Projekt "Prukljan", šibenska inačica dubrovačlkoga "golfa na Srđu", o kojemu se govori već 15, 20 godina, ponovno zaokuplja pažnju javnosti. Dva su razloga tome: Prvi, Ministarstvo državne imovine objavilo je obvezujući natječaj za projekt golfa na Prukljanu, težak oko 300 milijuna eura, baš usred pandemije korona-krize, 1. travnja 2020. I drugo, prije isteka natječajnog roka, 1. srpnja 2020., ministru Mariju Banožiću na adresu (Ministarstva državne imovine) stigao je ovih dana zahtjev Zdravka Matića iz Sonkovića, nedaleko od Skradina, za obustavu i poništavanje natječaja.
Što država na Prukljanu hoće i zašto baš sada reaktivira stari projekt golfa, a što to mještanin iz skradinskog kraja neće i čega se pribojava?
Vlada je, čak dvije godine nakon objave neobvezujućeg javnog poziva zainteresiranim investitorima, odlučila baš sada, dok su svi živjeli u izolaciji zbog pandemije, a turistički djelatnici zbrajali minuse i strepjeli od potpunog kolapsa, raspisati obvezujući natječaj za zainteresirane investitore. I baš kao i u slučaju vjetroelektrane "Krš-Pađene", koji ovih dana skandalizira javnost, i u projektu "Prukljan" vlasnik dijela zemljišta (oko 90 ha) na kojemu bi se ovaj megaprojekt realizirao su Hrvatske šume.
U najkraćem, uz obalu Prukljanskoga jezera, na površini od blizu 200 hektara, planira se izgradnja golf-terena s 18 rupa, hotela i urbanih vila kapaciteta do 1500 ležajeva, te luka nautičkog turizma. Država u tu svrhu prodaje 54 ha, a 150 ha zemljišta daje u koncesiju, kao i pomorsko dobro uz obalu jezera. Golf na Prukljanu, sa svim pratećim turističkim sadržajima, ucrtan je i u Prostorni plan Županije šibensko-kninske i Grada Skradina, iako je riječ o lokalitetu koji je u granicama ekomreže NATURA 2000 i na samoj granici NP Krka.
Prvo golf
Prema natječaju, investitor je dužan najprije izgraditi golf-igralište, a tek potom ugostiteljsko-turističke i smještajne kapacitete. Ugovoreni rok za realizaciju projekta, prema natječaju, pet je godina. Ponude se otvaraju 1. srpnja, pa bi uskoro javnost trebala znati i tko će biti investitori u ovom pretencioznom megaprojektu koji je od svog prvog spomena prije 15, 20 godina izazivao kontroverze, ponajviše s aspekta zaštite prirode, okoliša i vodnih resursa.
Upravo zbog toga ovih je dana, posredstvom odvjetničkog ureda Matić& Poljak, sa sjedištem u Zagrebu, umirovljenik Zdravko Matić, iz Sonkovića kraj Skradina, Ministarstvu državne imovine podnio zahtjev za obustavu i poništenje natječaja za projekt "Prukljan".
Matić čvrsto vjeruje da se, zapravo, u pozadini golfa na Prukljanu radi o prikrivenoj apartmanizaciji i izgradnji urbanih vila, a od svega mu je najmanje prihvatljivo da se odabranom investitoru prepušta izrada studije utjecaja na okoliš. To, naravno, smatra Matić, može dovesti do manipulacije studijom koja se na ovaj način tretira kao marginalna stvar, a s obzirom na osjetljivost lokaliteta koji je svojedobno bio dio Nacionalnog parka Krka, a danas je pod posebnim režimom zaštite Javne ustanove za zaštitu prirode (Priroda), morala bi biti prioritet.
