Malena mjesta srca moga… davno je spjevao nezaboravni Tin u svome „Odlasku“, a sudeći prema prvim rezultatima popisa stanovništva za 2021. godinu za mnoga naša mala mjesta i naselja vezat ćemo samo riječ „odlazak“. Na ovaj ili onaj način. Čak 186 naselja po Hrvatskoj, pokazao je najnoviji popis, nema niti jednog jedinog žitelja - „nula“ je broj koji uz njih stoji u rubrici „ukupan broj stanovnika“.
Tako ne samo što smo u deset godina ostali bez gotovo deset posto stanovništva, nego se život ugasio u novih 70-ak naselja, jer tako izgleda ako se usporedi podatak iz 2011. godine kada je broj mjesta bez ijednog stanovnika iznosio 119.
Prava demografska pustoš zahvatila je Primorsko-goransku županiju u kojoj niti jednog stanovnika nema u čak 55 naselja, velikim dijelom u području Gorskog kotara. Ništa bolje nije ni u susjednoj Karlovačkoj županiji u kojoj popisivači nisu nikoga zatekli u 29 naselja, a u Požeško-slavonskoj u njih 17. Nešto boljom slikom može se pohvaliti tek regija Sjeverna Hrvatska, koja u županijama poput Međimurske i Koprivničko-križevačke nema niti jednog nenaseljenog mjesta.
Što se tiče Dalmacije, stanje je tek naizgled bolje. U četiri dalmatinske županije popisivači su evidentirali ukupno 12 naselja bez ijednog žitelja: dva u Zadarskoj, jedno u Šibensko-kninskoj, pet u Splitsko-dalmatinskoj te četiri u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Međutim, treba reći da je u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i Dalmaciji, pregršt mjestašaca koja broje tek rijetke „Robinzone“, to jest jednog ili dva stanovnika, a onih ispod deset mještana također ne manjka.
Hrvatsku općenito, kako kažu demografi, karakterizira prostorna neujednačenost, imamo ogromne ispražnjene prostore bez života.
Međutim, kuriozitet je, osobito u jadranskim županijama, da u pojedinim mjestima nema stanovnika ni kućanstava – ali ima nekretnina, odnosno stambenih jedinica zahvaljujući kojima od tih naselja nije ostalo samo ime. Popis 2021., podsjetimo, pokazao je da je u Hrvatskoj u proteklih deset godina generalno porastao jedino broj stambenih jedinica i to za više od stotinu tisuća (4,61 posto), a na samom vrhu su Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Zadarska županija.
U Zadarskoj županiji trenutno su dva naselja s nula stanovnika, oba u općini Gračac – Duboki dol i Nadvrelo. U Dubokom dolu ni 2011. godine nije bilo stanovnika, ali u Nadvrelu jest i to jedna ženska osoba u dobi iznad 70 godina. Sada ni te stanovnice na popisu više nema, ali zato je u Nadvrelu ubilježeno 12 stanova za stalno stanovanje, a u Dubokom dolu dva.
U Šibensko-kninskoj županiji danas u naselju Kanjane u sastavu Drniša nema nijednog stanovnika, a do prije deset godina bilo ih je troje u dobi od 75 do 84 godine. Ali, zato Kanjane bilježe trenutno 40 stambenih jedinica, od kojih 21 stan za stalno stanovanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji potpuno je prazno pet naselja: Oključna i Palagruža oko Komiže na otoku Visu, Humac kraj Jelse na otoku Hvaru, Podhume kraj Milne na otoku Braču te Dubci (općina Zadvarje), koji su listom bili prazni i prije deset godina. Dok Podhume i Dubci broje svega po dvije stambene jedinice a Palagruža jednu, Oključna ih ima čak 44 a Humac 31.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ni kućanstava ni stanovnika nema u četiri naselja: Glavatu na Lastovu, naseljima Brečići i Dubrave (općina Pojezerje) te Zavali (općina Slivno). Međutim, u Zavali su popisane 23 stambene jedinice (od kojih su samo dvije registrirane kao stanovi za stalno stanovanje), u Dubravama je 16 stambenih jedinica (šest stanova za stalno stanovanje), u Brečićima 9 jedinica (4 stana), a u Glavatu samo jedna stambena jedinica koja nije za stalno stanovanje.
Detaljnija analiza popisa trebala bi dati odgovor koliko je među tim nekretninama vikendica, odnosno kuća za odmor i sličnih objekata, a koliko je opustjela djedovina u koju se možda nikad više nitko neće vratiti.