Zmajevo oko postaje spomenik prirode? Pokreće se postupak zaštite bisera Dalmacije i jednog od najvećih misterija Jadrana

Županijska skupština u utorak (23. studenog) trebala bi pokrenuti postupak zaštite i proglašenja slanog jezera Zmajevo oko  spomenikom prirode.

Prijedlog da se zaštiti rogozničko jezero dao je prošlog mjeseca Kluba vijećnika SDP-a, a nova vlast na čelu sa šibensko-kninskim županom Markom Jelićem uvrstila je prijedlog već na ovu sjednicu.

Podsjetimo, rogozničko slano jezero proglašeno je najvećom misterijom istočne obale Jadrana. Surovi, jedinstveni okoliš Zmajevog oka  s debelim  donjim slojem sumporovodika zainteresirao je brojne domaće i strane znanstvenike, a zbog meromiktičkih i anoksičnih  uvjeta  jezerske slane vode uspoređuju ga s Crnim morem, Framvaren fjordom u Norveškoj  ili kraterskim jezerom Pavin u Francuskoj.

Od svih jezera u Hrvatskoj znanstvenici su se posljednja dva desetljeća najviše bavili upravo rogozničkim, a kao tema ušao je u trajno istraživanje Instituta ‘Ruđer Bošković’. Na Zmajevu oku napravljeno je nekoliko magisterija i doktorata, a dr. Donat Petricioli među prvima se pokušao izboriti za zaštitu Zmajeva oka i podmorske špilje Zmajevo uho, preko koje je nasut umjetni otok i zauvijek je izgubljena za znanost, ali i turistički zaron.

Jezero je nastalo nakon završetka zadnjega ledenog doba, prije otprilike 10 tisuća godina, kada se more podiglo za 100 metara i kroz pukotine prodrlo u ponikvu formiranu davno prije nastanka jezera. Površina jezera iznosi 5300 metara i najveća izmjerena dubina mu je 15 metara. Unatoč anoksičnim uvjetima koji vladaju na dubini većoj od 10 metara, u jezeru je bila osebujna flora i fauna, među kojom su se  mogle naći kamenica Ostrea edulis, a u obalnim stijenama i liticama bijeli prstac, čiji životni vijek iznosi čak 80 godina.