Za razliku od nekih sredina u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji, doznajemo od Ankice Parat Baljkas, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljice Odjela epidemiologije županijskog Zavoda za javno zdravstvo, u zadnjih deset godina, pa i dulje, nije zabilježen niti jedan slučaj oboljenja od ospica među lokalnim stanovništvom. Izuzetak je jedan slučaj, najvjerojatnije je riječ o zaražavanju u inozemstvu, takozvanih importiranih ospica, kod djevojke iz Velike Britanije u srpnju 2018. godine.
- Djevojka se uspješno izliječila na Odjelu infektologije Opće bolnice Šibensko-kninske županije. Odjel epidemiologije je nakon detaljne epidemiološke ankete s oboljelom osobom obavio zdravstveni nadzor kontakata. U sklopu toga provjeravalo se cijepne statuse kod oko 70 kontakata oboljele, te se one koji nisu cijepljeni, niti preboljeli, kroz tri dana od izloženosti zaštitilo jednom dozom kombiniranog cjepiva, protiv ospica, rubeole i zaušnjaka. Zahvaljujući visokoj procijepljenosti u našoj županiji, te provedenim hitnim epidemiološkim mjerama, nije bilo novih oboljelih - kaže dr. Parat Baljkas.
Razgovor s roditeljima
Zanimalo nas je i kakva je danas u županiji procijepljenost djece protiv ospica te ima li roditelja koji odbijaju cijepiti dijete, ne samo protiv ospica već i drugim obveznim cjepivima.
- Već desetljećima konstantno imamo zadovoljavajući cijepni obuhvat obveznim cjepivima, prema važećem Kalendaru cijepljenja u RH, i to u svim dobnim skupinama. Što se tiče kombiniranog cjepiva protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (Mo-Pa-Ru ili MMR), postotak cijepljene djece kod primarnog cijepljenja u drugoj godini života, te docjepljivanja kod upisa u prvi razred osnovne škole kretao se oko 97 posto, a u zadnje dvije godine (2017. i 2018.) postotak je bio između 93 i 95 posto, što je još uvijek zakonski minimum koji garantira kolektivni imunitet. To znači da u jednoj tako visoko procijepljenoj sredini i oni rijetki koji imaju kontraindikacije cijepljenja neće oboljeti. Međutim, ako necijepljena osoba otputuje u neku drugu sredinu ili dođe kod nas u kontakt s importiranim slučajem ospica, oboljet će. Budući da su ospice jako zarazna, prenosiva bolest, gotovo svatko će nakon izloženosti oboljeti ako nije cijepljen ili prebolio - govori epidemiologinja.
S obzirom na to da ima roditelja koji su u dvojbi u vezi cijepljenja djeteta, dr. Parat Baljkas navodi da pedijatri ili sami roditelji traže savjetovanje roditelja u vezi cijepljenja djeteta. A ako roditelj ima strahove ili dvojbe, pokušava se informativnim razgovorom potaknuti roditelja da svjesno i razumski pristupi tom problemu i zaštiti svoje dijete.
- Bezazlene nuspojave nakon cijepljenja nisu razlog da se ne cijepi dijete. Posljedice prebolijevanja, sad već zaboravljenih dječjih bolesti, mogu biti jako teške i rezultirati invaliditetom ili smrtnim ishodom. Kod ospica, nakon oboljenja, umire u prosjeku jedno dijete na 1000 oboljelih i to tamo gdje postoji razvijena zdravstvena služba - kaže dr. Parat Baljkas.
Tri dana za akciju
Kada je riječ o odraslim osobama koje ne znaju jesu li preboljele ili cijepljene protiv ospica, mogu provjeravati imaju li protutijela, ali to se čini u uobičajenim okolnostima kad ne postoji izloženost niti epidemija ospica.
- Smatra se da su osobe koje su rođene 1960. godine ili ranije preboljele ospice, jer se 1968. godine u Hrvatskoj započelo cijepiti. Za one koji nisu sigurni i žele provjeriti imaju li protutijela, potrebna je uputnica izabranog liječnika obiteljske medicine za mikrobiološki virološki laboratorij u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ili infektološku kliniku u Zagrebu. Kad nastupi izloženost ospicama, imamo samo tri dana da osobu zaštitimo cijepljenjem, što znači da se ponekad neće u tako kratkom roku provjeriti protutijela baš svim izloženim osobama. Nije greška jednostavno docijepiti takve osobe jednom dozom, ne zaboravljajući da uvijek postoje oni koji se ne smiju cijepiti, kao na primjer mala djeca do godinu dana. Smatra se da jedna doza štiti 95 posto od obolijevanja, a dvije doze gotovo 100 posto - tvrdi dr. Ankica Parat Baljkas.