Prvotna informacija da će od 1. siječnja sljedeće godine "Čazmatrans", novi vlasnik šibenskog ATP-a, zatvoriti autobusni kolodvor u Kninu jer je tvrtki neisplativ, po svoj prilici bi mogla biti korigirana, barem prema riječima kninskoga gradonačelnika Marka Jelića.
Točnije, kolodvorom, koji je zapravo oveći, ostakljeni kiosk u vlasništvu HŽ-a, postavljen u krugu željezničkog kolodvora i dalje će upravljati ista tvrtka, no to će se sa sigurnošću znati tek krajem tjedna. Zakupnik objekta je Grad Knin, a "Čazmatrans" ga je uzeo u podzakup.
Izjavu direktora Branimira Kneza nemamo, premda je obećao da će se javiti čim uhvati malo slobodnog vremena na službenom putu u Zagrebu.
Ne znamo stoga ni što je točno natjeralo tvrtku da "zasvira povlačenje" s kninskog kolodvora pa se za koji dan predomisli, jer nije vrag da je poslovanje preko noći iz minusa skočilo u plus, a Marko Jelić suzdržao se od komentara.
Bude li kako najavljuje kninski gradonačelnik, odahnut će brojni Kninjani, iz čijih se reakcija na ovu nelagodnu vijest dalo iščitati jedino ogorčenje na dodatnu marginalizaciju grada što ga se političke elite sjete jedino 5. kolovoza, kada se u Zvonimirov grad sjate obilježiti oslobodilačku "Oluju".
- Bit će sve po starome, barem smo tako načelno dogovorili s upravom "Čazmatransa". Ako se autobuser ipak definitivno povuče, kolodvor neće biti zatvoren, nego će ga preuzeti gradska tvrtka što nikad nije bilo u pitanju - objašnjava Jelić.
Gradonačelnik dodaje kako je u javnosti, nakon objave te informacije prošlog tjedna, stvorena pogrešna slika da se autobusi ubuduće više neće zaustavljati u Kninu. Dakako, kolodvorska djelatnost građanima je važna zbog mogućnosti informacija i kupovine karata, međutim, naglašava, nema nikakve veze s postojećim autobusnim linijama.
Upravo u tom grmu leži zec, a zato i jest potekla priča oko kninskoga kolodovora u čijoj je pozadini dugotrajna nevolja ovoga kraja. Nije kolodvor uzrok, već je njegova neisplativost i "Čazmatransova" namjera da ga napusti, samo posljedica neshvatljive prometne izolacije u kakvu je Knin dovela država svojim nerazumnim odlukama kada se gradila autocesta.
- Zbog prometne izolacije u koju smo gurnuti nema dovoljno rentabilnih linija, a tada ni kolodvorska usluga nema ekonomske opravdanosti - ističe Marko Jelić, objašnjavajući da Kninjani trebaju voziti do Svetog Roka, Zadra ili Šibenika da bi se priključili na autocestu, premda bi kninski koridor, zapravo, trebao biti najjeftiniji i najbrži cestovni put za povezivanje dalmatinskog i kontinentalnog dijela zemlje.
Bude li se "baba i dalje češljala dok joj iza kuće gori šuma" - te politici ovaj opravdani zahtjev iz kninskog kraja na dnevni red dođe tko zna kad - Marko Jelić uvjeren je da tu više neće biti ljudi za razgovor koji bi mogli artikulirati potrebe Knina.
- Nemamo mi vremena za nove strateške dokumente koji bi ispravili ovu pogrešku s reperkusijama za cijelu zemlju i depopulaciju kao naš najveći problem. Nemamo 10 godina pred sobom za to, jer će od Karlovca do Sinja ostati pust dio zemlje! - poručio je kninski gradonačelnik.
DALEKO JE AUTOCESTA
Nestručna odluka koja nema veze sa zdravim razumom
Odluka da prometnica izgrađena upravo zato da se Hrvatska primjereno poveže zaobiđe Knin, nije bila ni stručna, ni zdravorazumska. Ne znam uistinu zašto se to dogodilo, no siguran sam da kninski kraj dobrim dijelom umire zbog toga. Ljudi iseljavaju i zato što su željni sigurnih prometnih pravaca u svim smjerovima - podvlači Jelić, uvjeren da bi se u svim naseljima kninskog kraja moglo živjeti pod tim uvjetom jer stanovništvu ništa ne bi bilo daleko, a bio bi zajamčen i turistički razvoj.
Izgradnju brze ceste Šibenik-Knin Jelić smatra iluzijom, jer se o tome govori već deset godina, a nije izgrađen niti metar. Ta cesta ne bi bila na odmet, naprotiv, međutim, važnijim smatra povezivanje sa Zadrom preko Žegara, već trasiranom prometnicom te bi je trebalo poboljšati da se do Zadra stigne za 35-40 minuta vožnje. Istodobno, bila bi to i obilaznica preko Knina u slučajevima kada je dio autoputa zatvoren zbog jake bure i Jelić očekuje da će taj cestovni pravac ući u nove strateške dokumente države, na dobrobit Knina i cijele zemlje. No, kninski gradonačelnik istodobno strahuje zbog sporosti kojom se u nas rješavaju vitalni problemi naroda i države.
Kolodvorska djelatnost građanima je važna zbog mogućnosti informacija i kupovine karata, ali nema nikakve veze s postojećim autobusnim linijama
Zbog prometne izolacije u koju smo gurnuti nema dovoljno rentabilnih linija, a tada ni kolodvorska usluga nema ekonomske opravdanosti
Bude li kako najavljuje gradonačelnik, odahnut će Kninjani, iz čijih se reakcija na ukidanje kolodvora dalo iščitati ogorčenje na dodatnu marginalizaciju grada
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....