Sada već bivši ministar državne imovine Goran Marić prije odlaska dobro je zapaprio Rogozničanima. Nije ispunio obećanje o ustupanju bivše vojarne Krušćice na koju Rogozničani čekaju već punih 16 godina, ali zato je prije godinu dana dugogodišnji ljetnikovac propalog tajkuna Ivice Todorića, otok Smokvicu, predao na korištenje misterioznoj tvrtki čiji je jedini osnivač, mađarski fond Zártkörű Nyíltvégű Intézményi Ingatlan Alap. Valja istaknuti da je otok Smokvica još uvijek područje posebne namjene - odnosno vojarna. I nije tu stao. Bivši ministar opterećen nekretninskim aferama, usudio se prodati i dio rogozničke šume Kopara, što je Rogoznicu diglo na noge.
Iz ugovora o kupoprodaji vidljivo je da je 383 kvadrata najatraktivnijeg zemljišta na Otoku prodano za samo 100 eura po kvadratu što je Ministarstvu državne imovine donijelo prihod od 291 tisuću kuna, a u Rogoznici otvorilo Pandorinu kutiju i najavilo rasprodaju i devastaciju jedine rogozničke zelene površine koja se u općinskom Prostornom planu uređenja čak vodi kao park-šuma Kopara.
Pašnjak ili šuma?
Inače, prema ugovoru prodana nekretnina je pašnjak, iako je u naravi borova šuma. Piše da je i građevinsko zemljište, a građevinsko može biti tek kao dio sporne proširene turističke zone Gornji Muli T2, pa se Rogozničani pitaju zašto je to bivši ministar Goran Marić prodao privatnoj osobi Mirelli Ivanki Jurčec, a ne primjerice tvrtkama koje graniče s tim zemljištem i imaju ugostiteljsko-apartmansko naselje kupljeno još koncem devedesetih od Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Rogoznička načelnica Sandra Jakelić tvrdi da ništa ne zna o prodaji sporne nekretnine. Mora se, kaže, posavjetovati s pročelnikom Jedinstvenog upravnog odjela i vidjeti zna li on nešto. Čudno je to neznanje općinske načelnice, smatra oporbeni vijećnik Boris Abaza.
- Upravo je općina od parcele 1/1 ili u naravi šume Kopara naručila cijepanje čak šest parcela među kojima je i ona prodana pod brojem 1/82. Zanimljivo je da je cijepana parcela pravokutnog oblika od 4125 kvadrata prešla u vlasništvo Općine Rogoznica kao nerazvrstana cesta koja ne vodi nigdje i koja je također u naravi šuma. Iako je procedura s javnim natječajem i mišljenjem Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku zadovoljila zakonsku proceduru, prodaja je duboko sporna i nemoralna. U povijesnom dijelu Rogoznice na Otoku kvadrat se ne prodaje po dampinškim cijenama od 100 eura. Zbog nedostatka prostora tržišna cijena je i nekoliko puta veća - kaže Abaza.
- Uništile su se sike, okupiralo se obalno područje, ostala je još jedino ta šumica na Otoku koju su prije gotovo 150 godina sadili naši preci, odričući se svog vlasništva za opće, javno dobro. Naša je obveza da je čuvamo i pazimo i još zeleniju predamo generacijama koji dolaze. Međutim, lokalna vlast prostornim planom gotovo ju je čitavu stavila u građevinsko područje, proglašavajući turističke zone. Ovakvom nasrtaju ne bi odoljela ni Amazonska prašuma, a kamoli šumica koja od 200 početnih trenutno ima samo 158 tisuća kvadrata - ističe članica Građanske inicijative za spas Šume Kopara Biserka Grgin.
Građanska inicijativa još od 2015. godine na ovaj problem upozorava sve nadležne institucije, vlasnike i upravitelje rogozničke šume Kopara.
Zeleno svjetlo za apartmanizaciju
Po njima, šumskim područjem opasno se zaigrala općinska vlast koja je u prostornom planu ucrtala turističku zonu Karaulu T1 i pripojila joj čak 26 tisuća kvadrata šumskog zemljišta na zapadnoj strani šume Kopara, dok je na južnoj strani šumskog područja ucrtana još jedna manja turistička zona Gornji Muli, oznake T2 koja je zeleno svjetlo za apartmanizaciju. Svojevrsnim apelom u ime 300 potpisa građana prije tri mjeseca zatraženo je od vijećnika rogozničkog Općinskog vijeća izbacivanje iz turističkih zona golemih 26 tisuća četvornih metara šumskog zemljišta i očuvanje svih borova koje su zasadili njihovi preci. Takva odluka nije donesena, zakazana je tek tematska sjednica pompozno nazvana: "Za spas rogozničke šume" koja, međutim, još nije održana, a po svemu sudeći i neće.
- Dva oporbena vijećnika su potpisala, treba mi još dva potpisa, odnosno trećina vijećnika, za sazivanje izvanredne sjednice, ali vladajući hadezeovi vijećnici odbijaju potpisati - kaže Boris Abaza.
Teško da će sinovi poništiti odluku svojih očeva. Naime taj nesretni prostorni plan u kojemu je na desetine tisuća kvadrata borove šume stavljeno u građevinsko područje, amenovali su očevi bar petorice sadašnjih vijećnika.
- Kod nas se vijećničke pozicije torijevski nasljeđuju - ističe Abaza.
U neku ruku oporbeni vijećnici i Građanska inicijativa za spas Kopare može bit “zahvalna” bivšem ministru za nekretninski biznis Goranu Mariću. Prodaja šumskog zemljišta dodatno im je otvorila oči i potaknula ih na još veću aktivnost.
- Nećemo stati, naši preci bi nas prokleli da Kopara postane još jedno nakaradno apartmansko naselje. Anatemu prokletstva teško je nositi na svojim leđima - dramatično kaže članica Građanske inicijative Mira Biljaković.
Inače, Građansku inicijativu za spas šume Kopara podupire i saborski zastupnik Mosta Miro Bulj. Obećao im je i presicu u zgradi Hrvatskog sabora.
Sve po zakonu
Obitelj Jurčec vlasnik je ugostiteljsko-apartmanskog naselja "Ružmarin“ već 20 godina. Zemljište od 383 kvadrata koje je bilo u vlasništvu Republike Hrvatske dio je turističke zone T2 Gornji Muli. Ivan Jurčec kaže da mu je taj teren bio neophodan za parking.
- Kupnja je obavljena po svim zakonskim propisima. Punih sedam godina pokušavao sam kupiti taj komad zemlje. Obraćao sam se Hrvatskim šumama, Županiji šibensko-kninskoj i kada je raspisan natječaj dali smo ponudu koju je Ministarstvo državne imovine prihvatilo. Nažalost, nakon kupnje uslijedila je hajka na mene, neki su me tužili Hrvatskim šumama.
Ističem kako nije problem u tom komadu terena koji je i onako u sklopu najstarije turističke zone i u funkciji već postojećih turističkih sadržaja, problema će biti ako se rasprodaja šume nastavi. Inače podržavam Rogozničane u njihovoj borbi da se iz velike turističke zone T1 Karaula izbaci 26 tisuća kvadrata šumskog zemljišta. Trebalo bi organizirati peticiju i prosvjede i protiv velike koncentracije baznih postaja i antena mobilnih operatera na vrhu šume, ljudi na tom području masovno umiru od malignih bolesti - rekao nam je Ivan Jurčec, vlasnik apartmansko-ugostiteljskog naselja "Ružmarin“ i otac Mirelle Jurčec.