U razgovoru s Jerom Matićem, odvjetnikom koji zastupa podnositelja zahtjeva za poništavanje natječaja, a koji mu je i klijent i otac, doznajemo da se ne radi o eksplicitnom osporavanju projekta kao takvog, nego se prije svega traži da se prije investicije napravi nepristrana studija utjecaja na okoliš, umjesto da se njezina izrada povjerava investitoru.
- Ako se stanovništvu jamči da neće biti redukcija vode, da neće biti pretjerane upotrebe pesticida koja bi ugrozila poljoprivredne kulture na cijelom tom području, ali i kvalitetu vode u Prukljanu, nema razloga da se ljudi tome protive. Naprotiv, kaže odvjetnik Matić, svi mi želimo razvoj i prosperitet skradinskog kraja, zapošljavanje i zaustavljanje depopulacije.
Voda je naš najvrjedniji resurs, ističe, i ako prethodna studija pokaže da će investicija poštovati svu zakonsku regulativu koja se odnosi na zaštitu prirode i okoliša, svi će projekt podržati. Ali, pretpostavka za to je da studiju utjecaja na okoliš ne radi sam investitor - ponavlja Matić.
Preuranjen projekt
Odvjetnik također smatra da je projekt s namjerom preuranjen, a time nezakonit i protuustavan. Jer, tvrdi, prije natječaja moralo se napraviti studiju utjecaja na okoliš koju je trebalo donijeti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, radi strateške procjene utjecaja na okoliš, koja je za ovakve programe obvezna, kako bi se utvrdilo da golf-tereni ne utječu na prirodna staništa, zemljište, floru i faunu, kao i morski ekosustav lokaliteta. No, to se nije učinilo, nego je studija utjecaja na okoliš prepuštena investitoru, pa je evidentno, smatra Matić, da se na Prukljanskom jezeru kroz golf želi provući tiha apartmanizacija ovog područja.
Poznato je, navodi, da golf-tereni zahtijevaju veliku potrošnju vode, preko milijun kubičnih metara godišnje, što je sasvim dostatno za godišnju potrošnju 60.000 ljudi. Također, dodaje, prosječna godišnja konzumacija prosječnoga golf-terena zahtijeva 1500 kilograma gnojiva, herbicida i pesticida, a svim studijama o oportunosti golf-igrališta zajedničko je da na pozitivnoj strani imaju samo financijske benefite, a na negativnoj uvijek sigurno onečišćenje područja na kojem se tereni nalaze.
Neshvatljivo je da je Vlada golf proglasila djelatnošću od posebnog državnog interesa i omogućila izgradnju golf-igrališta i apartmana na najvrjednijim poljoprivrednim i šumskim zemljištima, navodi Matić, koja su izdvojena iz šumske gospodarske osnove i izvlaštena.
Time je, kaže, otvoren put dodatnom smanjivanju poljoprivrednih površina i šuma, protivno načelima održivog razvoja, a u svrhu ostvarivanja ekstra profita investitorima kojima je omogućeno da kupe jeftino poljoprivredno i šumsko zemljište umjesto skupoga građevinskoga. Ovakva prenamjena šumskog zemljišta u građevinsko stvara podlogu za daljnje prenamjene i pogodovanja (poznatim i privilegiranim) investitorima, smatra.
Voda je naš najvrjedniji resurs, a kako se čini, konstatira Matić, netko je naumio uništiti taj resurs radi vlastitog profita, a ne radi društvenog probitka, kako se to želi prikazati, jer je brojnim istraživanjima utvrđeno da korištenje umjetnih gnojiva i pesticida utječe ne samo na travu, nego i na čovjeka i kompletni ekosustav.
Krško tlo
Umjetna gnojiva i pesticidi, obrazlaže svoju skeptičnost prema projektu Matić, s obzirom na specifično krško tlo, navodnjavanjem i kišom prodiru u podzemne vode koje bi, imajući u vidu stanje i rezerve pitke vide u svijetu, morale imati prioritet u zaštiti, a ne golf, odnosno novac koji on donosi državnom proračunu.
