Dinara je napokon dobila svoj zasluženi zaštitni omotač. Proglašen je Park prirode, a to bi impliciralo da će ubuduće šire područje ovog planinskog masiva s navišim vrhom u Hrvatskoj biti pod posebnom paskom javne ustanove koja će skrbiti o očuvanju prirode, biljnih i životinjskih, napose endemskih vrsta u parku, ali i njegovoj sveobuhvatnijoj i primjerenijoj turističkoj valorizaciji.
Sama činjenica proglašenja Parka prirode Dinara, koja se dogodila nakon dugog razdoblja pripreme područja za status parka i načelne podrške politike koja kao da se probudila tek unatrag zadnje tri godine, odjednom je u prvi plan dovela ne samu zaštitu i obogaćivanje rekreativno-turističke ponude toga, po sebi iznimnog prirodnog krajolika, nego i pitanje budućeg sjedišta PP Dinara. Kao da je PP Dinara samo još jedna prilika za novo uhljebljavanje...
Jer, tko ima sjedište javne ustanove Parka prirode, imat će i najveće mogućnosti za zapošljavanje "svojih ljudi", a time i najveću korist od PP Dinara. Naprosto, tako stvari kod nas funkcioniraju. I zato je, dok se još tinta na Zakonu o proglašenju parka nije ni osušila, krenulo silovito lobiranje za domaćinstvo JU Park prirode Dinara.
Svi bi htjeli sjedište parka
A u konkurenciji su Knin, Kijevo, Sinj, Vrlika, Hrvace, među kojima se sada, navodno, vodi bitka za biti ili ne biti "centar" PP Dinara. Istina je da se ovaj, drugi po veličini park prirode u Hrvatskoj, odmah iza Velebita, proteže većim dijelom (63 posto) administrativnim područjem Splitsko-dalmatinske županije negoli Šibensko-kninske (37 posto), kojoj ipak pripadaju sve zasluge za iniciranje, projektiranje, lobiranje i konačno proglašenje PP Dinara. Točnije, najveći angažman u tom zahtjevnom poslu imali su Kijevljani, pa sasvim prirodno, kad je posao uspješno priveden kraju, smatraju primjerenim i pravednim da sjedište bude upravo u Kijevu.
Prostor parka, kako je definiran i zakonom, obuhvaća masiv koji tvore Dinara, Troglav i Kamešnica, sa Sinjalom kao najvišim planinskim vrhom u Hrvatskoj, čak 1831 metar, te gradove Knin, Sinj, Trilj, Vrlika, općine Kijevo, Biskupija, Civljane, Hrvace i Otok. Civljane (90 posto) i Kijevo (72 posto) najvećim su svojim dijelom u prostoru novog parka prirode. No, ambicije da sjedište bude kod njih imaju svi, i to nimalo razmjerne površini grada ili upćine u obuhvatu PP-a, a još manje angažmanu u pripremi i afirmaciji ovog područja kao budućeg parka prirode.
Kninski gradonačelnik Marko Jelić otvoreno zagovara sjedište JU Park prirode Dinara u Kijevu.
- To bi bilo pošteno i pravedno jer je ta mala, depopulirana općina, koja je s više od 70 posto svoje površine u području parka, godinama radila na toj inicijativi, za nju pripremila idejni prijedlog i osnovnu inicijalnu dokumentaciju. Knin je njihovu zamisao politički oživio, jer smo sjednicu Vlade održanu u Kninu 2017. iskoristili da na "dnevni red" stavimo i to pitanje, i od tada je stvar krenula - kaže Jelić. S načelnicom općine Kijevo su, ističe, intenzivno surađivali i pružaju im punu potporu kao sjedištu javne ustanove, a s tim su suglasne i općine Biskupija i Civljane jer je to ispravno.
