Veće plaće u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uplaćene su na račune u travnju, kao u svim državnim i javnim službama. HZZO je, tvrde, u upravama Domova zdravlja, kasnio s odlukama o povećanju izdvajanja. Rupe su "krpali" osnivači, a zbog svega u Šibensko-kninskoj kasnilo se s isplatom plaća. Medicinski radnici upozoravaju da to nije jedini problem, piše HRT
I dok pacijenti na njih uvijek mogu računati, one na plaću, ne mogu.
- To je apsurd, govore građani.
- Nije baš lijepo, to je struka kojoj treba biti zahvalan, dodaju.
Jer stup su i zdravstva i prvi na usluzi.
Da će plaće biti redovite, šibensko-kninski medicinari - ne vjeruju. No još više zabrinjava ih nestašica lijekova. Zadnju ampulu za alergijsku reakciju potrošili su baš tijekom našeg snimanja.
- Mi ne možemo tako funkcionirati, da ste cijelo vrijeme u nekakvom strahu hoće li vam netko naletiti - jer mi nemamo takvih lijekova, rekla je Jasna Mrša, medicinska sestra u ordinaciji obiteljske medicine u Šibeniku.
Struka je na crni scenarij upozoravala. Troškovi, osobito za primanja u zdravstvu, znatno su rasli, a izdvajanja HZZO-a nisu to pratila.
- Na primjeru ambulante obiteljske medicine 2016. nakon isplate plaće doktoru i sestri u apsolutnom iznosu je ostajalo cca. 2250 eura da bi taj iznos sada u trećem mjesecu došao na 950 eura, kazao je prim. dr. med. Marko Rađa, predsjednik Stručnog društva domova zdravlja Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.
Iz HZZO-a, pak, odgovaraju, cijene za primarnu zaštitu rasle su u ožujku, svibnju i srpnju:
"U 2024. cijene primarne zdravstvene zaštite uvećane su za prosječno 30 posto u odnosu na 2023. godinu".
No, šibensko-kninski Dom zdravlja ostat će "gubitaš" - jer trećina ordinacija nema dovoljno pacijenata.
- Mi naprosto svi u županiji moramo biti svjesni i moramo naći model organiziranja i prilagoditi se tome. Ili smanjiti broj timova ili osigurati dodatno financiranje lokalne samouprave za održivost sustava, ustvrdio je dr. med. Petar Čagalj, ravnatelj Doma zdravlja.
Zdravstvenim djelatnicima strpljenja ponestaje. U ambulati u kojoj se liječi sedam tisuća ljudi sanitarni čvor je neupotrebljiv, "zub vremena" očit na svakom koraku.
- Samo je prepiranje između grada, županije, čije su zgrade, tko će ulagati - nitko neće ulagati i to sve propada, upozorila je Mrša.
Slika je to zanemarivanja - sa svih razina.
- Ovdje je toliki raspad sistema da mladi neće sigurno dolaziti ili će dolaziti prolazno dok ne dobiju specijalizaciju u bolnici i ne znam tko će uopće liječiti ljude u budućnosti, upozorila je dr. med. Ines Guberina, liječnica u ordinaciji obiteljske medicine u Šibeniku.
I strukovno udruženje obiteljske medicine godinama ponavlja: bez hitnih mjera milijun hrvatskih građana ubrzo bi moglo ostati bez izabranog liječnika, piše HRT