Tišnjanski lovci odstrijelili 15 čagljeva na Kornatima: zvijeri su doplivale s Dugog otoka i dvije godine klali janjce!

Ne, nisam preparirao prvog odstrijeljenog čaglja na Kornatima kako sam rekao. To nije bila ozbiljna izjava, a u međuvremenu ih je uklonjeno 15 i možemo biti zadovoljni! - nasmijao se Šime Ježina, ravnatelj NP Kornati kada smo ga podsjetili što je izjavio za tekst u Šibenskom listu objavljen sredinom veljače.

Tada smo, uoči kampanje prvog organiziranog pohoda grupe lovaca iz tišnjanske LU "Kamenjarka" gotovo dvije godine nakon prve dojave s terena "da nešto kolje ovce" pisali o pojavi tih predatora nalik križancu lisice i vuka tamo gdje ih nikad nije bilo. Još tri mjeseca prije, čagljevi su mogli neometano odnositi janjce kornatskih pastira, budući da su nacionalni parkovi izuzeti iz lovišta, te je za sanitarni odstrjel uprava parka trebala pribaviti posebne dozvole i dokumente.

Do Kornata su čagljevi doplivali s Dugog otoka i opustošili janjce u stadima na slobodnoj ispaši preostalih ovčara na Kornatu, Lavsi i Piškeri.

Ovčar Jakov Šikić s Kornata, koji je u suradnji s nacionalnim parkom postavio mrcinište opremljeno kamerama radi što bolje detekcije čagljeva, kaže da je tijekom dvije godine ostao čak bez 70 janjaca i trebat će više godina da stada ostala bez prirasta ojačaju Uvjeren je da je dosadašnji kurnatarski svijet načet s pojavom čaglja i da će se ljudi trebati prilagoditi toj prirodnoj sili.

Prodor grabežljivaca opasnost je za samu bit i razlog postojanja nacionalnog parka, čiji su kulturni krajolik, ogoljen i s vrlo rijetkim stablima nekmoli šumarcima, osim nasada maslina i smokava, stoljećima oblikovale upravo ovce na slobodnoj ispaši u ulozi prirodnih "kosilica".

To o prepariranom čaglju na ulazu u upravu NP Kornati rekao sam samo uprkos svima onima koji su odmahivali rukom na to da ćemo s lovcima imati uspjeha. Međutim, prevarili su se. Jako dobro smo čagljevima ušli u trag i njihova populacije više nema mira. Sanitarni odstrjel pokazao se uspješnim načinom suzbijanja uljeza, a usporedo i znanstvenim metodama pratimo čagljeve, govori Ježina. U tu svrhu podižu u zrak i dronove opremljene termalnim kamerama.

- Vjerujem da ćemo s ovim tempom, do kraja godine u cijelosti suzbiti čagljeve u Kornatima, kaže Ježina. Doduše, treba stalno paziti na Kornatu susjedni Dugi otok, koridor preko Proverse odakle su čagljevi preplivali na otočje, o čemu postoji snimak. Zanimljivo da u tamošnjem Parku prirode Telaščica s grabežljivcima nemaju problema. Usko surađujemo s kolegama, kaže Ježina i podsjeća da nacionalni parkovi spadaju u područja gdje je zabranjeno ustanovljavanje lovišta, a čagalj je u Hrvatskoj divljač zaštićena lovostajem.

Zapreka bržem djelovanju javnoj ustanovi bila je u zakonskoj obvezi na izradu Programa zaštite divljači za područje NP Kornati, a na jesen ćemo definirati i odšetne cjenike, kaže prvi čovjek NP Kornati. Naravno, ljudi imaju pravo na obeštećenje, a sada nema više od deset obitelji s ukupno 1200 ovaca na nekoliko kornatskih otočja koji primaju poticaje za tradicionalnu ispašu. Čagljevi jesu udarac, no označavaju i novu priliku za reorganizaciju života u nacionalnom parku, napominje Šime Ježina.

Neven Krnić, predsjednik LU "Kamenjarka" iz Tisna, predsjednik lovačke udruge s kojom je NP Kornati potpisao ugovor za sanitarni izlov, zajedno s grupom drugih lovaca i jednim istarskim goničem kojeg vode isključivo na povodcu već gotovo tri mjeseca vikendima obavlja upravo junački posao loveći čagljeve. Krnić je odstrijelio prvoga grabežljivca na Kornatu, u Tarcu. Tišnjani nisu jedino iskusni poznavatelji otočja, nego su i vješti u lovu čagljeva u svome kopnenom lovištu, premda ovdje važe druga pravila, a i divljač se drugačije ponaša. No, za Tišnjane više nema nepoznanica.

- Čagalj se stisne, zalegne u gusto i dogodi se da prođeš kraj njega a da ga ne primjetiš. Vrlo je oprezna životinja, a pas nam barem signalizira da je čagalj u blizini, opisuje Neven Krnić.

Nije im dopušteno pustiti psa da goni čaglja, niti ga love hajkanjem, nego isključivo pretraživanjem terena, budući da je ipak riječ o prostoru nacionalnog parka gdje važe posebna pravila. Koriste i naročite vabilice, a u lovu kršem propješače i više od 10 kilometara.

Lovci na Kornate dođu popodne, najčešće love do mraka, prenoće, a onda se ranim jutrom razviju u strijelce i pretražuju težak teren.

- Bude nas najviše desetak, premda broj ljudi nije limitiran. Na Lavsi i Piškeri izgleda da smo ih sve odstrijelili, tamo ih je bilo po 4-5 i sada smo uglavnom na Kornatu. Dajemo od sebe koliko možemo, kada smo se već prihvatili zahtjevnog zadatka koji nije za starije ljude, te su nam dobrodošli svi mlađi, kvalificirani lovci dobre volje, veli Neven Krnić. Uvjerili su se u razmjere štete uslijed pošasti doplivale prvo s kopna, potom preko Dugog otoka i na Kornate. Zato im je drago i što pomažu ovčarima.

- Prolazimo pokraj stada od 40-50 ovaca samo s nekoliko janjaca, sve ostalo odnijeli su čagljevi. Loveći, nalazimo i dosta lešina...