I autocesta se odmara od uzavrelog, užurbanog i prenatrpanog ljeta. Vidi se to i po čunjevima koje su HAC-ovi vrtlari postavili duž isprekidane crte na dobrom dijelu obje strane ceste od ulaza Šibenik do odmorišta Prokljan u smjeru Zagreba.
Tu smo se trebali naći s policijskim presretačima zbog jučerašnje cjelodnevne akcije nadzora brzine koju je MUP proveo u cijeloj zemlji surađujući s Tispolom, organizacijom prometne policije EU-a.
Pomišljamo kakva bi to slalomska vožnja bila da je nekome "nestašku" palo na pamet oplesti po gasu, a za njim se u potjeru dao sivi audi quattro TDI, cestovna zvir kakvu presretači najviše koriste. Bilo bi crveno-bijelih čunjeva posvuda, razletjeli bi se kud koji, mili moji i HAC-ovi kosci trave duž one uske trake nasada što dijeli suprotne pravce autoceste...
Ništa od toga i, naravno, dobro je da je tako. Tko želi sličnih uzbuđenja, najbolje neka sjedne u kino i pogleda kakav film s bjesomučnom policijskom potjerom, jer ničeg sličnog ovdje nije bilo, barem ne do 10-11 sati, kad smo zajedno sa šibenskim prometnim policajcima proveli neko vrijeme na terenu. Pred svima je, doimalo se, bio miran, čak i pomalo usporen na autocesti. Od osam ujuto, kad je akcija počela, nisu imali razloga ni za kakvu intervenciju.
– I kad trebamo uredovati, policajac presretač procjenjuje rizik. Nikome ne pada na pamet voziti tako da ugrozi svoj i živote drugih sudionika u prometu – rekao nam je Renato Grguričin, voditelj Odjela prometa. – U sigurnom zaustavljanju prekršitelja, ako se oglušuje na upozorenja, sudjeluju i ostale policijske patrole duž trase, postave mu se blokade i tako ga onemogućimo – dodaje.
Prekoračenja brzine najčešći su uzrok smrtnog stradanja u sedam od devet prometnih nesreća, koliko ih je s poginulim sudionicima bilo od početka godine, navodi Grguričin, uz napomenu da vozači kod nas općenito nedovoljno poštuju ograničenja brzine. Akcija je preventivna, cilj joj je upozoriti na pogubnost prekomjerne brzine i kad postignemo da građani u većini poštuju ograničenja, bit će manje nesreća s teškim posljedicama. Jučer je policija, najviše na sugestiju građana iz Vodica i Rogoznice, nadzirala brzinu i u blizini tih naselja, ali i na ulicama Šibenika.
Doduše, zbog manjih brzina na prometnicama u naseljima nema uvjeta da se postave mjerni uređaji, no zato su s upozorenjima prošli svi za koje su policajci procijenili da su vozili brže od dopuštenoga. Slično policija postupa i prilikom presretanja na autocesti.
Kod manjih prekoračenja brzine, napominje Grguričin, policajci u pravilu upozoravaju, a to je do 155 kilometara na sat s tolerancijom od 10 posto. Cilj su teži prekršitelji, čija pogibeljna vožnja ozbiljno ugrožava sudionike u prometu i može izazvati teže posljedice. Kazne se kreću od 500 do 1000 kuna, a za najteža prekoračenja, preko 200 na sat, kazne su od 5000 do 15.000 kuna, uz gubitak tri do devet bodova, a okorjelim recidivistima ili onima koji naprave prekršaj na naročito grub način odmjeri se i 60 dana zatvora, objašnjava Grguričin.
Dominik Dugopoljac, policijski presretač u stalnom partnerstvu s kolegom Željanom Paićem u kokpitu audija quattro, posebno pamti jednog manijakalnog vozača koji je jurio 240-250 na sat. Kaže da je takvih bilo dosta, no sve ih je manje.
– Svakodnevno smo na cesti i za to se dobro zna. Kod nas nigdje nije dopuštena neograničena brzina, kao na nekim dijelovima autocesta u Njemačkoj, i vjerujte da je 155 na sat, koliko toleriramo s uračunatih 10 posto, sasvim dovoljna, primjerena brzina za autocestu. Sve više od toga utječe na sigurnost, otežava uočavanje opasnosti i čini da je vozaču i suputnicima bez ikakve potrebe glava u torbi – napominje Dugopoljac.
Ovaj iskusni policajac svjestan je današnje kontradikcije kad i manji, prosječnom čovjeku dostupni automobili imaju stotinjak "konja" i voze 180 bez napora, a s druge strane, imperativ sporije vožnje sve se više postavlja pred vozače ne samo u Hrvatskoj.
– Tko želi guštati u brzini, ima autopiste, poput Grobnika. To su jedina mjesta na kojima preporučujem da se nagazi gas – savjetuje Dominik Dugopoljac.