Zbog svega, Zdravko Matić, posredstvom svoga odvjetnika predlaže Ministarstvu državne imovine da obustavi natječajni postupak i zatraži izradu neovisne studije utjecaja na okoliš. A ako ta studija potvrdi prihvatljivost projekta na ovoj lokaciji, predlaže se provođenje lokalnog referenduma koji bi raspisao Grad Skradin. Jer, domicino stanovništvo nikad nitko nije uputio u projekt niti ih je pitao što o njemu misle, veli Matić, mada je riječ o projektu koji značajno utječe na kvalitetu njihova života na tom prostoru. Neka građani odluče, i ako oni glasaju za taj projekt, za taj ekskluzivni resort kojemu neće moći ni primirisati, osobno nemam ništa protiv ulaganja. Naprotiv, želim da Skradin procvjeta, da ljudi žive dobro i da se cijeli taj kraj razvija. Ali, tu viziju iz ovog projekta naprosto ne razabirem…. - na kraju će odvjetnik Jere Matić.
Grad Skradin, pak, snažno podupire projekt "Prukljan", kaže gradonačelnik Antonijo Brajković, i ne vidi na koji bi način golf na Prukljanu bio inkopatibilan s OPG-ovima koji su južnije, odnosno sjevernije od zone golfa.
Brajković potvrđuje kako je riječ o smještajnim kapacitetima od čak 1500 postelja s određenim dodatnim sadržajima u funkciji golfa.
- Mi podupiremo projekt jer predviđena ulaganja iznose 0,5 posto od BDP-a, oko dvije milijarde kuna, što, dakle, BDP podiže za pola posto, a od toga će izravne koristi imati i gradski proračun. Natječaj je međunarodni, ponude se otvaraju 1. srpnja i očekujem da će investitori striktno poštovati zakone kojima se štiti okoliš i ekosustav tog područja koje je i u NATURA-i 2000 i pod strogim režimom zaštite javne ustanove - govori Brajković.
- Projekt "Prukljan" uvršten je i u planove Grada i Županije i mi smo te dokumente dali na stratešku procjenu Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a oni su u svome mišljenju naveli da nije nužno raditi prethodnu studiju utjecaja na okoliš. Kad Ministarstvo državne imovine proda zemljište investitoru, da bi dobio građevinsku dozvolu, za projekt se mora izraditi urbanistički plan T1 zone, a na taj dokument Ministarstvo može tražiti izradu prethodne procjene utjecaja na okoliš. Postoje filtri, uvjerava nas gradonačelnik Skradina, kroz koje je nemoguće proći ako se ne ispoštuju sve norme zaštite okoliša.
Stanovnici skradinskog kraja mogu imati potpuno povjerenje u državne institucije i neka budu sigurni, poručuje Brajković, da investitori neće moći raditi sve što zamisle.
Problem je voda
Projekt smatra iznimno konkurentnim jer kod nas, ističe, postoje samo dva golf-igrališta, a na Cipru, jednako osjetljivog ekosustava, a znatno manjem od Hrvatske, ima ih pet, šest puta više. Prema tome, napominje Brajković, nismo mi baš tako friendly država za golferske investitore.
Investicije su, naglašava Brajković, generator razvoja i otvaranja radnih mjesta, a upravo to je Skradinu prijeko potrebno. Ova investicija, vrijedna oko dvije milijarde kuna, donosi više stotina radnih mjesta, posebno sezonskih. A to nepobitno doprinosi lokalnom gospodarstvu s višemilijunskim iznosima u proračunu, što je iznimno značajno u uvjetima drastične depopulacije Skradina.
