Gripa je u Splitu ‘pokosila‘ cijele obitelji, građani nam navode da im se u svega nekoliko dana proširila po cijelom kućanstvu - od male djece do djedova i baka. Nitko od onih koji su nas kontaktirali, a imaju teže simptome, nije se cijepio.
- Najprije je imao sin, testirao se, nije bila korona. Liječnica kaže gripa. Izolirali smo ga, nadala sam se da neću dobiti. Ali evo, svega nekoliko dana prije Božića zalegla sam. Najprije je počelo s laganim peckanjem grla i blagom boli u leđima. A već dan poslije nisam se mogla ustati iz kreveta. Temperatura mi ‘pleše‘ između 38 i 39,8 stupnjeva, ubilo me je. Potom se pojavila grlobolja uz izražen kašalj koji je posebno jak navečer. Gušenje u kašlju i povremeno povraćanje zbog sekreta u grlu. Tu je i bol u mišićima i zglobovima, pritisak u glavi i bol u sinusima. Opća slabost, treskavica, nemam apetita. I tako mi je cijela obitelj doma, svatko leži u svojoj sobi - govori nam jedna Splićanka (45), navodeći da joj je žao što se nije cijepila.
Podsjećamo, u utorak je u Splitu potvrđen prvi slučaj gripe, soj A, a dokazan je PCR metodom, potvrdila nam je to doc. dr. sc. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ SDŽ).
- Još uvijek ne znamo koliko je cjepiva potrošeno, budući da smo glavninu distribuirali po našim ispostavama i ambulantama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Kod nas na Zavodu do sada smo cijepili oko tisuću ljudi. Prvih sedam dana nakon nabave cjepiva na Zavodu smo imali velike gužve i imali smo osjećaj kao da se svi žele cijepiti protiv gripe. Sada nam dnevno dolazi tek po nekoliko osoba, rekla nam je prim. dr. sc. Diana Nonković, šefica epidemiološke službe NZJZ SDŽ-a.
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije o gripi kaže:
- Gripa ili influenca je zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana virusom influence. U Europi i općenito sjevernoj hemisferi javlja se u zimskim mjesecima (obično od studenoga do travnja) u obliku većih ili manjih epidemija. Gripa nije bezazlena bolest jer na području Europe svake godine oboli između 4 do 50 milijuna ljudi, a 15.000 do 70.000 umre od komplikacija uzrokovanih gripom.
Virus gripe lako se prenosi kapljičnim putem kod kašljanja i kihanja i indirektnim kontaktom, kada respiratorni sekret oboljelih dospije na ruke, maramice i druge površine. Inkubacija kod gripe varira od jednog do pet dana (prosječno dva dana), a osobe su zarazne već jedan dan prije početka simptoma bolesti te četiri do pet dana nakon početka bolesti. Klinička slika gripe teža je od obične prehlade, a u nekompliciranim slučajevima traje nekoliko dana (oko tjedan dana).
Simptomi počinju naglo i uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, opću slabost i klonulost, kihanje i curenje nosa, grlobolju i neproduktivni kašalj. Kod djece se osim temperature i respiratornih simptoma mogu javiti i gastrointestinalni simptomi (povraćanje i proljev). Moguće je da kašalj, umor i malaksalost traju i nekoliko tjedana nakon preboljenja.
U nekim slučajevima bolest se može očitovati i težom kliničkom slikom, dovesti do upale pluća, srca i mozga, otvoriti put sekundarnoj bakterijskoj infekciji te dovesti do smrtnog ishoda.
Komplikacije gripe mogu se pojaviti kod bilo koga, no češće su kod starijih osoba (starijih od 65 godina) i najmlađe djece (posebno mlađe od godine dana). Osim povećanog rizika vezanog za dob, rizik od komplikacija povećan je kod osoba bilo koje dobi koje imaju određene kronične bolesti i stanja: metaboličku bolest (npr. dijabetes), kronične plućne bolesti (npr. kronični bronhitis), kardiovaskularne bolesti (npr. koronarna bolest), bolesti jetre, hematološke bolesti, patološku pretilost (BMI>40), kroničnu bubrežnu bolest (npr. kronično zatajivanje bubrega), kronična neurološka stanja (npr. cerebralna paraliza) te stanja koja dovode do smanjene funkcije imunološkog sustava (npr. kemoterapija). Također i trudnice imaju povećan rizik za razvoj komplikacija gripe i teške kliničke slike.
Za ljude koji su oboljeli od jednostavne i nekomplicirane sezonske gripe najbolje je ostati liječiti se kod kuće simptomatskom terapijom i snižavanjem temperature, a tako se i smanjuje mogućnost prijenosa na druge osobe. Treba redovito i učestalo prati ruke te paziti na dobru respiratornu higijenu (pokrivanje nosa i usta kod kihanja i kašljanja papirnatom maramicom, koja se zatim pravilno odloži).
Najučinkovitija mjera prevencije gripe je cijepljenje. Cijepljenje je prvenstveno preporučljivo za rizične skupine: trudnice, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima i stanjima te za zdravstvene radnike, no cijepiti se može bilo koja osoba starija od šest mjeseci, nakon pregleda liječnika koji će isključiti moguće kontraindikacije. Cijepiti se može kod izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite te u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti, napisala je Petra Tomaš Petrić, dr. med., spec. epidemiologije iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti.