Kada je riječ o zbrinjavanju, recikliranju, odnosno gospodarenju otpadom, situacija u Hrvatskoj daleko je od sjajne. Rokovi cure, a od 13 centara za gospodarenje otpadom koji su trebali biti izgrađeni do 2022. tek su dva u funkciji.
Unatoč tomu što na razini države postoje brojne primjedbe i kritike građana i "zelenih" udruga vezano za način prikupljanja i naplatu otpada iz domaćinstva kao i zbog činjenice da se komunalni otpad u većini gradova i općina i dalje uglavnom neobrađen odlaže na odlagališta te da većina ključnih aktivnosti koje predviđa Implementacija Plana gospodarenja otpadom RH od 2017. do 2022. još nije pokrenuta, situacija u Šibensko-kninskoj županiji i nije tako loša.
Niz zelenih otoka
Smatra to pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije Sanja Slavica Matešić i dodaje kako bi sve bilo još i bolje da je županijski Centar za gospodarenje otpadom Bikarac dobio postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, čime bi bila i dovršena izgradnja tog centra. Slavica Matešić podsjeća kako su za provedbu tog projekta već osigurana sredstva, no već dvije godine sve je usporeno i blokirano, jer zbog žalbi u postupku javne nabave, još nije potpisan ugovor s izvođačem radova.
– Mislim da mi u županiji možemo biti zadovoljni onim što je do sada napravljeno. Naravno, uvijek može bolje, ali u Dalmaciji, uz Zadarsku županiju, mi jedini imamo centar za gospodarenje otpadom. U Splitu je tek izabrana lokacija u Lećevici, a u Dubrovniku je to Lučino razdolje – govori Slavica Matešić.
Dodaje kako svaki od pet gradova i 15 općina u županiji imaju svoje planove organiziranog prikupljanja i gospodarenja otpadom te su svi stanovnici županije uključeni u taj sustav.
– Sve jedinice lokalne samouprave u županiji postavile su niz zelenih otoka, nabavile veliki broj spremnika za sve vrste otpada te vrećica za odvojeno prikupljanje otpada koji se može reciklirati. Najdalje u županiji odmakle su Vodice koje imaju i sortirnicu te su sanirali svoje odlagalište Leć – kaže Slavica Matešić.
Pretovarne stanice
Komunalni otpad, inače, u županiji prikuplja ukupno 16 gradskih i općinskih poduzeća, a lani je sakupljeno čak 45 440 tona. To je za 2, 5 posto više nego u 2017. godinu, a to povećanje Slavica Matešić pripisuje turističkom rastu Šibenika i županije.
Posebno pak raduje svaki kilogram prikupljenog korisnog otpada. Među ostalim komunalne tvrtke prikupile su 2 456 tona papira i kartona, plastike i metala što je čak 876,5 posto više nego u 2017. godini. Slavica Matešić to objašnjava izgradnjom potrebne infrastrukture te sve većim angažmanom gradova i općina u povlačenju sredstava iz europskih fondova, pa je tako i u Drnišu nedavno proradilo reciklažno dvorište.
Izgrađene su i stavljene u funkciju pretovarne stanice u Pirovu i Biskupiji ukupne vrijednosti oko 13,6 milijuna kuna. Osim već spomenutog Drniša, reciklažna dvorišta imaju i Šibenik, Knin te Tisno, a nabavljena su i dva pokretna reciklažna dvorišta u Rogoznici i Kistanjama.
Također, u Šibeniku i u Vodicama rade sortirnice u kojima se razdvaja korisni otpad. Najgora varijanta je otpad samo odložiti na odlagalištu te je bitno da se ga se što više vrati u proizvodnju, ističe Slavica Matešić.
Na području Šibensko-kninske županije nalazi se 10 odlagališta komunalnog otpada. Osim Bikarca, sva su, kao i druga u Hrvatskoj koja nisu predviđena planom gospodarenja otpadom, trebala biti zatvorena i sanirana do kraja prošle godine.
– Kod nas su dva odlagališta već sanirana, dva su u postupku sanacije, a za njih pet izrađuje se stručno-tehnička dokumentacija. S obzirom na to da je većina gradova i općina tijekom 2018. godine izrađivalo potrebnu dokumentaciju, u ovoj godini očekuje se dodatni napredak u izgradnji infrastrukture kako bi se ostvarili ciljevi koje je potrebno postići do 2022. Važan preduvjet za to svakako će biti nastavak radova na izgradnji Centra za gospodarenje otpadom Bikarac kako bi na najbolji način zagospodarili otpadom i bitno smanjili količine otpada koje trenutno odlažemo – zaključila je Slavica Matešić.
Sakupili na tone starih vozila, guma, baterija i akumulatora
Na području Šibensko-kninske županije lani je prikupljeno 139 tona električnog i elektroničkog otpada te čak 609 tona otpadnih jestivih ulja.
– Mene se posebno dojmila količina sakupljenog ulja. Zamislite tu kolika je to količinu koja bi prije završila u moru – kazala je Sanja Slavica Matešić.
Također, na daljnju preradu moći će ići i 40 tona baterija i akumulatora, a hrpama ovog otpada koje su prikupile razne tvrtke, valja pridodati još 419 tona takvog otpada koji su prikupili sakupljači otpada i trgovci otpada na malo.
Lani je i manje starih automobila završilo u prirodi, jer su 30 tona tih krntija građani doveli na otpad. Još 2 032 tona otpadnih vozila te 40 tona starih guma prikupili su skupljači s područja županije. Prikupljeno je i oko 10 400 tona ambalažnog otpada dok su tvrtke predale 28 500 tona građevnog otpada.
Projekt Bikarac nastavlja se u svibnju?
Direktor Centra za gospodarenje otpadom Bikarac Robert Podrug nada se kako će, nakon gotovo dvije godine ponavljanja natječaja i žalbi, rastezanja i čekanja, do kraja svibnja biti potpisan ugovor s izvođačem radova za izgradnju postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada. Prvi je natječaj bio raspisan prije tri godine, ali je nakon jedne žalbe bio poništen. Ponovo je raspisan 2017. te je izabran izvođač, ali je opet uslijedila žalba koju je Dražvna komisija za kontrolu provedbe javne nabave uvažila pa je nakon toga tek 1. travnja ove godine izabran izvođač. No, ponovo je uložena žalba, ali Podrug vjeruje kako će ju državan komisije odbaciti te da će do kraja svibnja biti potpisan ugovor sa izvođačem.
-Investicija je u međuvremenu poskupjela i sada stoji 200 milijuna kuna. Novac je osiguran, najvećim dijelom iz eu fondova, a ukoliko s izvođačem potpišemo ugovor krajem svibnja izrada projektne dokumenatacije i izgradnja postrojenja trebali bi biti gotovi za 19 mjeseci - kazao je Podrug.
