Makarski Dom zdravlja uskoro ostaje bez liječnice obiteljske medicine Žakline Džamonje, koja odlazi u mirovinu, kao i liječnice Jadranke Pavlinović.
Međutim, oko 2000 pacijenata dr. Džamonje ne treba paničariti jer Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, na čijem je čelu dr. Marko Rađa, okončava natječaj za liječnika koji će doći na mjesto liječnice, dok se za popunjavanje mjesta dr. Pavlinović, koja je radila kao privatnica, mora pobrinuti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)
Kako nam je kazao ravnatelj Rađa, ovih dana trebalo bi biti potvrđeno ime liječnika koji će mijenjati dr. Džamonju.
– Na natječaj koji smo raspisali do sada se javilo troje liječnika obiteljske medicine, od kojih je jedan iz Imotskog, a među njima je i kolegica iz Bosne i Hercegovine koja je Medicinski fakultet završila u Zagrebu, a u Makarskoj ima kuću. Za popunjavanje radnog mjesta umjesto dr. Pavlinović zadužen je HZZO, koji raspisuje nadmetanje za privatne mreže.
Inače, spas za Makarsku je blizina Imotskog do kojeg liječnici putuju svakodnevno, a tako je i s djelatnicama makarskog stacionara – ustvrdio je čelnik županijske zdravstvene ustanove, istaknuvši problem “uvoza” liječnika.
Koje i kakve diplome
Naime, kako je pojasnio, medicinari koji nisu iz Hrvatske trebaju nostrificirati diplomu i ishoditi licenciju za samostalan rad, za što im treba polaganje razlike od dva do čak 15 predmeta, ovisno o kojem je medicinskom fakultetu riječ.
– Medicinarima iz Mostara (BiH) ne treba ništa, liječnici iz Makedonije i Crne Gore za rad u Hrvatskoj moraju položiti razliku od dva do četiri predmeta, a oni iz Beograda čak 15.
Za “uvoz” medicinske sestre potrebne su čak tri godine, i to godinu dana staža, godinu za polaganje državnog ispita i još jedna dodatna godina, što je doista komplicirano – dodao je dr. Rađa.
O tome što se može učiniti kad je u pitanju popunjavanje radnih mjesta u makarskom Domu zdravlja nakon odlaska liječnika u mirovinu, porazgovarali smo i s dr. Lukom Roguljićem, liječnikom KBC-a Split, koji je boravio u Makarskoj, a koji je ujedno i član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Skupštine Splitsko-dalmatinske županije.
Roguljić, koji je specijalist opće kirurgije, subspecijalist traumatolog i specijalist ortoped, rješenje u popunjavanju radnih mjesta liječnika nikako ne vidi u uvozu radne snage, već preraspodjeli kadra iz županijskog Doma zdravlja i zapošljavanju mladih liječnika koji su tek završili medicinske fakultete, a koje, kako kaže, treba uvesti u posao, nakon čega im slijedi specijalizacija.
– Liječnik obiteljske medicine može imati od 1700 do 2200 pacijenata, što znači da bi odlaskom u mirovinu dviju makarskih liječnica bilo upitno 4000 pacijenata.
Problem je što više nemamo liječnika, a mladima koji su tek završili medicinski fakultet potrebno je još pet godina specijalizacije obiteljske medicine. Mlade liječnike odmah treba zaposliti u ambulanti obiteljske medicine, a šestu godinu prakse trebaju provesti u toj ambulanti.
Potrebno je zaposliti dvoje studenata šeste godine koji žele raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i koji će i ostati na tom radnom mjestu, a kada odu na specijalizaciju, mijenjat će ih specijalist.
Nisam za uvoz liječnika koji trebaju nostrificirati diplomu i imati odobrenu licenciju za samostalni rad, a to je proces koji dulje traje. Drugo rješenje je preraspodjela kadra u okviru županijskog Doma zdravlja – kazao je Roguljić, dodavši da je makarski Dom zdravlja, zahvaljujući županijskom Odboru za zdravstvo, dobio voditeljicu laboratorija, pedijatricu, urologa, radiologa.
– Lokalna zajednica uvijek se mora uključiti u rješavanje problema zdravstva, a po novom Zakonu, ona to i može – kazao je Roguljić.
Liječnik Luka Roguljić Makarsku je posjetio kako bi porazgovarao sa sugrađanima uoči parlamentarnih izbora jer je nositelj liste HSP-a u 10. izbornoj jedinici gdje su na listi i makarski veterinar dr. Kažimir Tomasović i Žana Jović iz Makarske, a odmah su ga prepoznali Makarani i Makarke jer mu je mati iz Brela u kojima ima kuću.
Kako nam je kazao, cilj mu je postati saborski zastupnik, a nikako ne bi htio biti ministar.
U politici i HSP-u Roguljić je posljednjih 20 godina, u Županijskoj skupštini potpredsjednik je tri godine, a bio je i gradski vijećnik Grada Splita. Tada je bio ruka spasa za Hajduk, koji je dobio 30 milijuna kuna, koje je vratio u dva mjeseca.
Jačanje javnog zdravstva
– Da bi se nešto mijenjalo u Hrvatskoj, potrebno je baviti se politikom jer će se u suprotnome politika baviti nama, posebno u sustavu zdravstva i socijale, što me najviše zanima. Zalažem se za jačanje javnog zdravstva jer u javnom sektoru moramo imati sve usluge koje i plaćamo.
Hrvatska obrazovana snaga otišla je raditi u inozemstvo, a samo u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je 56 tisuća stranih radnika i do kraja godine će biti “probijena” granica od 200 tisuća – kazao je Roguljić, dodavši da bi se posebno potrudio oko umirovljenika, kojih je najviše, a koji su najugroženija skupina jer su većinom bolesni i pola mizerne mirovine potroše na lijekove.
– Nikada ne bih mogao biti ministar niti bih ikada prihvatio ministarsku poziciju jer nisam salonski političar, ne želim biti na “streljani”, a kada budem saborski zastupnik, bit ću volonter i plaću ću zarađivati kao i do sada, od svoga liječničkog zvanja jer ću raditi u KBC-u Split, posebno za vrijeme stanki – kazao je na kraju dr. Roguljić.