Na Županijskom sudu u Dubrovniku nastavljen je dokazni postupak optuženicima za tragediju u podzemnoj strojarnici HE Dubrovnik u Platu 10. siječnja 2019. godine.
Pred Sudskim vijećem su se iznova našli optuženi Mato Mišković (71) iz Cavtata, Nikola Rukavina (64) iz Zagreba, Željko Starman (68) iz Zaprešića, Ivica Nuić (48) iz Zagreba i Miljenko Vučić (76) iz Slanog te Sonia Pozaić ispred HEP-proizvodnje d.o.o.
Zbog neočekivanog kvara u sustavu video veze, unatoč najavi nije mogao svjedočiti Davor Petranović iz Zagreba te će svoj iskaz dati na idućem ročištu. Stoga je pred Sudskim vijećem kao stručni vještak prvi svjedočio i govorio o zadatku Elaborata zaštite od požara strojarski inženjer Miroslav Šander.
- Bio sam zadužen za izradu Elaborata zaštite od požara koji je dio projekta obnove HE Dubrovnik. Svrha glavnog projekta bilo je ishođenje građevinske dozvole, ali su građevinski radovi u Platu izvođeni i prije ishođenja te dozvole, što je bilo u redu jer se radilo o strateškom objektu koji je proizvodio veliku količinu struje.
Elaborat je trebao dati generalne upute svim projektantima za ugradnju materijala, zaštitu, protupožarnu inspekciju... Elaborat je trebao ukazati na način i lokacije ugradnje požarnih vrata i požarnog sustava. Glede protueksplozivne zaštite u Platu je opasan samo prostor akumulatorskih baterija ispod prostora tzv. Komande. Tu je, zbog oslobađanja plina-praskavca vodika, moglo doći do eksplozije.
Elaborat zaštite od požara uvijek pregledava i na njega primjedbe daje nadležni inspektor MUP RH jer je objekt od izuzetne važnosti. Tek kad svi projekti i elaborati prođu provjeru, nadležno Ministarstvo graditeljstva izdaje građevinsku dozvolu.
Koliko mi je poznato, ovaj put Elaborat nije poslan na reviziju nadležnom inspektoru MUP-a, a poznato mi je kako je iz Dubrovnika požurivano ishođenje građevinske dozvole za koju, međutim, ne znam je li i ishođena. Nakon ishođenja te dozvole radi se izvedbeni projekt a potom, kad se sastanu svi projektanti i izvođači te testiraju svi radovi, ide ka uporabnoj dozvoli - rekao je svjedok i dodao:
- Samo je jedan ulaz, dug 510 metara, u kavernu HE Dubrovnik, a drugi od 300 metara je iznad magistrale i kroz njega su provučeni visokonaponski kabeli.
Zbog specifičnog položaja pogona, razmišljao sam i o evakuaciji kroz odvodni kanal kao što je to riješeno u HE Zakučac te da, u najgorem slučaju i odvodni kanal tome posluži. No, iz nacrta sam zaključio da je to klopka za u smrt. Naime, u odvodnom kanalu se prvih 100 metara može plivati, ali kanal rad postaje sifon i ponornica koja se spušta na dubinu minus 26 metara te osoba mora roniti na tu dubini punih 200 metara kroz ponornicu da bi mogao ponovno plivati!
Stoga sam taj kanal eliminirao kao spasilački put i koncentrirao se na pristupni tunel. Zbog dužine tunela, predložio sam da se u tunel postavi elektromobil a u Elaboratu ostavio mogućnost da se nakon 2. faze HE Dubrovnik i ugradnje dvije nove turbine, izgradi drugi pristupni tunel - rekao je svjedok.
Odgovarajući zamjeniku županijskog državnog odvjetnika svjedok je naglasio da je u svome Elaboratu jasno naveo kako se na stropove ne mogu postaviti lakogorivi materijali, ali ga nakon predaje Elaborata nitko nije kontaktirao.
Odvjetnici Košta je rekao da su najveća požarna opasnost dva transformatora koji, oba, imaju po 25 tona ulja i da bio bila bi užasna materijalna katastrofa da su se zapalili.
Više puta je posjećivao pogon u Platu i obilazio ga u pratnji zaposlenika. Pri obilasku pogona uočavao je nedostatke, ali je naveo kako je njegov zadatak bila izrada elaborata a ne ukazivati na nedostatke. Možda se moglo staviti više maski za kisik, ali bez protupožarnog odijela te maske ne bi osigurale siguran prolazak kroz vatru.
Stalna sigurnosna soba ne bi imala smisla jer bi trebala imati stalni dotok svježeg zraka, ali je to i ostalo teško obzirom ba osobine strojarnice, dok je količina vode u bazenima bila dovoljna za gašenje požara transformatora. Centralna je vatrodojava postojala i vidio sam je, ali ne znam je li radila jer provjera nije bila u mojoj domeni - rekao je svjedok.
Odvjetniku Jošku Čehu je rekao da je za stropove predvidio nezapaljive i ploče koje ne dime, a za kabelsku vertikalu brtvljenje i zatvaranje.
- Samo u slučaju dima maske za kisik bi sigurno pomogle 16 minuta za izlazak iz zadimljene strojarnice, ali ne bi bile presudne za siguran izlaz iz strojarnice.
Vatrodojavni sustav od ključne je važnosti jer radnike obavještava o pojavi dima. Pogon je imao djelomičnu požarnu sektorizaciju, a dokaz tome je da generatori nisu opožareni. Ivo Lise je bio dužan kontaktirati izvođača radova kako bi se u kabelskoj vertikali sigurno odvijali i požarno odvojili - odgovorio je odvjetniku Gordanu Pregleju, ali se nije sjetio spornog otvora u zidu.