Deveta izborna jedinica klasičan je primjer izbornog inženjeringa iz 90-ih, kada je Hrvatska prekrajana po ambicijama Tuđmanova HDZ-a. Izborne jedinice nisu se tada formirale po nekim logičnim regionalnim, županijskim ili povijesnim kriterijima, nego su se određena administrativna područja cijepala i povezivala s isključivim ciljem da HDZ dobije optimalan izborni rezultat. Tako je 9. izborna mega-jedinica integrirala čak tri cijele županije, Šibensko-kninsku, Zadarsku, Ličko-senjsku i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske, jer su proračuni autora ovog "krojnog arka" govorili da se time može postići željeni cilj. I bogme se postigao. Ova je izborna jedinica postala HDZ-ova utvrda u kojoj "zajedničari" i da hoće, teško da bi uspjeli izgubiti.
Ponuda za ove parlamentarne izbore na kojima se bira 10. saziv Hrvatskog sabora, obilata je i poprilično zanimljiva. Čak 17 lista natječe se za mjesto u državnom parlamentu. O akvizicijama velikih stranaka i koalicija, HDZ-a, SDP-a (Restart koalicije), i Domovinskog pokreta Miroslava Škore, koji će u osnovi odrediti strukturu budućeg saziva Sabora i smjer nove vlasti, već smo pisali. Ali ima tu još lista i kandidata koji svakako nisu bez šanse da se izbore za status državnog zastupnika.
To se, prije svega, odnosi na koaliciju Nezavisne liste Stipe Petrine sa Živim zidom, Akcijom mladih, Promijenimo Hrvatsku i Strankom Ivana Pernara, a koju predvodi primoštenski načelnik Stipe Petrina. Drugi je na listi Ante Rubeša, ali je realno, a to potvrđuju i ankete, da će s ove liste proći tek jedan kandidat, i to prvoplasirani Stipe Petrina.
Petrina je s Mostom nezavisnih lista, kako se tada zvala politička opcija s Božom Petrovom na čelu, na parlamentarnim izborima 2015. uspio osvojiti zastupnički mandat, ali se vrlo brzo razišao sa svojim koalicijskim partnerom koji je pomogao HDZ-u formirati vlast. No, ta vlast nije uspjela potrajati ni godinu dana, koalicija se raspala i raspisani su novi izbori nakon kojih Petrine više u Saboru nije bilo.
Poznat kao žestoki kritičar hrvatskog pravosuđa za koje drži da nije nimalo neovisno nego naprotiv, tek sredstvo kojim vlast drži u pokornosti i narod i svoje političke protivnike, upravo je na svojoj eksplicitnoj retorici i beskompromisnoj kritici korupcije i kriminala pod paskom politike i pravosuđa, stekao velik broj poklonika na koje računa i u ovoj izbornoj utakmici. Primošten je Petrini odavno postao tijesan kao politička pozornica (mada njegova lista ima vijećnike i u Županijskoj skupštini i u Gradskom vijeću Šibenika), i evidentno ima ambiciju i potrebu da se njegov glas čuje i dalje. U Hrvatskom saboru. Kako pokazuje istraživanje raspoloženja građana, nije daleko od cilja.
Od stranke do stranke
Most također ima određene šanse osvojiti eventualno jedan mandat u 9. izbornoj jedinici, što bi značilo da će u Sabor ponovo Miro Bulj koji je na listi prvopozicioniran. Drugo je mjesto pripalo Ivici Ledenku, šibenskom kandidatu, koji se visoko popeo, ali malo je vjerojatno da će s te pozicije vidjeti Sabor. Mnogi bi se čak kladili da u Sabor iz ove izborne jedinice neće i Most i koalicija sa sloganom "Dosta pljačke ", te da su veće šanse Stipe Petrine negoli Mira Bulja da izbori mandat. Ali, nikad se ne zna. Moguće je da prođu oba, ali i da bude i kakvih dodatnih iznenađenja…
Bulj je, zahvaljujući saborskoj pozornici s koje se zadnje četiri godine kontinuirano javljao s porukama građanima, a bio je, po broju javljanja u parlamentu, najaktivniji zastupnik, u svojevrsnoj prednosti. No, nije ni Petrina politički anonimac, a Bulj se s njim teško može mjeriti u njegovoj, Šibensko-kninskoj županiji.
