Gradonačelnici Knina i Vrgorca, Marko Jelić i Ante Pranić, na ove lokalne izbore izlaze kao kandidati za župana Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Zajedničkom konferencijom za novinare „Za razvoj bez birokratskih prepreka! Mi smo izabrali zajedno!“, koju su simbolično održali su na izvoru Cetine, odlučili su skrenuti pažnju na nužnost razvoja Dalmacije kao jedinstvene regije, kojeg trenutno priječe administrativne granice, birokratske prepreke i manjak odgovornosti u obnašanju javnih funkcija. Ističući da su promjene u dalmatinskim županijama potrebne i moguće, onima koji tvrde da se „ništa ne može promijeniti“ poručuju da pogledaju rezultate njihova dosadašnjeg rada. Tako će, kažu, nakon izborne pobjede, sa svojim timovima pokrenuti društveni i ekonomski razvoj u dalmatinskim županijama.
Marko Jelić je tom prilikom naglasio kako je zaštita okoliša i životne sredine temelj i prioritet odgovornog političkog djelovanja – „Sustavna briga o zaštićenim područjima prirode, kako kroz županijske ustanove za zaštitu, tako i suradnjom s parkovima prirode i nacionalnim parkovima, za nas je uvjet od kojeg ne odustajemo. Krš koji nas okružuje je iznimno osjetljiv i postoji opasnost da mu nanesemo trajnu štetu nesavjesnim gospodarenjem. Upravo zato ćemo surađivati i uključivo kreirati strategije i mjere koje štite našu Dalmaciju. Također, zbrinjavanje otpada je rastući problem cijelog svijeta, a upravo dosadašnji pristup ovom problemu je izazvao brojne kontroverze, naročito na našem dalmatinskom području. Stoga ćemo zajedno planirati aktivnosti i djelovati u cilju smanjivanja količina otpada, kroz izgradnju kompostana, poticanje recikliranja i odvojenog prikupljanja otpada te saniranja divljih odlagališta, čime ćemo dugoročno osigurati zaštitu živog svijeta i prirode naših krajeva.“
Ante Pranić se osvrnuo na problematiku energetske tranzicije – „Uz činjenicu da Hrvatska uvozi čak 40% električne energije, svjedočimo stalnom rastu cijena energenata i energetskom siromaštvu slabije razvijenih područja. Energetskom tranzicijom ne samo da se osigurava svima pristupačna i čista energija, već i razvoj zelenog poduzetništva, manji troškovi poslovanja i življenja, kao i priljev sredstava iz europskih fondova. Vrijeme je za lokalnu energetsku politiku i projekte, koje, u suradnji sa stručnjacima, zajedno osmišljavaju i provede lokalne i regionalne jedinice samouprave, javne ustanove, poduzetnici i građani, Za ovakav je iskorak potrebno osnivanje regionalne energetske agencije za područje dalmatinskih županija, kakva je, na primjer, osnovana na sjeveru Hrvatske još 2009. godine. Vrijeme je da napokon i Dalmacija iskoristi svoj veliki solarni potencijal, a da koristi od toga, kako razvojne, tako i financijske, ostaju u lokalnoj zajednici.“
Daša Dragnić, kandidatkinja za zamjenicu župana Splitsko-dalmatinske županije, zaključila je da se zajedničko djelovanje treba temeljiti na usklađenom strateškom planiranju održivog razvoja prirodnih, ljudskih, društvenih i gospodarskih potencijala. – „Tako se, s obzirom na percepciju Dalmacije kao jedinstvene makro turističke destinacije, nameće logika ujedinjavanja županijskih turističkih zajednica u jedinstvenu regionalnu. To bi doprinijelo, ne samo jačanju konkurentnosti ove destinacije bogate raznolikostima, već i ravnomjernije disperziranoj turističkoj aktivnosti – tijekom cijele godine i na cijelom području. Time bi se poticao razvoj i drugih djelatnosti, direktno i indirektno povezanih s turizmom, poput prometa, poljoprivrede i ribarstva, zdravstva, sporta, kulture i kreativne industrije i ostalih, što u konačnici donosi povećanje kvalitete, ne samo turističke ponude, već svih aspekata života u lokalnim zajednicama, a to jest naš prioritet.“
Lidija Slavić, načelnica općine Kijevo i kandidatkinja na županijskoj listi Marka Jelića, istaknula je vrijednost prostora Dalmacije – „Moglo bi se reći da je, upravo zbog svoje vrijednosti, zbog klimatskih i geomorfoloških obilježja, zaštićenih područja prirode te prelijepe morske obale, prostor Dalmacije, a posebice njen obalni pojas, lošim upravljanjem postao izložen devastaciji i izgradnji koja nema održivost. S druge strane, brojna ograničenja u planiranju prostora, kako u poljoprivrednim, tako i industrijsko-poduzetničkim potrebama, onemogućavaju, u najmanju ruku otežavaju razvojne investicije. Zajedničkim pristupom osmišljavanju prostornih planova, vodeći brigu o održivom korištenju prostora kao trajnog dobra, te ukidajući nepotrebne birokratske prepreke za razvojna ulaganja, postići ćemo sinergiju s dodatnom vrijednošću za zajednicu. Time ćemo sustavno omogućiti opstanak i život u Dalmaciji, Dalmaciji kakva istinski može i treba biti.“