Nama je, dodaje Jelić, cilj bio da dobijemo zaštićeno područje, a čim je taj strateški cilj ostvaren, odmah su krenule ove priče koje ne bi smjele biti u prvom planu, jer, gdje god sjedište bilo, računam da će i u svim ovim gradovima i općinama u obuhvatu PP-a biti neki punktovi, ispostave, što god. Uostalom, napominje Jelić, ono što vizualno percipiramo kao Dinaru, taj planinski masiv, s jednom svojom trećinom je u Kninu, uključujući i njegov najviši vrh Sinjal, a s dvije trećine u Kijevu.
- O tome gdje će biti sjedište javne ustanove PP Dinara odlučit će Vlada i resorno ministarstvo, ali sve osim Kijeva bilo bi nekorektno prema toj maloj općini jer bi to bila poruka otprilike "vi ste mali i beznačajni, i mada ste inicirali i pripremili sve za proglašenje parka, sjedište ide tamo gdje je veći politički utjecaj". A to je svakako loša poruka - smatra Jelić.
Inicijativa od 2006.
Načelnica općine Kijevo Lidija Slavić, na opasku kako je nastala jagma za sjedištem parka i kako sada svi imaju aspiracije na taj profitabilniji dio kolača, reagira duhovitom dosjetkom.
- To vam je kao kad se mlada cura uda, dođe u kuću svoga muža, koju su on i njegova obitelj gradili desetljećima, a ona došla na gotovo, i svima govori "to je moje". E, ne može tako, veli načelnica.
- Ako ćemo respektirati činjenice i sve što je općina Kijevo napravila za zaštitu i valorizaciju Dinare, onda bi bilo normalno da sjedište bude u našoj općini. Čak ni ja ne mogu prisvajati sve zasluge za park, jer sam na tome intenzivno radila zadnje četiri godine svoga mandata, a inicijativa za proglašenje PP Dinara datira od 2006., kada je na čelu Kijeva bio Ivan Stjepan Bajan, koji je smogao sredstva za elaborat o budućem zaštićenom području, i tako učinio taj prvi značajniji korak. Kasnije, kad sam ja došla za načelnicu općine, snalazili smo se za sredstva na razne načine, kroz europske fondove i druge izvore, parcijalno smo plaćali svaku temu koja se obrađivala, dok nije uskočila županija sa 100.000 kuna i omogućila da elaborat zaživi.
Međutim, kiselio se u ladici u Ministarstvu zaštite okoliša sve do one sjednice Vlade u Kninu, kada je Marko Jelić potaknuo tu temu i naglasio kako je Dinara spremna za status parka prirode, čime je nastavio bitku tamo gdje je županija stala - govori kijevska načelnica.
Prije proglašenja PP Dinara, puno toga je, ističe načelnica Slavić, napravljeno. Predstavljena je i izgradnja "ferate", a radi se o čeličnoj sajli dužine 1700 metara, s visinskim rasponom od starta do cilja od 703 metra, a koja je namijenjena za ljubitelje adrenalinskih sportova, alpiniste, penjače koji su opremljnei i osposobljeni za tu vrstu aktivnosti.
Istodobno se, napominje Slavić, radilo i na skloništu Drage Grubača, na spomeniku domovini, obilježavanju Sinjala crvenom kućicom, kao vrha Dinare, a namijenjena planinarima koji će je moći locirati sa svih strana, odakle god se penjali na Dinaru. Održan je i niz sastanaka, u Kninu, Zagrebu, Otoku, a sad kad je sve gotovo, svi su odmah "zinuli" na sjedište parka.
- Moj stil nije da se s kolegama nadglasavam preko društvenih mreža. Nadam se da će odluka o sjedištu biti ispravna i učinkovita. Mogu samo poručiti da je Kijevo za tu funkciju spremno. Imamo obnovljen Dom kulture usred sela, u koji je investirano dva milijuna kuna 2018. Raspolaže s 1180 kvadrata ukupno, i tu bi realno moglo biti sjedište javne ustanove.
