U ugodnom suživotu s Nacionalnim parkom Krka, kilometrima novoasfaltiranih cesta, urednih pješačkih staza i hodnica za domaće i turiste koji traže svoj mir u živopisnim zaseocima i okruženju netaknute prirode, odjeku čekića građevinara što marno zidaju privatne i javne objekte različitih namjena, ali i punim registratorima projekata i planova spremnih za apliciranje na neki od natječaja resornih ministarstava ili fondova Europske unije, općina Promina dočekuje 23. srpnja kada će obilježiti svoj 136. rođendan, ujedno i spomendan na pale branitelje i civile prominskog kraja u Domovinskom ratu.
Idealan je to povod za razgovor ugodni sa Tihomirom Budankom, načelnikom općine Promina, koji ne krije zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u proteklih godinu dana. Sve što je bilo u isključivoj nadležnosti općinskih službi i što je u projekcijama stavljeno na papir doživjelo je svoju realizaciju u praksi, na terenu. Općina odlično i to na obostranu korist surađuje s Nacionalnim parkom Krka u čijim je granicama oko dvije tisuće hektara prominskog područja. Prominjani su, veli, oduševljeni dvama visokovrijednim projektima NP-a koji će i za njih u budućnosti značiti veliki korak naprijed jer su prostorno, funkcionalno i u svakom drugom smislu nedjeljivi od Promine.
- Mislim na kompleks centra Puljani u koji je uloženo oko 80 milijuna kuna i koji će arheološkom i prirodoslovnom zbirkom, kongresnom dvoranom, restoranom i smještajnim kapacitetima te pomno osmišljenim sadržajima nesumnjivo biti traženo odredište znanstvenika i turista, ljudi koji su željni nečega drugog i drukčijeg, rijetko viđenog i doživljenog. Također i na projekt visećeg mosta nad kanjonom Krke koji će spajati Nečven i Trošenj i mnogima značiti adrenalinski izazov. Koliko mi je poznato, u postupku je ishođenje lokacijske dozvole, no za taj projekt već u ovoj fazi ne prestaje zanimanje ljudi. Bilježimo i konkretna ulaganja. Na području naše općine stranci kupuju nekretnine upravo zbog blizine Nacionalnog parka, a dodatan impuls im je i turistička infrastruktura. U tom segmentu nastojimo se što više uskladiti s parkom, nadovezati na njihove probijene hodnice i staze. Iako se ništa ne može napraviti preko noći, već sada su pomaci i te kako vidljivi. Napravljena je jedna hodnica u Nečvenu, nedavno i druga, radi se na putu prema Miljacki, onom prema centru Puljane. Hodnicom će se uskoro moći i prema Bogočinu, a impresivan je i vidikovac Križnice. Napravljena je i hodnica prema Bilušića buku, a u planu je i druga s područja Ljubotića. Kada se, uz sve to, uračuna i hodnica u dužini od pet kilometara od Oklaja do Nečvena i hodnica iz šume hrasta medunca, jasena i graba koja će, po projektu spremnom za aplikaciju na neki od natječaja, izbiti na kulturni dom u Mratovu, Promina će u dijelu koji graniči s NP-om Krka biti "prokrvljena" finom turističkom infrastrukturnom mrežom koja je izuzetno važna jer će na naš prag dovesti posjetitelje sa svih strana svijeta - uvjeren je Budanko.
Ne bez razloga. Već sada, osvjedočili smo se, u Promini svoje znanstvene radove iz područja prirodoslovlja za završne ispite pripremaju studenti iz Amerike i Finske. Smješteni su u jednom privatnom objektu u Puljanima čiji vlasnici, također znanstvenici, mladim kolegama sa svjetskih sveučilišta nude upravo idealno okruženje za istraživanje prebogate flore i faune prominskog kraja i šire. Posao će, sudeći po početnom interesu, cvjetati. U općinskoj zgradi potencijalni se ulagači, kaže Budanko, zanimaju i za mogućnost investiranja u objekte zdravstvenog turizma u kojima će se klijentima nuditi i odmor u autohtonom seoskom ambijentu.
- Oko 500 ležajeva imat će i tri turističke zone koje smo uvrstili u prostorni plan na inicijativu ulagača. Namjeravaju u tradicionalnom stilu graditi mediteransko, dalmatinsko i prominsko selo sa pripadajućim sadržajima. Sa svoje smo ih strane poduprli. Prostorni plan je usvojen, a u rujnu će, koliko sam informiran, kompletnu dokumentaciju, uz zahtjev, predati Ministarstvu državne imovine.
