Najveće turističke destinacije u minusu, samo Tisno nije palo

Prema podacima e-Visitora, u turističkim destinacijama na području Šibensko-kninske županije u prvih sedam mjeseci ove godine, ostvaren je turistički promet na razini lanjskog u istom razdoblju. Zabilježeno je ukupno 552.183 dolaska domaćih i stranih gostiju koji su ostvarili 3.404.062 noćenja. U odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine to je lagani pad od 0,8 posto u dolascima i 0,5 posto u noćenjima.

Najveći rast turističkog prometa u tom razdoblju, od deset posto, ostvaren je na području Turističke zajednice Tisno. Na tržištu šibenske turističke zajednice ostvaren je isti broj dolazaka kao i lani, a noćenja je bilo oko tri posto manje, dok je na vodičkom području turistički promet jednak prošlogodišnjem. Rogoznica je na prošlogodišnjoj razini, Primošten bilježi rast od tri posto u noćenjima, Pirovac dva posto, a veći rast noćenja bilježe turističke zajednice s manjim brojem noćenja, kao što su Bilice, Zlarin i Drniš. Osim domaćih, najviše je gostiju iz Njemačke, Poljske, Slovenije, Češke i Austrije, kao i prijašnjih godina. U srpnju je na području županije evidentiran pad turističkog prometa, dogodila se takozvana "srpanjska rupa".

– U srpnju bilježimo pad u dolascima za nešto više od 11 posto, te u noćenjima za pet posto u odnosu na isti mjesec lani. U tom je mjesecu ostvareno 275.832 dolaska i 2.184.404 noćenja, dok smo lanu u srpnju imali 311.208 dolazaka i 2.307.118 noćenja. Moram naglasiti da u podacima za ovogodišnji srpanj nisu podaci iz nautike, a kako se trend rasta u nautičkom prometu nastavio i ove godine podaci za srpanj će biti nešto bolji, ali je pretpostavka da će u konačnici ipak biti pad oko dva posto u noćenjima – kaže direktorica županijske Turističke zajednice Željana Šikić.

U srpnju je pad turističkog prometa zabilježen u gotovo svim destinacijama na području županije, osim u Tisnom gdje je rast dolazaka dva, a noćenja tri posto, te ponovo u turističkim mjestima s manje noćenja – Bilicama i Drnišu. U Šibeniku i Vodicama evidentirano je oko 12 posto dolazaka i osam posto noćenja manje.

– Mislim da nas pad u srpnju ili takozvana "srpanjska rupa" ne treba previše zabrinjavati. Složila bih se s onima koji kao razloge navode Svjetsko prvenstvo u nogometu, ali jedan od glavnih razloga sigurno je povratak na turističko tržište nama konkurentnih zemalja, poput Grčke, Turske i Egipta. Nadalje, u našoj županiji više ne možemo očekivati rast u kolovozu i srpnju od pet, šest ili više posto jer nema smještajnih kapaciteta za tako veliki rast. Prostora ima u predsezoni i posezoni, ali u samoj špici ne može do u nedogled biti rasta – kaže Šikić i dodaje da ne trebamo "žaliti" za gostima koji su ove godine umjesto u Hrvatsku na odmor išli u Grčku ili Tursku.



– Mišljenja sam da gosti koje gubimo povratkom na turističko tržište Grčke ili Turske nisu gosti kakve mi priželjkujemo u našim destinacijama. Gost koji očekuje da za 400 ili 500 eura leti, jede i spava, gost je koji ne troši u destinaciji i od njega vrlo malo koristi mogu imati restorani, suvenirnice, kušaonice, kulturne ustanove i da ne navodim dalje. Mi težimo za kvalitetom, a ne kvantitetom – na kraju će Šikić.