Dr. Ivo Blaće, šef kirurgije Opće bolnice Šibensko – kninske županije, bio je jedan od zapaženijih sudionika javne tribine o zdravstvu što ju je Mladež HDZ-a organizirala prošlog tjedna u šibenskoj gradskoj knjižnici. Ugledni šibenski liječnik, magistar medicinskih znanosti, subspecijalist abdominalne kirurgije, koji je prije nego je u studenom prošle godine postao šef kirurgije bio tri godine voditelj Objedinjenog hitnog bolničkog prijama, od njegovog osnutka u siječnju 2013. godine – ujedno i gradski vijećnik, koji će se, kako najavljuje, naći na listi HDZ-a za županijsku skupštinu na izborima koji će se održati u svibnju – upoznao je javnost s čitavim nizom problema s kojima se suočava naš javno – zdravstveni sustav. Koji su najveći?
– Jedan od najvećih problema naše nacije je da imamo milijun i sto pedeset tisuća starijih od šezdeset godina – naravno da je što je starija nacija i bolesnija – te što imamo 600 tisuća ljudi odnosno djece do 18 godina. Imamo situaciju da se motoričke i funkcionalne sposobnosti djece se smanjuju za dva do tri posto godišnje, da djeca ne mogu odoljeti raznim modernim izazovima kao što su kompjutori, igrice ili facebook, koji smanjuju njihovu tjelesnu aktivnost, ne igraju se više vani kao što su se igrali u naše doba. To potiče debljinu kod djece i rizik od raznih bolesti kap što su astma, bolesti lokomotornog sustava, koje ih prate cijeli život, bolesti kardiovaskularnog sustava, dijabetes, maligne bolesti, mentalne bolesti,a u stalnom su porastu i kronične respiratorne bolesti. Jedan dio ovog porasta trebamo tražiti i u ratnim zbivanjima, koja su trajala četiri ili pet godina, i koja su ostavili svog traga. Ali, najprije zbog toga moramo obratiti pažnju kako bi djelovali prevetivno u razvoju ovih bolesti.
Kakva je zdravstvena skrb na području naše županije?
– Postoji Zakon o zaštiti prava pacijenata. To znači da se svakom pacijentu jamči opće i jednako pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu primjerenu njegovom zdravstvenom stanju, na području cijele Hrvatske. To predstavlja veliki izazov za sve djelatnike koji na području naše županije osiguravaju organizaciju zdravstvene zaštite. Primjerice, ako vas pogodi infarkt negdje u vrh Moseća, mora vam biti dostupna najkvalitetnija zdravstvena zaštita, kao što je recimo bajpas ili postavljanje stenta, i to u nekom razumnom vremenskom roku. Ne smijete biti u nepovoljnijem položaju nego netko tko živi u centru Zagreba ili u Varaždinskim toplicama, blizu bolnice Magdalena. U ovom času možemo reći da je taj problem kod nas jako dobro riješen. Vrlo brzo se mobilizira Hitna pomoć, ona je kvalitetna i dobro educirana, dovodi se bolesnik na OHBP, a izvanredna je koordinacija s centrima u Splitu i Zadru koji mogu taj problem riješiti i u roku od dva sata možete se naći u odgovarajućoj dvorani u kojoj se može zbrinuti vaše zdravstveno stanje. Problem koji muči naše šibensko područje je velika raštrkanost stanovništva, jednim dijelom loša prometna povezanost a jednim dijelom i loša socijalna situacija kod naše populacije, koja zna otežavati određene sustave zdravstvene zaštite i provođenje preventivnih mjera.
Koje su najvažnije preventivne mjere?
– U najvažnije preventivne mjere moramo ubrojiti permanentnu edukaciju i brigu o vlastitom zdravlju. Kontrola faktora koji utječu na zdravlje kao što su debljina, pušenje, fizička aktivnost moraju se nametnuti kao prioriteti. Svi ljudi trebaju shvatiti da je njihovo zdravlje prvenstveno njihova briga. Liječnici i drugo zdravstveno osoblje, te cjelokupni zdravstveni sustav djeluje tu samo kao sustav koji mu u tome treba pomoći. U preventivne programe spada i provođenje nacionalnih programa za rano otkrivanja raka. U ovom trenutku provode se preventivni programi ranog otkrivanja raka debelog crijeva, dojke i maternice. Rezultati su naročito dobri za rak dojke, za rak maternice znatno manje a za debelo crijevo rezultati su vrlo loši. Da bi jedan ovakav program bio uspješan odaziv mora biti iznad 50 posto ciljane populacije. Ako zahvaćate manje od toga, nećete dobiti nikakav značajan rezultat.
A odaziv ciljanje populacije kod nas u Hrvatskoj je svega 17 posto, dok je Šibenik najlošiji u našoj županiji, sa svega 11 posto onih koji su se odazvali na pregled za rano otkrivanje raka debelog crijeva. Zato moramo djelovati da ovi programi ranog otkrivanja raka postanu nezaobilazni u brizi o vlastitom zdravlju. Potpuno je drugačije sustav života jednog pacijenta kod kojeg je na vrijeme otkriven, primjerice, jedan mali polip, koji je skinut jednim lakim postupkom koji traje desetak minuta, nego kad imate jednog bolesnika koji je već dobio rak debelog crijeva. Kod njega slijedi teška operacija, trajni invaliditet, dugotrajno liječenje kemoterapeuticima, koji opet smanjuju kvalitetu života itd. Naši susjedi Slovenci i Mađari koji provode ove programe ranog otkrivanja raka izuzetno su zadovoljni. Ti programi moraju trajati najmanje pet godina da bi zahvatili jedan značajan dio populacije, i oni kažu da im oni uštede od 400 milijuna eura godišnje, što se tiče problema s rakom debelog crijeva. Toliko, naime, uštede na kemoterapiji, na operacijama i drugim vidovima liječenja. Naravno, to nije primarni cilj, primarni cilj je zaštita zdravlja, ali je nešto o čemu također valja voditi računa.