Općenito, ulagači su, ali i mještani prominske općine zadovoljni konkretnim realiziranim projektima, posebno infrastrukturom čija gradnja nije opteretila općinski proračun. Eto, primjerice, za cestu koja Čitluk spaja s Mratovom i Bogatićima u dužini od 7,1 kilometar, sedam milijuna kuna je europskog novca, iz Mjere 7.2.2.
- Budući da smo prethodno sa Šibensko-kninskom županijom napravili još četiri kilometra, to je pravac kojim smo ostvarili poveznicu sa Roškim slapom, odnosno centrom Puljani. Pomoću Mjere 7.4.1. uspjeli smo namaknuti 3,5 milijuna kuna za uređenje Doma kulture u Mratovu koji će biti multifunkcionalnog tipa - otkriva načelnik.
Radovi odmiču propisanom dinamikom. Srpanjski "zvizdan" baš nimalo ne usporava vrijedne građevinare koji su odlučni poštovati zadani rok. U vožnji u društvu s Budankom kroz sela i zaseoke, uzduž i poprijeko Promine, vidljivo je da se u taj kraj konačno vraća život. Priča načelnik kako će općina do početka pedagoške 2020. godine dobiti novi vrtić u Suknovcima. Riješena je građevinska dozvola, sedam milijuna europskih kuna sjelo je na račun, a u tijeku je postupak javne nabave. Za mlade se obitelji priprema cijeli paket poticajnih mjera za ostanak u Promini ili za dolazak novih kojima bi činjenica da će zemljište za gradnju kuće moći kupiti za samo 10-ak tisuća kuna trebala biti zanimljiva. Preostalih 75 posto sufinancirat će im općina koja sprema i podlogu za dugačku listu olakšica i subvencija. Potpomagat će i gradnju kuća, a iz svog socijalnog programa mogu računati i na novac za vjenčanja, novorođenčad, školarce, studente... Nisu zaboravljeni ni poljoprivrednici. Za OPG je i ove godine u proračunu rezervirano 200 tisuća kuna na ime sufinanciranja ulaganja u sadnice, opremu i tehnikalije do maksimalnog iznosa od 10 tisuća kuna.
Da i sami Prominjani imaju viziju u što će i kako ulagati, dokaz je Milenko Barišić Lića kojega s nekolicinom vrijednih radnika zatekosmo u bogatićkom zaseoku Gluići. Nasljedstvo pokojne mu majke za koji će mjesec pretvoriti u luksuzni turistički kompleks nad samim kanjonom Krke. Prekrasne kamene kuće koje su u završnoj fazi građevinskih radova već će iduće sezone biti spremne za prihvat gostiju, kao i bazen. Do tada će se, kaže, završiti i teniski teren i oplemeniti okoliš, zasaditi masline...
Nekolicinu turista kraj bazena ugledasmo i u zaseoku Dogani-Pijuci.
Niču, dojam je, bazeni po Promini kao gljive poslije kiše, no sve je to, veli načelnik, u skladu sa strategijom razvoja turizma koju je općini sačinio opatijski Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvo. A strategija, spominje Budanko, predviđa i gradnju Interpretacijskog centra u kojemu će na najsuvremeniji način uz pomoć posljednjih dostignuća multimedijalne tehnologije biti objedinjeni svi sadržaji koje Promina može ponuditi svome gostu.
Do povratka u Oklaj, pred općinsku zgradu, spomenuo se načelnik i Poduzetničke zone koja bi konačno, nakon pet godina procedure i bitke sa državnim institucijama, trebala zaživjeti onako kako je zamišljena s 30 poslovnih prostora i stotinjak građevinskih parcela, skorih izmjena i dopuna Županijskog prostornog plana koji će Promini osigurati dodatni prostor za solare, dijela projekta uređenja centra Oklaja u kojem će se u općinskom sjedištu urediti trg, igralište za djecu, javni sanitarni prostor... Čini se da je posve pouzdan i podatak o ozbiljnom ulagaču koji je voljan pokrenuti eksploataciju polja karbonatne sirovine, a ako Bog da i preradu u kojoj bi se mogla otvoriti i zlata vrijedna radna mjesta za Prominjane. Bila bi to podjednako dobra vijest kao i ona, za speleologe i turiste i te kako intrigantna da Promina u svojoj utrobi krije jednu od najdubljih, ako ne i najdublju podzemnu jamu u Hrvatskoj, kako stoji u prvim speleološkim izvješćima.