Tridesetak mještana Gračaca i Sonkovića, sela nadomak Skradina, okupili su se kod nogometnog igrališta nekadašnjeg NK Borac, na ulazu u Gračac, ogorčeni viješću da će na toj lokaciji umjesto stadiona, čija je gradnja uvrštena u "Strategiju razvoja Grada Skradina 2015. - 2012.", "niknuti" reciklažno dvorište.
Kažu da ih nitko o tomu nije obavijestio, nitko ih nije pitao za mišljenje i kad su prije desetak dana slučajno saznali što im se sprema, odlučili su dignuti glas, jedinstveni su i odlučni svim demokratskim sredstvima braniti svoje interese. "Reciklaža DA, reciklažno dvorište u selu NE", poruka je s banera postavljenog na ogradu devastiranog igrališta, vidljiva s glavne prometnice koja Gračac, a time i druga sela, spaja s glavnom prometnicom za Skradin.
- Ostali smo zaprepašteni takvom odlukom jer u Strategiji razvoja stoji nešto sasvim drugo. Nama treba igralište, biciklističke staze i druga turistička infrastruktura, a ne reciklažno dvorište na ulazu u selo. Ovo je netaknuta priroda i ljudi žive od poljoprivrede i seoskog turizma, sve je više apartmana i kuća za odmor. Tko će vam od turista doći u selo kad mu prvo što ugleda bude reciklažno dvorište. Na ovoj lokaciji može se napraviti sportski centar, oplemeniti krajolik a ne ga uništiti - kaže Dušan Lazinica i dodaje da Skradin ima puno prostora u svojem vlasništvu na drugim lokacijama koja nikomu neće smetati niti narušavati okoliš.
Stoga se, kao i svi ostali stanovnici ova dva sela s miješanim stanovništvom, pitaju zašto se reciklažno dvorište ne gradi na poduzetničkoj zoni Kosa u Ićevu koja je infrastrukturno opremljena, nije u funkciji i mjesta ima ne za jedno nego za pet reciklažnih dvorišta.
Što je s agroturizmom?
U neposrednoj blizini igrališta obiteljska je kuća Đurđe Smolić koja kaže da selo od rata do danas ništa nije dobilo, osim autobusne čekaonice koja "služi za javni WC" a sad mu žele "pokloniti" i smeće.
- Napraviti reciklažno dvorište pred kućom, usred maslinika i vinograda, a tu su i izvori pitke vode, pitam vas tko će kupiti naše maslinovo ulje kad kažemo odakle je. Moja, ali i djeca drugih sumještana, namjeravaju na svojoj djedovini ostati, napraviti nešto i baviti se agroturizmom. Ovako nepromišljena odluka sve to može stopirati i onda se pitamo zašto mladi ljudi napuštaju sela i odlaze iz zemlje - ogorčeno reče Đurđa. Gradonačelniku Skradina Antoniju Brajkoviću o tomu je, kaže, uputila dopis na koji se on još nije očitovao.
- Mislim da je trebao odgovoriti i obrazložiti što to i zašto želi graditi baš ovdje, a naše je legitimno pravo boriti se za naše interese i ići ćemo na više instancije, ističe Đurđa.
S ništa manje ogorčenja ne govori niti Kristiana Palinić koja s obitelji 20 godina živi u Sonkoviću i bavi se ekološkom proizvodnjom povrća i maslinova ulja, a svoje proizvode prodaje u Skradinu, domaćem svijetu i turistima.
- Ne mislim ići ni u Irsku ni u Njemačku, nego ostati ovdje. Živimo od poljoprivrede, od rada, a ne od fotelje koju plaćaju porezni obveznici. Ovu odluku donijeli su oni koji uopće ne žive na selu nego u Drnišu, Splitu ili Šibeniku, a da nas nitko nije upitao što mislimo o tomu. Da smo mi tili beton, brdo plastike i drugog smeća, živjeli bismo u gradovima, a ne bismo izabrali živjeti na selu - kaže Đurđa.
Protiv izgradnje reciklažnog dvorišta je i zamjenik gradonačelnika za nacionalnu manjinu Nikola Milović (SDSS). Živi u Gračacu i nakratko se pridružio mještanima na prosvjedu. Upitan za stav, rekao nam je da čim je doznao, s vijećnikom srpske nacionalne manjine išao je kod gradonačelnika, te mu kao građanin a ne njegov zamjenik i iznio svoje mišljenje.
Koje to smeće ne smrdi?
- Iznio sam argumente zašto reciklažno dvorište ne bi smjelo biti na toj lokaciji. Nisu me mogla zadovoljiti objašnjenja da će to biti reciklaža koja neće smrdjeti. Koje to smeće ne smrdi? Ne sliči ni po čemu da dvorište bude tu, pa i ako stvarno neće smrdjeti, "smrdjet" će očima - kazao nam je Milović. Slično su nam govorili i ostali mještani.
