Opće je poznato da je ljeto u Hrvatskoj sezona lova na profit te da se taj profit najlakše ulovi i preko onih inozemnih gostiju koji ne putuju automobilima punima spize i pića iz prodavaonica u vlastitim državama pa kupuju u trgovačkim lancima na Jadranu.
Nažalost, u tom su kontekstu novčanici domaćih ljudi kolateralne žrtve, ali budući da domaći ljudi tokom ljeta ionako mnogima nisu važni, pa tako ni trgovcima, a nama je dovoljno što imamo sunce i more, fokusirajmo se na turiste.
Ako inozemni gost uđe "SuperKonzum" na kopnu, točnije u Kaštel Sućurcu, i odluči potražiti osvježenje u obliku limenke piva "Heineken" od pola litre, taj će gušt platiti 1,75 eura. Istu limenku na otoku platit će 1,89 eura, kako u Hvaru, tako i u Jelsi. Razlika je 14 centi, odnosno osam posto više ili oko jedne kune.
Kilogram domaćih grapolo rajčica u "Konzumu" u Kaštelima je 2,05 eura, dok je u Konzumu u Hvaru 2,19 eura, što je također razlika od 14 centi ili u ovom slučaju oko sedam posto.
Ako turist uleti u "Plodine" u Sućurcu, "Kanditovu" čokoladu s rižom u pakiranju od 300 grama će platiti 6,19 eura. Ista čokolada u "Plodinama" u Jelsi je imala cijenu od 4,49 eura i to je čini jeftinijom 1,7 eura (gotovo 13 kuna) ili oko 30 posto nego na kopnu.
Samo da turisti to ne saznaju. Svi će pohrliti uštedjeti na Hvar tako što će jesti samo čokoladni rižot na parkiralištu ispred prodajnog centra.
Ista čokolada s rižom, istog proizvođača i u istom težinskom pakiranju, u "Konzumovim" butigama u Jelsi i Hvaru, je još skuplja i košta 7,19 eura.
Takva čokolada u "Konzumu" u Kaštelima košta 6,59 eura što znači da je na otoku, u odnosu na prodavaonicu iste tvrtke u Sućurcu, skuplja čak 60 centi (oko četiri i pol kune) ili okruglih 10 posto.
Za čokoladne napolitanke "Kraš" u pakiranju od pola kilograma, u "Konzumu" na Hvaru, s oglašenih 35 posto popusta, treba izdvojiti 4,99 eura, dok su iste te napolitanke u "Plodinama" u Kaštelima, s 25 posto popusta - 4,99 eura.
Naravno, treba pokriti troškove transporta i svih režija, eventualno unajmljivanje prostora i troškove plaća radnika, ali čudno je da jedan trgovački lanac može sebi priuštiti imati jednake (za neke proizvode i niže) cijene na otocima i kopnu, dok drugi ipak ima različite cijene.
Upitali smo prolaznika u Jelsi što misli o razlikama u cijenama na kopnu i otocima, kratko je odgovorio: "A šta ću ja mislit. Ne pita se mene ništa..."