Slaže se da je voda za navodnjavanje golf-terena veliki problem, a Šibenski vodovod je već jasno poručio da se golf-igralište na Prukljanu ne može priključiti na gradski vodovodni sustav, pa će investitori morati tražiti alternativu. Možda u desalinizaciji…
Lokacija ima sve prednosti za budući golferski centar: nalazi se između dva aerodroma, zadarskog i splitskog, a u neposrednoj je blizini autoceste. Čeka se još samo otvaranje ponuda 1. srpnja. Inače, prije dvije godine je objavljen neobvezujući natječaj na koji su se javila tri ponuditelja, od kojih je jedan, turski arhitekt, bio neozbiljan, kako veli Brajković, jer je zapravo želio samo reklamirati svoje projekte. Druga dva su investicijski fondovi iz Njemačke i Nizozemske. Jesu li se kandidirali i na obvezujućem natječaju, vidjet ćemo. No, gradonačelnik Skradina veliki je optimist u tom pogledu, jer, kako kaže, ovo je projekt koji dugoročno donosi korist investitoru i lokalnoj zajednici.
Referendum ne bi bio rezultat želje gradske uprave, priznaje, ali se može provesti ako zadovolji sve zakonom propisane uvjete.
Oporavak gospodarstva
Zanimalo nas je i što kaže Ministarstvo državne imovine i zašto je ovaj projekt proglašen strateškim državnim projektom. Puše li vjetar i na Prukljanu?
Iz Ministarstva su nas informirali da su pripreme za natječaj bile opsežne i dugotrajne jer je trebalo ispuniti određene pretpostavke od kojih je najvažnija donošenje izmjena i dopuna Prostornog plana grada Skradina, što je obavljeno u prosincu 2018.
Istodobno, "Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pripremalo je dio natječaja koji se odnosi na davanje koncesije na pomorskom dobru za dvije plaže i privezište. Napominjemo da su i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike sudjelovali u radnoj skupini za realizaciju projekta, a uz to su dali pozitivno mišljenje na prijedlog odluke. Štoviše, tekst odluke, koji se odnosi na pitanja zaštite okoliša i zaštite prirode, izrađen je u suradnji s predstavnicima spomenutog Ministarstva".
Krajem listopada, prijedlog je upućen nadležnim tijelima državne uprave na davanje mišljenja, što je bio dugotrajan postupak jer je trebalo izučavati opsežnu dokumentaciju od nekoliko stotina stranica, da bi prijedlog odluke konačno bio upućen Vladi, koja je odluku o raspisivanju natječaja donijela 19. ožujka 2020. Javni poziv za projekt "Prukljan" objavljen je 1. travnja (netko u Vladi ima smisla za šalu …), a smatra se da će se realizacijom ovog projekta pomoći oporavku, ne samo turizma, nego i ukupnoga hrvatskoga gospodarstva. Projekt "Prukljan" je strateški državni projekt koji će pomoći i državnom proračunu i gospodarstvu - poručuju iz Ministarstva državne imovine.
Demantira se i navod kako se "država odlučuje na najvrjednijem poljoprivrednom i šumskom zemljištu koje se prodaje investitorima jeftino za golf-terene i apartmane, za razliku od skupoga građevinskoga, budući da je prostornim planom smještaj svih građevina ugostiteljsko-turističke namjene, tvrde iz Ministarstva, predviđen na građevinskom zemljištu oznake T1 i T2, a iz samog jvnog poziva je razvidno da se isto nudi po cijeni građevinskog zemljišta, a ne jeftinijega poljoprivrednog. Inače, procjenu tržišne vrijednosti izradilo je visoko procjeniteljsko povjerenstvo Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja - konstatira se u odgovoru, uz napomenu da Ministarstvo u realizaciji projekta "Prukljan" ima punu potporu i suradnju Šibensko-kninske županije i Grada Skradina.
Zahtjev Zdravka Matića za obustavu postupka javnog natječaja stoga smatraju neutemeljenim i neprihvatljivim.
Sad nam samo ostaje pričekati i vidjeti tko će biti investitor, s kakvim referencijama i – namjerama…