Tijekom 2021. i 2022. godine u Hrvatskoj je izvedeno 2249 amputacija, koje su posljedica komplikacija šećerne bolesti. Samo u 2022. godini izvedeno je njih 1626. Statistika pokazuje amputacije kod oboljelih već od 30. godine života, a 2022. zabilježen je i slučaj amputacije kod osobe od 25 godina. Zato je važno da se odazovete na javnozdravstvenu akciju koja će se 14. studenoga održati u Poliklinici "Podologija". Svi zainteresirani mogu doći od 17 do 19 sati u Ulicu Domovinskog rata 104a.
Priča je krenula s doc. dr. sc. Anelom Novak, dr. med., koja je pripremila priručnik o prehrani osoba sa šećernom bolesti, razne materijale i dijete s nutricionistima KBC Split i prevela najnovije smjernice za prevenciju i liječenje dijabetičke bolesti stopala kako bi pomogla u skrbi osoba sa šećernom bolešću.
– U Hrvatskoj nemamo dovoljno lako dostupnih suvremenijih materija o prehrani i općenito šećernoj bolesti. Oko 90 posto osoba sa šećernom bolesti ima tip dva bolesti koji je najčešće posljedica nezdravog životnog stila i pretilosti. Važno je napomenuti da se promjenom životnog stila može spriječiti, a ponekad i postići remisija šećerne bolesti tip dva. Nužno je objasniti ljudima važnost prehrane i kretanja, a posebno prevencije i brige o vlastitom zdravlju. Zato smo pokrenuli akciju, koja je ovog puta usmjerena na zdravlje stopala, a naši materijali su besplatni i dostupni svima: pacijentima, liječnicima i medicinskim sestrama – naglašava Novak, a materijale možete pronaći na stranicama Hrvatskog društva za endokrinologiju i dijabetologiju.
Zapanjujuć je podatak da u Hrvatskoj čak 400.000 ljudi boluje od dijabetesa, a dr. Sanja Došen Janković naglašava da je ključna uloga obiteljskog liječnika i medicinskih sestara.
– Temelj su liječnici obiteljske medicine, a princip praćenja uopće nije problematičan. Nastojali smo ga pojednostavniti da bude dostupan svima. Osnovna skrb o oboljelima od dijabetesa tip dva je u domeni liječnika obiteljske medicine: od probira, ranog otkrivanja, liječenja i praćenja kroničnih komplikacija, a jedna od komplikacija je dijabetička bolest stopala – objašnjava Došen Janković i dodaje da su u planu i dodatne radionice te da pregled kojim se može spriječiti amputacija traje samo dvije minute.
Liječnici ističu da se šećerna bolest ne liječi samo zbog reguliranja razine šećera u krvi, nego kako bi se spriječile kronične komplikacije: kardiovaskularne bolesti, bolesti perifernih krvnih žila, bubrega, perifernih živaca, oka i stopala.
– Treba izmjeriti tjelesnu težinu, krvni tlak, pogledati očno dno (fundus), EKG, pregledati stopalo i izvaditi krv kako bi utvrdili razinu masnoća, jetrenih enzima, šećera (HbA1c), bubrežnu funkciju te mokraću da vidimo propuštaju li bubrezi proteine. To je sasvim dovoljno i može se raditi na razini primarne zdravstvene zaštite. Od pacijenata koji se tako obrade tek će manji broj trebati poslati na daljnju obradu, umjesto da se u bolnicu šalju svi, čime se bespotrebno opterećuje zdravstveni sustav.
‘Nitko ne pregledava stopalo‘
Nitko ne pregledava stopalo, kao da su nam pacijenti do razine stola. Jedan američki profesor je odlično kazao da ako samo skinite čarapu i cipelu za pedeset posto smanjujete amputacije. Nije potrebna sofisticirana tehnologija za spriječiti da čovjek ostane bez noge. Važno je upoznati pacijente s pravilnom njegom, a nevjerojatno je da nam je nešto što je tako jednostavno i jeftino teško učiniti – slažu se doktori te dodaju da su pacijenti objeručke prihvatili preglede stopala.
– Medicina je zaboravila biti preventivna. Trebamo se vratiti porukama Andrije Štampara: "Hodajte, pazite što jedete, obratite pažnju na svoje tijelo". Liječenje šećerne bolest ne smije biti pasivno. To ne znači da ćemo ležati doma i samo piti tablete. Treba promijeniti životne navike i stil, zdravlje je i u rukama pacijenata – naglašavaju.
Medicinska sestra Ivana Grgić svakodnevno se brine o kroničnim ranama i radi ABI, dijagnostički test koji procjenjuje protok krvi u donjim ekstremitetima mjerenjem arterijskih tlakova na rukama i nogama te računa omjer, kojim se utvrđuje postojanje periferne arterijske bolesti.
– U liječenju šećerne bolesti, primjerice u Njemačkoj, sestra je ta koja je edukator i brine o osobama sa šećernom bolesti. To u Hrvatskoj još nije zaživjelo u opsegu u kojem bi trebalo, kao u većini europskih zemalja. U liječenju je zaista potreban tim endokrinolog, liječnik obiteljske medicine i medicinska sestra. To je pravilna skrb potrebna pacijentima. Izvrsno surađujemo s ravnateljem Doma zdravlja Split i patronažnim sestrama koje predstavljaju važan dio tima u skrbi za osobe sa šećernom bolešću – naglašava Grgić.