StoryEditorOCM
ŽupanijaBRZIM PREKO BOSNE

Kako oživjeti zamrli željeznički promet u Dalmaciji i gospodarski uzdići Zvonimirov grad? Za kninsku je tugu lijek - Unska pruga

Piše Ivo Mikuličin
9. travnja 2018. - 10:39

Da se veliki pjesnik dalmatinskog juga Arsen Dedić rodio nekoliko desetljeća kasnije, vjerojatno ne bi imao inspiracije za neke svoje kultne uratke: "Brzim preko Bosne", "Vlakom prema jugu", "Djevojka iz moga kraja" ("Provela je noć na pruzi, kojom kreću od davnina, naši snovi prema svijetu s Perkovića preko Knina…").

Odavno su minuli dani, kad su šibenski i splitski studenti hitali prema Zagrebu preko Knina, Bihaća i Siska, slijedeći tako brzi protok roba s mora prema kontinentu. I obrnuto. U doba, kad su čvorovi Vinkovci i Knin bili ključni u željezničkom prometu Hrvatske, pa i šire. Danas se vlakovima u gotovo pustoj željezničkoj postaji Knin raduju tek nešto manje nego kiši u sušnim krajevima. Kninska radionica za servisiranje lokomotiva i vagona gotovo da i nema posla. Ponajviše zbog toga, što je zamro promet na nekad silno protočnoj Unskoj pruzi. S tim se, međutim, ne mire dalmatinski gospodarstvenici, posebice čelnici županijskih gospodarskih komora Splita, Zadra i Šibenika...


Kraća vožnja


- Kninskom željezničkom čvoru valja vratiti značenje, a to može samo Unska pruga. Teško je očekivati da će to biti u obujmu koje je imalo prije Domovinskog rata, ali u realnim okvirima ta bi pruga mnogo značila. Odavno projektirana, ali ne i dovršena cesta Šibenik - Knin ubrzala bi vožnju iz zaleđa prema moru, dok je oživljavanje prometa preko Unske pruge od temeljnog gospodarskog značenja. To ne pretpostavlja samo buđenje Knina kao željezničkog čvora, već automatski znači i veće, za Zvonimirov grad, silno važno zapošljavanje. Otvorila bi se široko vrata i kninskim investicijama, jer je vožnja Unskom prugom kraća za gotovo tri sata u odnosu na Ličku, što praktički znači trideset posto manje troškova u prijevozu - objašnjava Ivan Soža, predsjednik gospodarske komore Šibensko-kninske županije.

A ima li boljeg pokazatelja o stanju u zakržljavom kninskom gospodarstvu od podatka da drugi, najveći grad ostvaruje samo 3,1 posto od ukupnog prihoda Šibensko-kninske županije. Da je općina (čitaj: selo) Biskupija, zahvaljujući uspješnom pogonu KNAUF-a, prošle godine ostvarila 180 milijuna kuna prihoda ili više od Knina. Nije ugodan ni podatak da Knin ima samo 62 poduzetnika ili gotovo tisuću manje nego županijsko središte Šibenik.


Nova injekcija


- Nema nikakve dvojbe da bi oživljavanje Unske pruge pokrenulo kninsko gospodarstvo. Stručnu analizu u tom smislu, međutim, prepuštam ekonomskim stručnjacima. Unska pruga je oduvijek puno značila nama, Kninjanima ili bila najkraći, izravni put prema Zagrebu. A nije samo riječ o emocijama, prometnoj romantici - kratak i jasan je kninski gradonačelnik dr. Marko Jelić.
U svom stavu Jelić ima i neskrivenu potporu šibenskih gospodarstvenika i političara, posebice onih, koji se raduju buđenju prometa u šibenskoj teretnoj luci.

- Mi smo i te kako zainteresirani za gospodarsko buđenje Knina i Drniša. Takav bi proces neizravno, pa i izravno bio nova injekcija probuđenom šibenskom gospodarstvu. O značenju Unske pruge suvišno je razglabati. Dovoljno je kazati da je kutinska "Petrokemija" većinski vlasnik šibenske Luke, te da bi upravo toj tvrtki promet preko Siska, Bihaća i Knina bio osjetno jeftiniji - istaknuo je šibenski gradonačelnik dr. Željko Burić na nedavnom sastanku sa čelnicima Županijske gospodarske komore.
Gotovo je sigurno da bi, osim tvrtke Luka, u oživljavanju Unske pruge svoj interes našli i Impol TLM glede plasmana svojih proizvoda prema kontinentu, pa i sve brojnije tvrtke u gospodarskoj zoni Podi.


Složne županije


Jesu li, međutim, planovi oživljavanja preko Unske pruge tek puste dalmatinske želje ili se u tom smislu krenulo s mrtve točke?
- Prije nepune dvije godine imali smo u Kninu okrugli stol o željezničkom prometu, na kojemu su, dakako, dominirali stručnjaci HŽ-a, a na kojemu je konstatirano da je Unska pruga u susjednoj državi, preciznije Republici Srpskoj dijelom u funkciji. Ostaje, dakle, da se riješi hrvatski dio te pruge. S pragmatskim stavom, koji isključuje oživljavanje svih željezničkih postaja u opustjelim krajevima. U tom smo smislu sa susjednom državom imali, ruku na srce, samo načelne kontakte. Dobro je, međutim, da su oko Unske pruge složne tri susjedne dalmatinske županije, no realno taj se problem može riješiti samo na državnoj razini. O tome ću jamačno informirati predsjednicu Republike, šibensku nevjestu Kolindu Grabar-Kitarović, koja će 19. travnja premjestiti svoj ured u Šibenik - kaže Ivan Soža.

15. studeni 2024 17:00