Stariji su nas uvijek učili da ne smijemo šetati po tuđem grobu i da pokoj mrtvih u svakom trenutku treba poštivati, a i uvijek se govorilo "o mrtvima, sve najbolje". Je li korektno da se koncerti i razne druge manifestacije događaju na starom splitskom groblju pitaju se naši građani.
- "Nestručna selidba" sa Sustipana, kada je više od polovine nadgrobnih spomenika polomljeno, a tisuće ukopanih je ostalo zaboravljeno, danas još uvijek skrnave nekadašnje groblje koncertima, treba tome stati na kraj - stoji u opisu objave Davora Pelaića, utemeljitelja Facebook grupe "Split kroz povijest". Opis je popraćen fotografijama uništavanja nadgrobnog spomenika.
Ovu temu je kolega Damir Šarac nekoliko puta problematizirao u svojim tekstovima, naglašavajući da Sustipan nije samo čudesno, lijepo mjesto iznad mora nego i spomen-groblje.
Odlukom gradskih vlasti nakon Drugog svjetskog rata presuđeno je da će na Sustipanu biti hotel, pa muzej. Rušenje starog groblja počelo je 1959. godine, a do tog trenutka na Sustipanu je pokopano 42.000 osoba. Pretpostavlja se da je na novo groblje na Lovrincu preneseno manje od deset tisuća pokojnika.
Nakon devastacije, na Sustipanu nije izgrađen ni hotel ni muzej, a kasnije je proglašen spomen-grobljem i postavljen je križ za pokojnike. Nakon toga postao je mjesto održavanja koncerata.
Do zatvaranja 1928. godine na Sustipanu su podignute brojne obiteljske grobnice ukrašene skulpturama poznatih umjetnika, poput Ivana Rendića, Šimuna Carrare, Artura Ferraronija, Josipa Bariškovića, Ivana Mirkovića, Tome Rosandića, Ivana Meštrovića i drugih. Tu su se nalazile i grobnice plemićkih obitelji, među njima i posljednjih Marulića. Na njemu su pokopani i brojni istaknuti Splićani poput: Gaje Bulata, Vicka Mihaljevića, Ante Bajamontija, Dujma Rendića Miočevića, Vicka Andrića, Josipa Karamana, Petra i Vicka Katalinića...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....