Općina Primina nastavlja dobru suradnju s Nacionalnim parkom Krka, u čijim je granicama oko 2000 hektara prominskog područja. Priželjkuje dovršetak dvaju značajnih projekata NP koji će u budućnosti biti pravi razvojni zamašnjak cijeloga kraja. Riječ je o projektu visećeg mosta nad Krkom koji će, nakon završetka radova koji su u fazi ishođenja lokacijske dozvole, spajati dvije srednjovjekovne utvrde na njezinim obalama, Nečven i Trošenj, te kompleks centra Puljani, u koji je uloženo oko 80 milijuna kuna i koji će arheološkom i prirodoslovnom zbirkom, kongresnom dvoranom, restoranom i smještajnim kapacitetima, ali i drugim sadržajima biti atraktivno odredište znanstvenika i turista.
Kazao je to Tihomir Budanko, prominski načelnik, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća i akademiji u oklajskome Domu kulture. koja je uz vijećnike, sadašnje i bivše općinske čelnike, obitelji i prijatelje poginulih branitelja i civila, okupila brojne ugledne goste i uzvanike.
Općina Promina nastala je 1882. godine odlukom cara Franje Josipa, da bi godinu dana kasnije, 23. srpnja 1883., bila ustrojena. Nakon 80 godina djelovanja, 1963. godine pripojena je općini Drniš, a ponovno je status lokalne samouprave dobila 30 godina kasnije, 1993. godine, kad je osnovana općina Oklaj. Poslije je preimenovana u općinu Promina, koja se danas prostire na 140 četvornih kilometara i obuhvaća devet naselja.
Povlače milijune
Promina je već sada zanimljiva ulagačima i turistima zbog turističke infrastrukture u kojoj se općina usklađuje s NP-om. Napravljena je jedna hodnica u Nečvenu, nedavno i druga, radi se na putu prema Miljacki, onom prema centru Puljane. Hodnicom će se uskoro moći i prema Bogočinu, a impresivan je i vidikovac Križnice. Napravljena je i hodnica prema Bilušića buku, a u planu je i druga s područja Ljubotića. Kada se, uza sve to, uračuna i hodnica u dužini od pet kilometara od Oklaja do Nečvena i hodnica iz šume hrasta medunca, jasena i graba koja će, po projektu spremnom za aplikaciju na neki od natječaja, izbiti na Kulturni dom u Mratovu, Promina će u dijelu koji graniči s NP-om Krka biti premrežena turističkom infrastrukturnom mrežom koja je izuzetno važna jer će na prag Prominjana dovesti posjetitelje sa svih strana svijeta. Ulagači se zanimaju i za mogućnost investiranja u objekte zdravstvenog turizma u kojima će se klijentima nuditi i odmor u autohtonom seoskom ambijentu. Oko 500 kreveta imat će i tri turističke zone uvrštene u Prostorni plan na inicijativu ulagača. Namjeravaju u tradicionalnom stilu graditi mediteransko, dalmatinsko i prominsko selo s pripadajućim sadržajima.
Mnogo je realiziranih projekata iz fondova EU-a i s pomoću resornih ministarstava. Za cestu koja Čitluk spaja s Mratovom i Bogatićima u dužini od 7,1 kilometar, sedam milijuna kuna je europskog novca. Budući da je Općina sa Šibensko-kninskom županijom prethodno izgradila još četiri kilometra, to je pravac kojim je ostvarena poveznica s Roškim slapom, odnosno centrom Puljani.
Uređenje centra
Pomoću Mjere 7.4.1. namaknulo se 3,5 milijuna kuna za uređenje Doma kulture u Mratovu koji će biti multifunkcionalnog tipa. Promina će, uz to, do početka pedagoške 2020. godine dobiti novi vrtić u Suknovcima. Riješena je građevinska dozvola, sedam milijuna europskih kuna sjelo je na račun, a u tijeku je postupak javne nabave. Za mlade se obitelji priprema cijeli paket poticajnih mjera za ostanak u Promini ili za dolazak novih kojima bi činjenica da će zemljište za gradnju kuće moći kupiti za samo 10-ak tisuća kuna trebala biti zanimljiva. Preostalih 75 posto sufinancirat će im Općina, koja sprema i podlogu za dugačku listu olakšica i subvencija. Potpomagat će i gradnju kuća, a iz svojeg socijalnog programa mogu računati i na novac za vjenčanja, novorođenčad, školarce, studente...
