StoryEditorOCM
ŽupanijaTrend u gradu i županiji

Raste broj odgoda upisa u prvi razred: ‘Djeca su danas nesamostalnija i egocentričnija. Nisu ni empatični i traže da im učiteljica bude mama.‘

Piše Marija Lončar
20. lipnja 2024. - 18:57

 

Sve je više djece u Hrvatskoj koja dobiju odgodu upisa u prvi razred osnovne škole, a taj trend događa se i u Šibensko-kninskoj županiji. Što će pokazati nova školska godina još se ne zna budući da će podaci, kako kaže v. d. pročelnica županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, znanost, kulturu, sport i nove tehnologije Sanja Kumanović Stipaničev, biti poznati za oko mjesec dana kada se okončaju testiranja sve djece, odnosno kada završi upisna procedura. No, zato prošlogodišnje brojke otkrivaju kako je iz godine u godinu sve više djece koja umjesto da krenu u školu, još jednu godinu ostaju kod kuće. U Hrvatskoj je tako lani više od 4 000 djece, tj. oko 10 posto njih, dobilo odgodu upisa u prvi razred osnovne škole, a zanimljivo je da osim što raste taj broj djece, sve je više i upisanih prema posebnom i individualnom programu.

image

Ilustracija

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix/Cropix

Lani je u Šibensko-kninskoj županiji bilo 87 nesuđenih prvaša, a budući da je prethodnih godina u prosjeku bilo oko 50 odgoda, porast je očit..

-U školskoj godini 2019./2020. imali smo 48 odgoda. U 2020./2021. bilo ih je 53, da bi u školskoj godini 2021./2022. evidentirao 47 odgoda. Preklani je ta brojka porasla na 72 odgode, a prošle godine bilo ih je 87. Iz priloženih podataka vidljiv je porast odgoda upisa, osobito u posljednje dvije školske godine – kazala je Kumanović Stipaničev.

Prema tumačenju hrvatskih stručnjaka, najčešći razlog porastu odgode upisa jest psihofizička i socijalna nezrelost, a usto djeca nemaju ni dovoljno razvijene grafomotoričke i jezične predvještine.

Na te probleme ukazuju i šibenski stručnjaci. Logopedinja Romana Mačukat s dugogodišnjim radom u školi naglašava kako su jezične vještine s novim generacijama djece sve lošije.

image

Ilustracija

Niksa Stipanicev/Cropix

-Njihov rječnik je siromašniji, a rečenice šture. Sve je više djece koja ne zna razdvojiti ili sastaviti riječ: ako kažem "miš" da ne zna prepoznati koja su slova u toj riječi. Također, vještine pripovijedanja su slabije razvijene: ako djetetu dadete nekoliko slika i on bi prema njima trebao ispričati neku svoju priču, njima je to teško. Također, slova sve lošije raspoznaju, a teško im je i riječima izraziti svoje misli i osjećaje. Sve su više emocionalno i socijalno nezreli. Nisu spremni prihvatiti pravila, plaču, nesigurni su... Međutim, problemi oko izgovora i govora nisu u porastu. To ovisi od generacije do generacije. Jedne godine sve bude u redu, a sljedeće već imate djecu koja imaju probleme s izgovorom, primjerice, čak sedam glasova. Općenito, možemo reći da raste nezrelost izražavanja, odnosno da djeca misli sve teže pretoče u smislenu gramatičku rečenicu. Očito da im nedostaje govora i komunikacije, a da bi se to razvilo vrlo je važno da se djeci čitaju priče. Tako razvijaju vokabular, vještinu pripovijedanja, dolaze u kontakt sa slovima, a to su važne predvještine kako bi u školi naučili čitati i pisati što je zapravo vrlo složen proces. I vrlo važan, jer ako to ne savladaju i ostalo znanje u školi teško će savladati – ističe Mačukat i napominje kako su istraživanja već sada pokazala da je kašnjenje govorno-jezičnog razvoja u izravnoj korelaciji s ekranima.

image

Ilustracija

Duje Klaric/Cropix

Pojednostavljeno rečeno, što djeca više bulje u mobitele, tablete i računala lošije će govoriti. Osobito materinski, hrvatski, jezik. Jer, podsjeća Mačukat, sadržaji koje djeca konzumiraju preko ekrana uglavnom su na engleskom jeziku, pa je već sada uočeno da djeca na upisu za prvi razred znaju na slici prepoznati "rainbow", ali ne i "dugu".

Socijalna i emocionalna zrelost, poručuju pak psiholozi, važnija je od toga da pred upis u osnovnu školu djeca "puno toga znaju, uključujući čak čitanje i pisanje". U ovo potonje vjeruju mnogi roditelji, ali praksa psihologa pokazuje da je socijalna i emocionalna zrelost važna za što bolju prilagodbu djeteta na školu, što, između ostalog, uključuje i odvajanja od roditelja. Nadalje, prihvaćanje autoriteta, odgovarajuće emocionalno ponašanje te poštivanje normi i pravila koje donosi život u školi.

-Djeca su danas nesamostalnija i egocentričnija. Nisu ni empatični i traže da im učiteljica bude mama. Nisu naučila prihvaćati ni pravila, pa recimo ako igraju graničar i pogodi ih lopta, oni plaču i ljute se, ali odbijaju izići iz igre. Prijašnje generacije, od prije, recimo, 20 godina mogle su otrpjeti frustraciju. Današnja djeca s tim se ne mogu nositi. Netko im uzme olovku i oni od toga prave dramu – govori psihologinja s dugogodišnjim iskustvom Nikolina Furčić iz OŠ Petra Krešimira IV. na Šubićevcu.

image

Ilustracija

Niksa Stipanicev/Cropix

-Djeca nisu sazrela jer se nisu osjetila neformalno družiti. Ne igraju se više na ulici, ne smišljaju igre, nego im je sve uređeno. Odlaze, tj. vode ih roditelji na treninge ili na igrališta sa spužvama da ne bi razbili koljeno, recimo, što se uobičajeno događalo nekim prijašnjim generacijama. Prvi put neformalno se druže u školi na velikom odmoru i onda se ne znaju dogovoriti oko igara. Djeca su danas previše zaštićena. Recimo u ovu školu na Šubićevcu idu djeca iz kvarta, ali u nju ne idu sami, pješke, nego ih roditelji cijelu godinu, čak i dvije od kada se upišu, dovode i odvode autom. Također, zbog utjecaja mobitela djeci je opala pažnja i koncentracija – rekla je Furčić, dodajući kako na upise u prvi razred dolazi i sve više djece s teškoćama u razvoju.

-Raste broj djece koja su u spektru autizma. Više nitko ne pada prvi razured, nego djeca dobiju prilagođeni i individualizirani program, a tu su i posebna odjeljenja. Ako dijete dobije odgodu upisa, a u pitanju je neka teškoća, onda tih godinu dana do sljedećeg upisa s njim treba intenzivno raditi, što je uvijek naša preporuka. S druge strane, neke se stvari prirodno i spontano razviju i za to je dovoljna ta godina dana odgode – zaključila je šibenska psihologinja.

20. lipanj 2024 18:58