- Ovo je građevinska zona i pitamo se tko će sutra graditi obiteljsku kuću ili kuću za iznajmljivanje ako mu pogled pada na otpad. Reciklažno dvorište apsolutno DA – konačno, ali ne na ovoj lokaciji. Dok s jedne strane država potiče razvoj ruralnog turizma nema nikakvog smisla da se istovremeno u turističkom krugu gradi reciklažno dvorište. Već imamo industrijsku zonu u koju je uloženo puno novaca, ona nije turisrička a također je u Skradinu, navodi Vesna Nakić, koja živi u Skradinu ali tu njezina obitelj ima teren i došla je podržati mještane.
Razumiju da je Grad Skradin obavezan izgraditi reciklažno dvorište, ali ne na način da njima zagorča život. Postavljaju pitanje što će Grad u naslijeđe ostaviti njihovoj djeci i unucima ako do toga ipak dođe.
- S jedne strane država, kao i lokalna i regionalna samouprava, pa tako i vlasti Grada Skradina, kunu se da daju sve od sebe kako bi zadržali i vratili mlade u sela, raznim subvencijama to potiču, a s druge strane čine se ovako nepromišljeni koraci, rekoše. Prošlog su tjedna predstavnici mještana, pošto nemaju mjesne odbore, bili na razgovoru s gradonačelnikom i pokušali ga uvjeriti da je odluka pogrešna, ali su se kući vratili razočarani. Stoga najavljuju potpisivanje peticije, a tražit će prijam u županiji i resornom ministarstvu. Sve će, kažu, učiniti da do promjene odluke dođe i da spriječe izgradnju reciklažnog dvorišta u Gračacu.
Antonio Brajković, gradonačelnik Skradina:
Lokaciju nismo "isisali iz prsta"
Gradonačelnik Skradina razumije građane i njihovo protivljenje, ne osporava njihovo demokratsko pravo da se protive, ali ima svoje razloge zašto reciklažno dvorište baš u Gračacu.
- Analizirajući nekoliko lokacija došli smo do zaključka da je upravo prostor bivšeg igrališta NK Borac najbolja. Kriteriji su ekonomska opravdanost i logika prikupljanja korisnog otpada. Dakle, nismo tu lokaciju "isisali iz prsta". Dobili smo signale nezadovoljstva ljudi s tog područja, zatražili su sastanak, primili smo ih i pokušali objasniti da se ne radi o smeću, nego o korisnom otpadu te da izgradnja reciklažnog dvorišta ide u prilog zaštiti okoliša, a ne obratno - kaže Brajković.
Na pitanje zašto ne na zoni Kosa odgovara da bi zbog udaljenosti od grada, neovisno o izgrađenoj komunalnoj infrastrukturi, znatno povećalo troškove odvoza.
- Prošle godine smo imali izmjene i dopune Prostornog plana grada Skradina, koje su bile na javnom uvidu prije izglasavanja, taj smo prostor markirali za gospodarsku namjenu i na njemu se može graditi reciklažno dvorište - rekao je gradonačelnik. Idejno rješenje za reciklažno dvorište Grad ima, teren u Gračacu je u državnom vlasništvu i od države će tražiti izvlaštenje i upisivanje vlasništva. Zatim slijedi izrada projektne dokumentacije i pribavljanje dozvola za izgradnju. Hoće li do promjene odluke doći u ovom trenutku nezahvalno je bilo što nagađati.
Strategija razvoja Skradina:
Planirana izgradnja stadiona Gračac
U Strategiji razvoja Grad Skradina od 2015. do 2020., planirana je izgradnja reciklažnog dvorišta, vrijednost investicije procijenjena je na tri milijuna kuna, investitor je Grad Skradin, ali nije definirana lokacija. S druge strane, u Strategiju je u kategoriji "Razvoj sporta i sportske infrastrukture", na lokaciji na kojoj Grad sad namjerava graditi reciklažno dvorište, uvrštena "Izgradnja stadiona Gračac", a u obrazloženju stoji:
"Na području naselja Gračac planirana je izgradnja malog nogometnog igrališta i tribina kapaciteta 300-400 sjedećih mjesta. Uz igralište izgradit će se mali popratni objekt za potrebe sportaša i rekreativaca. Planirani objekt realizirat će se na mjestu zapuštenog igrališta". Procijenjena vrijednost ulaganja je pet milijuna kuna, a investitor privatni. Nadalje, u usvojenom izvješću o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Skradina za 2016. godinu, prihvaćenog na sjednici Gradskog vijeća 14. ožujka 2017. godine, među ostalim stoji:
"Reciklažnono dvorište Grada Skradina planira se izgraditi u okviru "Zone mješovite namjene Kosa" Ićevo, u sjevernom dijelu Grada Skradina. Lokacija je u vlasništvu Grada Skradina, opremljena komunalnom infrastrukturom potrebnom za rad reciklažnog dvorišta. U okviru reciklažnog dvorišta, uz sadržaje propisane Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, planira se izgradnja plohe za prijem manjih količina građevinskog otpada iz kućanstava".