Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovne Ivan Paladina nakon dva mjeseca odgovorio je na predstavku primoštenskog načelnika Stipe Petrine u kojoj je Petrina upozorio sam vrh hrvatske vlasti na nezakonito ponašanje Primoštena dd, neobnovljene hotele i nepoštivanju ugovornih obveza s Hrvatskim fondom za privatizaciju. Odgovor je najbrže stigao stigao od predsjednika države. Ured predsjednika dopis načelnika Stipe Petrine i Općine Primošten proslijedio je DORH-u.
Predsjednikov odgovor dobro im je sjeo, međutim odgovor ministra Ivana Paladina u Primoštenu je dočekan na nož, smatraju da ministar nije upoznat sa situacijom u Primoštenu i da je odgovor neodređen.
U podužem dopisu gdje su navedeni brojni zakonski propisi i odluke Hrvatskog fonda za privatizaciju i njegovog pravnog sljednika Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) ministar priznaje da ugovorne obveze o ulaganju nisu ispunjenje u cijelosti, naročito u sadržajnom dijelu, nije ispunjena ni obveza o zapošljavanju novih 100 radnika, iako je ugovorom zabranjeno založno pravo, dizanje kredita na postojeće nekretnine Društvo je i tu obvezu zanemarilo u potpunosti. Ni Hrvatski fond za privatizaciju nije ispunio preuzetu obvezu da u razumnom roku provede obnovu postupka pretvorbe kako bi se u temeljni kapital društva uvrtile neprocijenjen nekretnine koje čine tehnološku cjeliinu. Unatoč tome mistar prihvaća opravdanje Primoštena dd da ulaganje u zadanom roku nije bilo moguće zbog nepostojanje prostorno-planske dokumentacije i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na neprocijenjenom turističkom zemljištu.
Ministar Paladina zaključuje:
-Sukladno svemu navedenom do rješenja imovinsko pravnih odnosa, a koji su tijeku nisu ispunjeni uvjeti za konačno ispunjenja obveze ulaganja Društva glede navedenih nekretnina na lokacji Marina Lučica i Raduča- piše Paladina.
-Ovaj dopis ministra spada u sferu znanstvene fantastike. Nije mi jasno da ministar prostornog planiranje ne zna da je uvijek na snazi neki prostorni plan. Na temelju prostornog plana iz 1984. godine Građevinsko-područje Primošten-Rogoznica mogli su se obnoviti svi hoteli. Na temelju tog planskog dokumenta ministrica Marina Matulović Dropulić srušila 2006.godine na području Rogoznice, ali i Primoštena na desetke bespravno izgrađenih objekata. Na temelju tog plana ulagalo se u hotel Zoru, auto kamp i marinu Kremik, a u Raduči i Marinu Lučicu navodno se nije moglo Novi prostorni plan Općina Primošten donosi još 31.12.2005.godine. Najšokantije je što ministar pravda ne obnavljanje hotela neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, naime, ako nisu riješeni zašto se Primošten dd upisao na neprocijenjeno turističko zemljište i pomorsko dobro na zemljišnoknjižnom sudu u Šibeniku. Koliko je zakona prekršeno uz sudjelovanje sudske vlasti- pita se Petrina.
U Općini Primošten kažu da vlasnici Primoštena dd dobro znaju da cijeli poluotok nije njihov. Iz Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju (KLASA: UP/I-943-01/02-02/12, URBROJ: 563-03-02/07-2002-6 od dana 29. travnja 2002. godine) nedvojbeno proizlazi da su u vrijednost društvenog kapitala ušli isključivo dijelovi nekretnina koje se nalaze na poluotoku. a što proizlazi iz činjenice da su 2011. godine podnijeli zahtjev za dodjelu koncesije sukladno Zakonu o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. Godine 2020. stupio je na snagu novi Zakon o neprocijenjenom građevnom zemljištu koji je propisao da se svi započeti postupci prema starom Zakonu obustavljaju, te se nalaže trgovačkim društvima da u određenom roku podnesu novi zahtjev za donošenje Rješenja o utvrđenju prava vlasništva.
- Vade se na novi zakon o turističkom zemljištu, a nama je sada jasno zašto se Općina Primošten od 2013. do 2022. godine nije uspjela upisati na 120 tisuća kvadrata vlastitog zemljišta. Nije nam međutim jasno zašto se država dogovara oko nezakonitog vlasništva koje nije ušlo u pretvorbeni kapital, a pripada lokalnoj zajednici i zašto bi država morala obešteti Mađare kako bi se upisala na pomorsko dobro u općoj uporabi nad kojim nema titulara vlasništva. Još je šokantnije što vlast zna da kupac nikada neće ispoštovati ugovor, pa se pitam zašto ga se ne raskine i ode na arbitražu- kaže Petrina.
Ugovorom o privatizaciji Mađarima je 2002. godine prodano 327.943 dionica ili 66,82 posto Primoštena dd ukupne nominalne vrijednosti 65.588.600 kuna i to za svega 1,6 milijuna kuna. U roku od tri godine prema ugovoru mađarski vlasnici morali su uložiti 15 milijuna eura. Kupac je prema izvješću ovlaštenog revizora od 1.siječnja 2003. do 2007.godine uložilo 123.320.485 kuna.
- U što su uloženi ti novci, pitam se. Rasprodana je imovina: depadansa, upravna zgrada, Vila Fenč... Na ruševine i tuđe zemljište dignuti su milijuni eura hipotekarnih kredita. Prije privatizacije ondašnji direktor Primoštena dd, ekonomist Željko Deković, Vladi RH i Sabora poslao je elaborat obnove svih objekta u visini od 10 milijuna DEM. Za vrijeme Domovinskog rata hoteli su korišteni za smještaj izbjeglica, vojske, bolnicu, a zbog štete nastale na objektima u to ratno doba država se Primoštenu dd obvezala uplatiti 26 milijuna DEM. Što je tim novcem? I onda dobiješ odgovor ministra Pladina bez odgovora na postavljena pitanja. Slavko Linić, svi ministri gospodarstva i financija nakon njega, pa i ministar Pladina, predsjednici Fonda za privatizaciju i nasljednici te institucije su odgovorni što je Primošten od 2002.godine do danas izgubio milijune kuna, dok je netko povlašten na račun Primoštena milijune stavio u džep. Nitko za to nije odgovarao- zaključuje Petrina.