Nisu zaboravljeni ni poljoprivrednici. Za OPG je i ove godine u proračunu rezervirano 200 tisuća kuna na ime sufinanciranja ulaganja u sadnice, opremu i tehnikalije do maksimalnog iznosa od 10 tisuća kuna. Poduzetnička zona bi konačno, nakon pet godina procedure i bitke s državnim institucijama, trebala zaživjeti onako kako je zamišljena, s 30 poslovnih prostora i stotinjak građevinskih parcela. Izmjene i dopune Županijskog prostornog plana Promini će osigurati dodatni prostor za solare. Uskoro se očekuje i realizacija dijela projekta uređenja centra Oklaja, u kojem će se u općinskom sjedištu urediti trg, igralište za djecu, javni sanitarni prostor... Potvrđeno je da za eksploataciju polja karbonatne sirovine postoji ozbiljan ulagač koji u Promini kani otvoriti i proizvodnju te osigurati radna mjesta.
Počast braniteljima
Okupljenima su se obratili dr. Zdravko Kulić, Matilda Copić, Ante Nazor, Branka Juričev Martinčev i Goran Pauk.
Na svečanosti je Davorka Bronić, predsjednica prominskog Općinskog vijeća, predstavila novu zastavu i grb općine Promina, a odlukom općinskih vijećnika dugogodišnjem prominskom župniku fra Petru Pletikosi uručena je Nagrada Općine Promine.
Na svečanoj akademiji, u kulturno-umjetničkom programu nastupili su Jelena Buble, operna pjevačica prominskih korijena, i kninski glazbeni umjetnici.
U povodu Dana općine Promina, inače, otvorena je cesta koja Čitluk spaja s Mratovom i Bogatićem. Program obilježavanja nastavljen je polaganjem vijenaca pred spomen-obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima u Mratovu i Oklaju, u župnoj crkvi svetog Mihovila služena je sveta misa zadušnica, nakon koje je uslijedio tradicionalni mimohod branitelja od župne crkve do spomen-sobe prominskih žrtva Domovinskog rata. U spomen-sobi upriličeno je odrješenje za 67 stradalih Prominjaca uz prigodni kulturno-umjetnički program.
S ponosom i tugom Prominjci se prisjećaju 23 branitelja koji su tijekom Domovinskog rata položili živote u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dok je za vrijeme četverogodišnje okupacije mučki na svojem kućnom pragu ubijeno 45 civila, što općinu Promina, gledajući u odnosu na broj stanovnika, svrstava među najteže stradala područja Republike Hrvatske u novijoj hrvatskoj povijesti. Pred zajedničkim spomenikom u Oklaju u spomen na sve njih brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće.
PROMOCIJA KNJIGE 'Kako sam doživio Domovinski rat'
Dvodnevno obilježavanje 136. obljetnice utemeljenja općine Promina i spomendana na pale branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata počelo je u ponedjeljak predstavljanjem knjige Marka Sičića "Kako sam doživio Domovinski rat na području Općine Promina". Promocija je održana u općinskoj vijećnici u Oklaju.
Gosti i uzvanici
Svečana sjednica je uz vijećnike, sadašnje i bivše općinske čelnike, obitelji i prijatelje poginulih branitelja i civila, okupila brojne ugledne goste i uzvanike. Među njima su bili Branka Juričev Martinčev i Franko Vidović, saborski zastupnici, Goran Pauk, šibensko-kninski župan u dodatnoj ulozi dvostrukog izaslanika – Kolinde Grabar Kitarović, predsjednice RH, i Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade. S njim su bili i Darija Puljić i Nikola Blažević, njegovi zamjenici, a među uzvanicima pozdravljeni su brigadir Mario Lilić, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane, brigadir Ivan Vukić, državni tajnik u Ministarstvu branitelja, Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, Nediljko Dujić, predsjednik ŽS ŠKŽ, dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, prof. dr. sc. Marko Jelić, kninski gradonačelnik, sa suradnicima, Antonijo Brajković, gradonačelnik Skradina, Živko Bulat, načelnik općine Unešić, sa suradnicima, Ante Pijuk, načelnik općine Ružić, Vicko Jogunica i Marko Tabaković, predstavnici prijateljske općine Neum, članovi Odbora za gospodarski razvoj Promine na čelu s dr. Zdravkom Kulićem, ratni zapovjednici – general Rahim Ademi, brigadir Ivan Bačić, brigadir Jozo Šerić, pukovnik Krunoslav Mazalin, pukovnik Roko Mijić, članovi obitelji poginulih prominskih branitelja i stradalničkih udruga iz Domovinskog rata, članovi Udruge veterana 4. gardijske brigade te drugi.