Miljevčani najavili obračun s divljim odlagalištima, a Vladi poručuju: Nemojte nas zaboraviti u planovima za korištenje europskih sredstava

Apeliramo na Nacionalni park Krka, Grad Drniš i Županiju šibensko-kninsku da područje Miljevaca ne izostave u vlastitim planovima, osobito onim koji se naslanjaju na korištenje europskih sredstava u narednom razdoblju. Miljevački sabor  će predlagati i pogamati u realizaciji projekata koji će omogućiti zaustavljanje demografskog osiromašivanja toga kraja, između rijeka Krke i Čikole, čije se stanovništvo u pedesetak godina svelo na svega četvrtinu.

Glavni je to zaključak sa osamneste po redu sjednice Miljevačkog sabora koji se, u posebnim uvjetima, umjeso na otočiću Visovcu i franjevačkom samostanu, sastao u dvorani osnovne škole Stjepan Radić u središtu Miljevaca, u Drinovcima. Upravo zbog pandemije ovogodišnji Sabor se odvijao na dva način, dijelom su Miljevčani bili prisutni, a dio ih je, poput predsjednika Sabora fra Edija Sokola iz Berlina, ministra Ivana Malenice iz Šibenika, poduzetnika Josipa Stojanovića sa Hvara i brojnih drugih, u rad Sabora bio uključen putem video veze. Na početku Sabora, položeno je svijeće i zapaljene svijeće ispred spomenika poginulim braniteljima, spomenika prvom hrvatskom predsjedniku te spomenika osnivaču Sabora, fra Šimi Samcu.

Članovi Sabora donijeli su obiman plan rada te naveli projekte za koje će se zalagati u narednom periodu. Izrazili su zadovoljstvo što se na Miljevcima privodi kraju izgradnja dječjeg vrtića te završava obnova i prenamjena školske zgrade u Bogatićima. U planove su naveli da bi najkasnije do tridesete godišnjice oslobođenja Miljevaca, do lipnja 2022.godine,  podignuli dostojan spomenik poginulim braniteljima i svim onima koji su svoj život dali za slobodu i Hrvatsku. 

Za budući spomenik izabran je rad akademika Kažimira Hraste. U planu je postaviti obilježje i na vrhu Čikolske strane, na starom putu prema Torku, kojim bi obilježili  i putnike podsjetili na miljevački ratni križni put, put spasa i put povratka na Miljevce. Također bi postavili spomen ploču na rodnoj kući jednog iz plejade zaslužnih miljevačkih fratara, fra Petra Krstitelja Bačića u Brištanima.

Obimni planovi miljevčana vezani su za Nacionalni park Krka koji pokriva većinu područja Miljevaca i u kojem Miljevci vide najveću razvoju šansu. Tako su zacrtali da će sa  NP Krka dogovoriti nastavak uređenja  slijedeće faze „miljevačkog pješačkog prstena“, stazu Oziđana pećina-Roški slap –Stinice nastaviti uređenjem pješačke staze Stinice – Ključica. Također će potaknuti NP Krka da krene sa izgradnjom planiranog objekata na Kružinama  koji bi bili u funkciji ulaza u Roški slap.

Na Saboru su miljevčani dogovorili kako će potaknuti svoj grad Drnišć da  se korištenjem sredstava iz europskih i fondova za regionalni razvoj uredi  prostor za etnografsku zbirku i muzej pršuta na Miljevcima. Grad Drniš bi u narednom razdoblju, nakon škole u Bogatićima,  trebao izraditi planove korištenja i obnove te zatražiti sredstava za obnovu napuštenih školskih zgrada u Brištanima i Širitovcima.

Tražimo od grada Drniša da raspisuje natječaje te aktivno traži poduzetnike koji bi bili zainteresirani za koncesijsko korištenje sada zapuštenog poljoprivrednog zemljišta (zapadna strana ekonomije) kao i ulagače u ekološko-proizvodnu zonu u Brištanima, zaključili su sabornici, pozvali grad da izradi i Nacionalni park Krka da napravi projekte i konačno pristupiti saniranju divljih odlagališta oko miljevačkih naselja, osobito onih na rubnim dijelovima prema Nacionalnom parku Krka gdje divlja odlagališta, zaostala nakon rata, pružaju ružnu sliku sve brojnijim gostima i onemogućavaju uspješno bavljenje turizmom.  

Isto tako, zatržili su da se urede protupožarni puteve koji, uz protupožarnu namjenu, mogu imati i funkciju pješačkih i biciklističkih staza.

Kao jednu od mjera zaustavljana demografskog propadanja, Grad Drniš bi trebao i na Miljevcima predvidjeti prostor, riješiti vlasničke odnose te raspisati natječaj za dodjelu komunalno opremljenih parcela mladim obiteljima koji bi živjele na Miljevcima, zaključak je sa sjednice miljevačkog sabora gdje su brojni sabornici izrazili želju da vlastitim volonterskim radom i vlastitim donacijama sredstava doprinose razvoju i boljitku Miljevaca.