Od poznatijih političkih imena koja se natječu na ovim izborima s manjim strankama i političkim opcijama, tu je i Šibenčanin Petar Baranović, koji igra za "Reformiste" udružene s HSS-om Braće Radić i Strankom hrvatskih umirovljenika, a prvi je na listi. Realno, Baranović nema velikih izgleda vratiti se u Sabor, ali je sportski prihvatio sudjelovati. Zanimljivo je da se Petar, nakon zastupničkog mandata, brzo vratio svome izvornom zanimanju profesionalnog ribara, i ma koliko da mu je politika strast, čini se da mu ni povratak na more nije tako teško pao, kao što je obično slučaj s našim političarima.
Od onih koji u izbornu utrku ulaze s prvog mjesta na listi, treba još spomenuti i Antona Dobru, šibensku akviziciju Stranke rada i solidarnosti- Milan Bandić 365, koji u 9. izbornoj jedinici pod tim stranačkim logom teško može imati prolaz. Doduše, Dobra je gradski vijećnik, ali ne treba smetnuti s uma da je u šibensko Gradsko vijeće, na zadnjim lokalnim izborima, ušao s liste SDP-a. Iako nikad nije bio ni politički ni svjetonazorski blizak socijaldemokratima, štoviše, koketirao je s HDZ-om, ali kad tamo nije uspio proći, za njega se pobrinuo Franko Vidović, s kojim je bio u prijateljskim odnosima, i progurao ga na listu SDP-a (bio je čak kandidat za SDP-ova dogradonačelnika). Vrlo brzo je okrenuo leđa i Vidoviću i SDP-u, jedno vrijeme u GV-u figurirao kao nezavisni vijećnik, a potom se učlanio u Bandićevu stranku s još nekim SDP-ovim uzdanicama. Sve to teško da mu se može honorirati na parlamentarnim izborima …
Kerum br.17
Pažnju zaslužuje također i mladi pirovački načelnik općine Ivan Gulam, bivši HNS-ov potpredsjednik, koji se uoči izbora razišao sa preostalim društvom Predraga Štromara i uključio u Fokus. Novu političku opciju koja uglavnom okuplja HNS-ove "odmetnute" ili nezadovoljne gradonačelnike i načelnike koji su odlučili promijeniti - fokus. Novoosnovana stranka nije se uspjela u tako kratkom vremenu profilirati niti izazvati veću medijsku pozornost, pa su se pragmatični bivši HNS-ovci pridružili Stranci s imenom i prezimenom Dalije Orešković i stranci Pametno bračnog para Puljak. Gulam je uspješni načelnik općine i s obzirom na njegove godine (30) i njegove ambicije ne treba sumnjati da ćemo za njega još čuti. Ovo nije njegova pobjednička utrka, ali bit će još prilika i utakmica za mladog Gulama.
Za razliku od njega, Vojmir Roša, glazbenik s dugogodišnjim političkim hobijem, očito je prihvatio kandidaturu na listi HNS- Liberalnih demokrata iz lojalnosti, a ne baš zbog prevelikih očekivanja. Roša je prošao svoje političke dane i upjehe u "zlatno doba" nekoć moćnog HSLS-a. A ča je bilo, tega više ni…
I za kraj evo još nekoliko zanimljivosti iz 9. izborne jedinice.
Listu Domovinskog pokreta Miroslava Škore, suverenista, konzervativaca, Hrasta… ovdje predvodi Hrvoje Zekanović, no drugo mjesto drži dugogodišnji novinar i urednik Slobodne Dalmacije Josip Jović. Ne samo da Jović nije jedini novinar na Škorinoj listi, nego je baš u ovoj istoj izbornoj jedinici, i to odmah iza Jovića, i novinarka HRT-a Karolina Vidović Krišto.
S obzirom na dosadašnju reputaciju HDZ-a u ovoj izbornoj jedinici, koju je stranka uvijek smatrala svojom neosvojivom utvrdom, ali i na činjenicu da se ovdje znalo događati da se 14 raspoloživih mandata podijele samo na HDZ i SDP, teško je vjerovati da bi Škoro mogao osvojiti više od jednog mandata. U tom slučaju, Jović je zbilja "džabe krečio"…
Svojevrstan kuriozitet je i drugo mjesto na listi političke platforme Možemo! koje drži 19-godišnji šibenski maturant Ivan Slavica (listu nosi Zadranka Atana Grbić Martinović), čije vrijeme tek dolazi. A još je veći kuriozitet da se Željko Kerum sa svojom Hrvatskom građanskom strankom odlučio kandidirati i u 9., a ne samo u 10. izbornoj jedinici. Njegova je lista pod brojem 17, zadnja, a da nije potpunih autsajdera poput Stranke hrvatskog zajedništva, Stranke hrvatski vidik i sl., moguće bi ovdje takav bio i Želin rezultat.