"Za zeleno sutra recikliraj danas" naziv je projekta u edukacijskih radionica koje su se ovih dana održale u Rogoznici.
Zanimljivo predavanje i prezentacija u kojima se puno toga moglo naučiti o pravilnom razdvajanju otpada i kružnom gospodarstvu koje uključuje ponovno korištenje odbačenog na žalost nije izazvala veće zanimanje građana. Dvije godine u Općini Rogoznica počelo se s razdvajanjem otpada, domaćinstvima su na raspolaganju kante za komunalni otpad, plastiku i papir, ali i vrećice za plastiku, papir, staklo te metal, no recikliranje je još na niskim granama.
Kada se pravilno reciklira, rečeno je na radionici, malo toga završi u komanalnom otpada, a onda je i varjabilni dio računa znatno manji. Kružno gospodarstvo, istaknuto je, ublažava ograničenost resursa i klimatske promjene.
- Od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (JP ZO 6/2022) za sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i dostavljeni projektni prijedlog, Škovacin d.o.o. dobio je bespovratna sredstva subvencije, najviše u iznosu do 227.993,60 kn bez PDV-a, što čini 40% procijenjenih i Fondu opravdanih troškova projekta, koji iznose 569.834,00 kn bez PDV-a. Kako su predmet javnog poziva bili nabava komunalne opreme, uređaja i edukacija, odobrena sredstva su utrošena za nabavu sustava za automatsko očitavanje pražnjenja spremnika za komunalni otpad, a provedene su edukacije polaznika svih razreda u osnovnoj školi te stanovnika Rogoznice o važnosti pravilnog odvajanja korisnog otpada - rekao nam je direktor rogozničkog komunalca Ante Baus.
Prije nešto malo više od godinu dana na rogozničkim ulicima, cestama i zelenim površinama bile su hrpetine smeća. Ludilo je trajalo gotovo godinu dana, točnje od listopada 2020. godine kada su s javnih površina skinuti veliki skupni kontejneri i podijeljene zelene kante za komunalni otpad. Na zelenim otocima postavljeni su kontejneri za plastiku, staklo i papir. Bilo je jasno da nešto ozbiljno „ne štima“.
Na reciklažnim otocima ostavljene su tone komunalnog i glomaznog otpada, čak su komunalni otpad na silu gurali u spremnike za reciklažu. Ispostavilo se da su neki desetljećima bacali otpad u zajedničke kontejnera, a da nikada nisu bili evidentirani i plaćali odvoz smeća. Prema podacima od prije dvije godine 4200 kuća plaćalo je komunalnu naknadu, a svega 3500 objekata smeća. Čak 700 kuća, među kojima je bilo iznajmljivača s objektima od milijun eura, čak i nekih restorana bacali su smeće mukte. Zbog neplatiša rogoznički komunalac izgubio je milijune.
Dosta toga se promijenilo na bolje, nema hrpetina smeća na javnim površinama, neplatiše su dobili ili će uskoro dobiti kante i račune, međutim ljudi još uvijek ne recikliraju dovoljno iako za to imaju sve mogućnosti. Možda bi ipak trebalo početi s kaznama koje su propisane u Odluci o prikupljanju otpada i nisu tako male.
Na edukativnim radionicama je istaknuto da skandinavske zemlje recikliraju gotovo 90 posto otpada, a Hrvatska je tek dvadesetak posto. I Općina Rogoznica u sve napore u posljednje dvije godine debelo kasni za zakonskom regulativom i EU direktivama o zbrinjavanju i recikliranju prema kojoj je do 2020. godine otpad iz kućanstva trebao reciklirati 55 posto, a građevinski otpad čak 70 posto. Zato se plaćaju penali ili takozvana okolišna naknada. Žalosti stoga što radionice za odrasle nsu izazvale veći interes.
Evo što su dužni gradovi i općine
Općine i gradovi dužni su uspostaviti sustav za primanje obavijesti o nelegalno deponiranom otpadu, te evidenciju i nadzor lokacija na kojima je otpad odbačen. Dužni su redovito provoditi nadzor svoga područja, postaviti znakove upozorenja i provesti sve izobrazno-informativne aktivnosti o gospodarenju s otpadom. Ukoliko se ne pronađe onečišćivač okoliša i ne zna se tko je vlasnik zemljišta otpad nakon proteka zakonskog roka mora ukloniti općina, ako pak vlasnik ili posjednik ne dozvoljava uklanjanje otpada, a komunalni redar procijeni da se radi o opasnom otpadu općina mora zatražiti asistenciju policije i sudske naloge. Prema Odluci o komunalnom redu koja ima zakonsku snagu za zagađivače okoliša i uništavanje zaštićenog zelenila propisuje visoke kazne i to do 10 tisuća kuna.