Rijetki su prostornoplanski dokumenti na koje broj formalnih primjedbi nema dvije, pa i tri znamenke. No, da ima i takvih na koje je stiglo samo sedam pisanih primjedbi, dokaz je Prostorni plan žutsko-sitske otočne skupine (Gornjeg Kurnata).
Kraća je to verzija službenog naziva prostornog plana dijela jedinstvenog arhipelaga koji je, za razliku od prostora NP-a Kornati, svrstan u kategoriju zaštićenog krajobraza.
No, u ovom slučaju nije jedinstven samo arhipelag, nego i plan. Takvog, naime, nema u Hrvatskoj, pa se njegov izrađivač, JU Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije, koji se tog posla prihvatio u suradnji sa zagrebačkom tvrtkom "Urbing", čak ni orijentacijski nije mogao poslužiti sličnim dokumentom. Je li plan doista dobar, pokazat će vrijeme, no činjenica je, kažu Damir Lučev, ravnatelj Zavoda, i Sanja Slavica Matešić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za zaštitu prirode i komunalne poslove, da izrađivači nisu štedjeli ni vremena ni truda da pomire želje i interese vlasnika posjeda na Žutu i susjednim otocima žutsko-sitske skupine, a istodobno zaštite prekrasni otočni krajobraz u "predvorju" NP-a Kornati po svim zakonskim postulatima.
– Poljoprivreda i stočarstvo bile su svojedobno na otočju primarne djelatnosti, dok se ribarstvom stanovništvo bavilo uglavnom za vlastite potrebe, da bi se u novije vrijeme okrenulo i turizmu, što je pri izradi plana bilo od velikog značenja. Kako na otocima ove skupine nije bilo moguće utvrđivanje klasičnih građevinskih područja, mogućnosti planske legalizacije objekata, njihove rekonstrukcije i eventualne interpolacije novih građevina vezali smo uz posjedovanje i korištenje određenog poljoprivrednog zemljišta na otočju. Prema važećem planu, danas nije moguće izgraditi novi objekt u zoni tradicijskog stanovanja ako vlasnik ne posjeduje zemljišnu česticu na kojoj se bavi poljoprivredom ili stočarstvom. Tamošnji ugostitelji, pak, konačno mogu odahnuti jer je njihova djelatnost "izvučena" iz dosadašnje "sive zone" u kojoj su se nalazili zbog objektivnih okolnosti, a planom im je omogućeno da za potrebe osiguranja infrastrukture i smještaja gostiju i prošire gabarite. To ne znači da se ugostiteljskim i uslugama smještaja neće moći baviti i drugi, no u manjem omjeru – ističe Lučev.
Osim gospodarenja tradicijskim stanovima u obalnoj zoni tradicijske gradnje na Žutu, planom je, dodaje, uz uvjet posjedovanja poljoprivrednog zemljišta, omogućena i gradnja manjih objekata na pojedinim dijelovima unutrašnjosti otoka.
Odabrali izvornost
– Koristili smo digitalni model terena za krajobraznu valorizaciju i definiranje područja gradnje, a sve kako novi objekti ne bi "stršili", odnosno narušavali vrijednosti toga kraja. Bit će moguća gradnja 50 novih objekata površine do najviše 100 četvornih metara koji će se vizualno i funkcionalno uklopiti u okoliš. Za zaštićeno područje to je velik broj i njime smo izišli u susret otočnim posjednicima i vlasnicima nekretnina. Naglašavam da unutar zone 100 metara od obale nije dopuštena nova gradnja. Respektira se područje tradicijskog stana te legalizirane građevine unutar te zone. Smisao cijele priče bila je, dakle, osigurati ekonomsku održivost otočnih obitelji kojima poljoprivreda ne može biti dostatan izvor prihoda, a istodobno kontroliranom gradnjom zaštititi taj jedinstveni prostor od apartmanizacije i betonizacije – kaže ravnatelj.
I sami su otočani, po riječima pročelnice Sanje Slavice Matešić, shvatili da će takvim načinom korištenja svojih tradicijskih posjeda, odnosno ekološkom proizvodnjom u kombinaciji s ugostiteljskim ili uslugama iznajmljivanja turističkih kapaciteta, najuspješnije valorizirati posebnosti zaštićenog područja. Zaključili su da će njihovi otoci ostati privlačni gostima jedino ako zadrže izvornost, poput drevnih suhozidova i starih putova, maslinika, biljnog i životinjskog svijeta onakvog kakav je oduvijek bio.
KRENULI 2008.
Trebalo je shvatiti filozofiju boravka
Šibensko-kninska županija je još 2008. godine, u dogovoru s Ministarstvom, donijela odluku o izradi prostornog plana. S obzirom da je riječ o specifičnom području, smatralo se potrebnim najprije izraditi Studiju zaštite prirode i proučiti brojnu literaturu da bi se uopće shvatila filozofija boravka i rada ljudi na tom području kroz povijest.
– Već je osnovni Županijski plan iz 2002. godine prepoznao vrijednost prostora zaštićenog krajolika žutsko-sitske skupine otoka i već onda je propisao da za njega treba izraditi poseban plan. Prema međunarodnim standardima, cilj zaštite tih područja je upravo očuvanje prostornih vrijednosti nastalih tradicijskim međudjelovanjem čovjeka i prirodnog okoliša – napominje Lučev.
SNIMLJENO DRONOM
Svaka odluka ima opravdanje
Za snimke svake vale i svakog posjeda na Žutu i obližnjim otocima izrađivači su koristili dron.
– Ni jedna odluka vezana uz plan nije donesena bez opravdanja, bilo fizičkog, bilo ekonomskog, a kolega Filip Šrajer iz tvrtke "Urbing" dao je najveći obol. Ušao je u ovaj posao srcem i znanjem i na tome smo mu zahvalni – kaže Lučev.
Proveli su, veli, brojne ankete s vlasnicima zemljišta i objekata, napravljena je Studija robinzonskog turizma i cijeli niz dodatnih dokumenata.
– Sav materijal ćemo dostaviti Europskoj komisiji s obzirom da je riječ o morskom području. Život će pokazati jesmo li uspjeli, ali nam se sada čini da smo napravili sve što smo mogli. Na kraju krajeva, imamo bazu za mijenjanje, a do sada nismo imali ništa – rekla je Sanja Slavica Matešić.
PRAVNICI ĆE ODREDITI
Pojam tradicijskog porta
U hrvatskom pravu ne postoji pojam tradicijskog porta, odnosno mulića, pa su izrađivači plana prepustili zakonodavcu da tu materiju, počevši od načina koncesioniranja do održavanja, preciznije utvrdi. Sami su, pak, opisali što taj pojam točno podrazumijeva. Što vlasniku vozila znači parkirališni prostor ispred kuće, to otočaninu znači porat ili mul. Jer, do Žuta i obličnjih otoka se ne može prugom.