– Organizacije zdravstvene zaštite u našoj županiji sveukupno brinu za nešto više od sto tisuća stanovnika. Problem nastaje kada se u ljetnim mjesecima broj stanovnika višestruko poveća, a ne postoji proporcionalni porast broja zdravstvenih djelatnika. I to nije samo problem Šibenika već je problem svih priobalnih gradova i županija stoga mislim da bi ga trebalo sustavno riješiti. Trebalo bi omogućiti da se iz unutrašnjosti, gdje broj zdravstvenih intervencija padne na jednu trećinu tijekom ljeta, zdravstveni djelatnici, prvenstveno liječnici, prevedu kod nas na obalu, da tu rade tijekom turističke sezone. To bi bilo puno lakše riješiti u sustavu državne uprave nego da se taj problem individualno rješava, jer liječnika ionako ima malo i svi su zaposleni.
Mogla bi se, primjerice, odrediti suradna ustanova za Šibenik, kao što je bolnica u Vinogradskoj, koja ima negdje oko 750 liječnika, na način da njihovi mladi liječnici dođu raditi ovdje kod nas ljeti. Problem nedostatka liječničkog kadra nije od jučer, on će se sigurno dogoditi i ovo ljeto, pa bi bolje bilo preventivno djelovati. To je izuzetno važno za naš turizam. Jedan od upita ljudi koji nam dovode goste, koji imaju velike turističke agencije, jest – koliko brzo nam može doći Hitna pomoć? Jedan dobar dio turističke populacije su ljudi starije životne dobi i oni vole unaprijed znati odgovor na to pitanje i imati određenu sigurnost u svakom segmentu zdravstvene zaštite. Ako hoćemo razvijati elitni turizam, da nam ovdje dolaze gosti bolje platežne moći, onda im moramo omogućiti i istu takvu zdravstvenu skrb. Uz vrhunske hotele i restorane morate imati i isto takvu prilagođenu zdravstvenu uslugu, nekoliko bolničkih apartmana koji će pružati malo veću razinu udobnosti, izdvojenosti, diskrecije i ekskluziviteta kakvu takvi gosti žele i mogu platiti.
Jedan od problema koji postoji u našem zdravstvu su liste čekanja. Kako ih riješiti, ili barem svesti na neku razumnu mjeru?
– Jedini način za njihovo rješavanje je ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu. Koliko god mi mislili da ćemo kupnjom velikih, suvremenih, brzih aparata riješiti liste čekanja to nije točno. Primarna zdravstvena zaštita je temelj svakog zdravstvenog sustava. Kad imate dobar temelj, onda na njemu možete graditi dalje.
Isto tako, postoji problem palijativne zdravstvene skrbi u Šibeniku?
– Palijativni bolesnici su oni bolesnici kod kojih su određene bolesti toliko uznapredovale da za njih više nemamo mogućnosti liječenja, nego im moramo omogućiti da ono što im je od života ostalo provedu na dostojanstven način, bez patnje i boli. Položaj takvih bolesnika je izuzetno težak a ujedno predstavljuju i veliko opterećenje za svoju obitelj. Društvo mora imati razrađen sustav kako da takvim obiteljima pomogne, barem na tjedan ili dva, da ih se odmijeni u skrbi i brizi za svog bolesnog člana, ili da ga barem permanentno obilazi liječnik koji će mu davati određene lijekove. Krenuli smo s rješavanjem tog problema kojeg smo svjesni, osnovali smo pri županiji povjerenstvo za palijativnu skrb i počeli smo s radom. Palijativna skrb je vrlo skupa, ali nema alternative kad je humanost u pitanju.
To je najbolje riješeno na području Pule, ali Pula daje iz proračuna grada svaki mjesec milijun i pol kuna za palijativnu zdravstvenu skrb. Šibenik to za sada ne može priuštiti ali u svakom slučaju moramo težiti tome, i u tom smo pravcu krenuli. Velika prednost Šibenika pred drugim gradovima je i u tome što mi imamo gradonačelnika liječnika, dr. Željka Burića, koji je bio i dugogodišnji ravnatelj šibenske bolnice, pa poznaje sve probleme koji postoje u zdravstvu. I naš župan Goran Pauk, pokazuje isto tako veliko razumijevanje za probleme zdravstva, za potporu koju smo trebali kod provođenja određenih programa, primjerice, za otvaranje turističke ambulante pri hitnom bolničkom prijemu, gdje su nam financijski pomogli da možemo platiti još jedan tim. Taj tim vrijedi toliko da umjesto što čekate dva i pol sata na hitnom bolničkom prijamu čekate pola sata. Na zadovoljstvo svih, i liječnika i pacijenata. Učili smo se svi skupa u hodu, a danas je objedinjeni hitni bolnički prijam ogledna ustanova u Hrvatskoj.