Izjavom za javnost o položaju Kurnatara u Nacionalnom parku Kornati obratio se na posljednjoj skupštini "Kurnatara", udruge za zaštitu vlasničkih prava i izvornih kornatskih vrijednosti, njezin dugogodišnji predsjednik Vladimir Skračić.
Od proglašenja NP-a Kornati sustavno se u javnosti stvara slika o Kurnatarima kao zajednici koja blokira i onemogućuje njihovu zaštitu i njihov razvitak te se bezidejnim rukovođenjem svraća pozornost na nebitno. Kurnatari su, osim prirode koju su sami kultivirali bez štete za ekosustav, jedina konstanta u arhipelagu od polovice 17. stoljeća do danas. Od osnivanja Parka Kurnatari stoje na stajalištu da Kornati jesu opće dobro Republike Hrvatske, ali da su istodobno i privatno vlasništvo te da jedno drugo ne isključuje ako postoji znanja i dobre volje.
No, čini se da je i jedno i drugo izostalo. Kurnatari se nisu odrekli ni jednog od svojih prava, a najmanje prava na dostojanstven život, pogotovo ako su izabrali baš Kurnate kao mjesto za izvor svojih prihoda i građanske sigurnosti. Umjesto da traže rješenja pomoću kojih bi se Kurnatari uključili u očuvanje kornatskog identiteta na obostrano zadovoljstvo, ministarstva i javne uprave natječu se u tome da zabranama i nametima isključe i posljednje od njih iz arhipelaga dok istodobno nisu u stanju riješiti ni jedan jedini problem.
Traže svoja prava
Prema saznanjima koje imamo, navodi dalje profesor Skračić, izrada novoga ili izmjena i dopuna starog prostornog plana, koja je najavljena još u studenome 2014., trebala bi započeti za nekoliko dana. Nova planska dokumentacija trebala bi jednaku pozornost posvetiti i prirodnoj i antropološkoj sastavnici arhipelaga jer su i jedna i druga u samim temeljima njegova identiteta.
Tražimo reviziju zona gradnje prema stvarnom stanju na terenu te razumnu sanaciju i integraciju objekata koji će se naći izvan revidiranih zona. Budući da su danas Kornati naseljeni i formalno i sadržajno, u novom Zakonu o otocima tražimo sva prava koja iz toga proizlaze, a u slučaju odbijanja pokrenut ćemo tužbu pred Ustavnim sudom.
Tražimo da se Kurnatarima osigura aktivno sudjelovanje u čuvanju vrijednosti arhipelaga poticanjem tradicionalnih djelatnosti, uključenjem u rad na zaštiti i sigurnosti posjetitelja te izradom i provedbom programa edukacije i osposobljavanja Kurnatara za poslove u zaštiti, što je standardna svjetska i EU praksa sa stanovništvom zatečenim u nacionalnim parkovima. Vlasnicima posjeda treba kompenzirati izgubljenu dobit zbog umanjenja tržišne vrijednosti njihovih nekretnina, nadoknaditi štetu na vrlo posjećenim lokacijama, osigurati im pravo na tradicijski ribolov jer je on nezaobilazna sastavnica kornatskog načina života i jedna od njegovih bitnih kulturoloških odrednica.
Treba provesti sustavno istraživanje stanja ribljeg fonda i morske flore te istražiti stupanj zagađenosti Caulerpom racemosom jer su je nesustavni nalazi identificirali na najmanje deset lokacija. Treba nadalje omogućiti svim Kurnatarima i vlasnicima OPG-ova korištenje plavog dizela za prijevoz do posjeda brodom, jer je brod jedino sredstvo kojim do posjeda mogu doći, osigurati subvencioniranu cijenu vode prema odredbama Zakona o otocima, dopustiti obnovu i izgradnju novih mula, respektirajući tradicionalni način gradnje, instalirati u svakom kurna'skom portu barem jedan kemijski zahod, jer sada ne postoji nijedan, uvesti subvencioniranu brodsku prugu, izraditi plan za sustavno uništavanje invazivnog alepskog bora…
Svojom neupućenošću, nepoznavanjem prostora i ignoriranjem legitimnih težnji Kurnatara, JUNP Kornati i Ministarstvo okoliša vode arhipelag prema trećerazrednoj turističkoj destinaciji i danas je stanje u NP-u Kornati daleko gore nego u trenutku proglašenja nacionalnog parka. Kurnatari ne mogu dopustiti da se stanje dalje degradira i zato tražimo da nas se konzultira pri donošenju važnih odluka i od životnog značenja za našu opstojnost u arhipelagu. Ako unatoč tome sva naša nastojanja ostanu uzaludna, spremni smo pribjeći i drugim metodama i na koncu građanskom neposluhu – poručio je profesor Skračić.