A što se tiče zapošljavanja, Slavić kaže kako nema uvida u rad institucija poput parka prirode, i vjeruje da će za početak ustanova imati ravnatelja, stručnog suradnika, tajnika... ali će se potrebe za zapošljavanjem sukcesivno javljati kako se djelatnost parka bude uhodavala i širila. Bit će potrebe i za lugarima, lovočuvarima, rendžerima...
- Mi u Kijevu imamo gotov projekt za rendžere, koliko ih treba, gdje je optimalno da budu raspoređeni, koliki je to trošak, kako osigurati održivost, a taj smo projekt napravili još 2016. u suradnji s braniteljskom udrugom iz Knina koja ima i svoj ogranak u Kijevu. Dugo, dugo mi radimo na pretpostavkama za proglašenje parka prirode, a evo, sve se dogodilo u zadnje tri godine - kaže nam načelnica Kijeva.
Iz Splitsko-dalmatinske županije nitko nije lobirao
Plan je općine osigurati i mogućnost noćenja na Dinari. Već postoji sklonište Drago Grubač s 30-ak mjesta, ali takozvanih košara na Dinari je stotinjak, pa im je namjera animirati vlasnike da poprave svoje objekte, podignute davnih godina kao sklonište za stočare koji su odlazili u planinu s blagom.
I Zakonom o zaštiti Dinare predviđeno je da se stare košare obnove. To su zapravo kameni objekti od oko 40 kvadrata, ukopani do 1,5 metara u zemlju, nalaze se u ograđenom prostoru od suhozida unutar kojega je boravila stoka, a u košarama su domaćice, tzv. maje, spremale jelo. Imale su i obvezu očistiti tor, pomusti ovce, usiriti mlijeko. Sve to potaklo bi i uređenje prikladnih prenoćišta u samom Kijevu, gdje bi se gostima servirao tradicionalni doručak s domaćim kruhom, domaćim jajima., medom, čajem ljekovitih biljaka s ovih dinarskih i podinarskih terena. No, sve je to još na dugom štapu...
A u pozitivnu odluku Ministarstva, koja će baš Kijevo odrediti za sjedište PP Dinara, ne sumnja ni šibensko-kninski župan Goran Pauk.
- Kijevo je u tome, zajedno sa županijom i Ministarstvom zaštite okoliša, dalo najveći doprinos, i red je da to bude i nagrađeno. Uzgred, nijedna lokalna jedinica sa splitske strane nije ni lobirala ni radila na valorizaciji Dinare kao zaštićenog područja - napominje Pauk. Stremljenja županije, kaže, poklopila su se s državnim, a nama je bilo jako važno da dobijemo park prirode, a ne regionalni park, jer je PP pod patronatom države, što je posebno važno u finanicjskom smislu. Za nas bi to financijski bio prevelik zalogaj, jer je PP Dinara površinom šest puta veći od NP Krka - reći će župan Pauk.
Niz projekata
Cijeli je niz projekata već realiziran kao dio buduće ponude PP Dinara. Recimo, 'Dinarsko srce', projekt mladih koji je stajao 1,7 milijuna kuna, a fokusiran je na očuvanje tradicijskih obrta. Rade već pola godine u Domu kulture, imaju i tkalački stan, organiziraju radionice za žene, djecu, muškarce... Imaju jahačke i biciklističke staze, špilje, bunare, izvore, okapnice koje treba zaštititi, i u tu svrhu godinama u proračunu vode stavku za čišćenje bunara, a napravili su i glavni projekt za izvor Munić, koji planiraju prijaviti na jednom od sljedećih natječaja za šetnice.
- Kod nas se organiziraju i planinarske utrke, a ovogodišnji pobjednik utrke Sinjal, čiji su organizatori 'Mosoraške sikire', dobit će tzv. golden ticket, odnosno direktan ulaz za najprestižniju međunarodnu utrku - usput domeće Lidija Slavić.