Unešićki se kraj okreće ruralnom turizmu. Konstatirano je to na nedavnom okruglom stolu koji je u Unešiću okupio potencijalne investitore voljne upravo u tom kraju graditi vile i kuće za odmor. Sve kako bi se stranim gostima ponudilo ono čega su željni – nedirnuta priroda, mir i spokoj, pitoreskni zagorski pejzaži i neotkriveni kutci Lijepe naše, ali i autohtone delicije koje se baš i ne nude u prenapučenim obalnim mjestima i gradovima. Općina je učinila svoje. Izmjenama i dopunama Prostornog plana širom je otvorila vrata turističkim željama i ambicijama svojih žitelja. Ipak, 120 zahtjeva za gradnju smještajnih kapaciteta za goste, što u vilama s bazenima, što u seoskim domaćinstvima iznenadilo je, i to pozitivno, čak i Živka Bulata, unešićkog načelnika. Ako se, kao nekakva referentna vrijednost, uzme brojka od 1.600 stanovnika, koliko ih je na području općine po zadnjem popisu stanovništva, zamalo bi ispalo da je svaki deseti Unešićanin zainteresiran za turizam. Zanimljiva je ta igra brojki Bulatu.
Nitko, veli, ne bi bio sretniji od općinske vlasti da se zahtjevi s papira u najskorije vrijeme "presele“ na zemljišne parcele i da zaista u Koprnu na 15 tisuća četvornih metara nikne eko-etno selo povratnika iz Australije ili da se u ponudu turističkih agencija uvrste privatni turistički objekti na potezu od Mirlović Zagore do Planjana i od Sedramića do Visoke. Ozbiljnija kočnica svakako su imovinsko-pravni odnosi, konkretno nesređeno zemljišno-knjižno stanje zbog kojeg ulagači gube volju. Ali, ni to nije nerješivo. Valja zauzeti pravu strategiju na državnoj razini i posložiti prioritete, a onda će se i administraciji "slomiti zubi“.
– Dio je to priče ruralnog razvoja, na kojemu valja ustrajati. Možda neki još uvijek smatraju da Zagora nema turističkog potencijala, ali definitivno su u krivu. Primjer je Ive Maretić iz Podumaca koji je prvi u ovom kraju rekonstruirao i adaptirao kuću za tu namjenu i sagradio bazen. Nema problema sa bukingom. Zašto ga ne bi obišli?
Minutu nakon što je to predložio, načelnika smo već slijedili seoskim putevima i zaseocima do impozantnog Maretićevog zdanja. Domaćina ne nađosmo kući, ali smo svejedno ušli u dvorište s uredno prekrivenim bazenom, podšišanim travnjakom i stablima maslina. Zapravo, više je kod Ive i dvorišta i vrtova. U jednom su dječja igrala, ljuljačke i klizalica, u vrtu niže kuće različite voćke i povrće, malo dalje preorana njiva. Ne razabiremo je li štogod posađeno. Jedan poziv mobitelom bio je dovoljan da nam se i domaćin pridruži. Bio je u blizini, kod ovaca. Valja blago istjerati na pašu, a 120 ovaca i nije mala briga. Troje magaradi su manja, a turizam, veli, najmanja.
– Kuću iznajmljujem priko agencije i nemam brige. Dolaze mi najviše Njemci, sve mirni, familijarni ljudi sa dicom. O'de se razonode i uživaju. Oni čitaju i kupaju se, a dica se zaigraju. Odu do vrtla ubrat koju pomidoru ili smokvu, traže domaće jaje, slikaju se sa ovcama, penju na brdo. Obađu cili kraj. O'de imaju svaku slobodu. Nisam u početku ima viziju da bi radija 'vako nešto, a posebno bazen. Kad su ga počeli gradit, skoro sam ih potira. Više mi je za to bija sin, ali sada vidim da je u tome budućnost. Volija bi, virujte mi, da se svi tome okrenu. Neka bude svega-i kuća, i cesta, i pješačkih staza. Ne znam 'oćete li se sitit kad je na Klisu bilo pet gostiona, sve jadna do druge. Sve su radile i sve je bilo puno. Tako je i ovo-uvjeren je Ive.
Dok nam je pokazao imanje i otvorio svaka vrata, pa i ona od saune, saznali smo kako su gosti oduševljeni unešićkim krajem, crnim vinom, domaćom juhom i janjetinom, kako za svetkovinu sv. Jakova znaju feštati sa mještanima do ranih jutarnjih sati. Nema, pri tome, jezičnih barijera.
– Odu oni i do Unešića na piće, obađu sve. Smiju se i uživaju. Sve šta im ponudim, njima je poseban doživljaj. A da znate koliko imam lipih poruka u knjizi dojmova. Neki su mi napisali posvete i na hrvatskom jeziku. Tražili su po rječniku. To čovika mora veselit – zadovoljno će Ive.
Zbog tog će obostranog zadovoljstva, najavljuje, proširiti ponudu i na jacuzzi. Planira gradnju i zatvorenog bazena i još poneke sobe. Imanje je veliko, pa će iskoristiti djedovinu za sve ono što ljudska ruka može napraviti. Za ostalo se, uvjeren je i on i načelnik, pobrinula priroda. Potencijal je to koji čeka biti prepoznat. Makar ga je Ive već prepoznao.
(Preneseno iz "Šibenskog lista" od 24. studenoga 2016.)
Povratak korijenima
Nakon Maretićevog pozitivnog turističkog iskustva, nikla je još jedna kuća sličnog tipa u Čvrljevu, pa moderna vila "Mendula“ u Unešiću. Ozbiljne najave za gradnju obiteljskog hotela stižu i iz Ljubostinja. Po riječima unešićkog poteštata, mogao bi to biti početak vraćanja mladih obitelji iz susjednih gradova svojim korjenima.
'Kosir' uzor malim poljoprivrednicima
Tko je do prije desetak godina mogao i zamisliti da će se u Unešiću saditi smilje i aromatično bilje, a danas je Braniteljska zadruga "Kosir“ sa svojom plantažom od čak 54 hektara uzor mnogim malim poljoprivrednicima. Sprema se, kaže načelnik, još toliku površinu državnog zemljišta pod šikarom i dračom zatražiti od Ministarstva poljoprivrede. Malo se u Unešiću znalo i o led rasvjeti, a eno je-svijetli u općinskom sjedištu štedeći desetke tisuća kuna općinskog novca.
