Kanjon rijeke Čikole, srednjovjekovne utvrde na Krki, Burnum, Ivan Meštrović, narodna nošnja i tradicijska jela Dalmatinske zagore, mlinice, sedra, čovječja ribica, endemski vodozemac iz Krke ... samo su neke od tema koje je učenici Srednje škole Ivana Meštrovića u Drnišu, smjer ekonomist, pod vodstvom svoje nastavnice Martine Jerković istražili, obradili i naposljetku ubacili u Hrvatsku turističku kutiju iznenađenja. Tako su naime, nazvali, svoj "proizvod", jedinstven u Hrvatskoj i ostvaren u sklopu projekta Kultura, turizam i strukovno obrazovanje.
Glavni suradnici pak bili su im njihovi vršnjaci iz splitske Ekonomske i upravne škole pod vodstvom profesorice Klaudije Dimić. I dok su se mladi Drnišani bavili prirodnim, kulturnim, etnološki i povijesnim nasljeđem svog kraja počevši od rimskog vojnog logora Burnum kod Kistanja, splitski su učenici bili zaduženi za Dioklecijanovu palaču i svoj grad. Ono što su marljivo pripremali i radili od početka školske godine rezultiralo je drvenom kutijom s okruglim otvorom u kojoj se nalazi 50 kartica s fotografijom neke znamenitosti i njenim kratkim opisom. Kutija i kartice izrađeni su od prirodnog i reciklirnog materijala, a njihova upotreba više je nego jednostavna: dovoljno je zavući ruku u kutiju, izvaditi karticu i složiti svoj turistički aranžman!
-Na ideju sam došla zato što danas ima dosta individualnih gostiju koji žele imati zanimljiv doživljaj. Turist iz kutije izvuče karticu, primjerice Drniš. Tu je slika grada, a na poleđini piše "Grad Drniš smjestio se na rubu Petrova polja. Prvi put spominje se 1494. godine, a nastao je kao utvrda koju su izgradili Nelipići u 14. i 15. stoljeću." To piše i na engleskom jeziku, a tu je i QR kod koji vas vodi dalje ako želite dodatne informacije o Drnišu. Svaki učenik izradio je po jednu karticu: učenici u Drnišu ukupno 25 kartica, a isto toliko i splitski đaci. Kada izvadite određeni broj kartica možete složiti svoj dnevni aranžman posjeta od Burnuma do Diokelcijanove palače. To je povijesna ruta koju su koristili i Rimljani na putu od vojnog logora do careve palače. Na tom geografskom području obuhvatili smo sve prirodne i kulturne zanimljivosti i sve znamenite ljude.
Prepoznalo ih i MInistarstvo turizma
Ukratko, svatko tko zavuče ruku u Hrvatsku turističku kutiju iznenađenja izvlači dragocjeni podatak vezan za kulturu, hranu, običaje, spomenike, umjetnost ili osobu - objašnjava profesorica Jerković, napominjući kako je ovu kreativnu ideju prepoznalo i financiralo Ministarstvo turizma i sporta.
-Ja sam projekt prijavila na javni poziv Ministarstva. Partner nam je Ekonomska i uprana škola Split, a partneri na projektu Grad Drniš, turističke zajednice Skradin i Split, LAGMore249, OŠ Kistanje i NP Krka koji nam je dao i besplatni posjet, a na tri punkta u NP Krka bit će postavljena naša Hrvatska turistička kutija iznenađenja. Kutiju smo podijelili svim partnerima na projektu pa će tako biti dostupna turistima – ponosno će Jerković kojoj to nije prvi projekt s učenicima. Prije devet godina radila je i kulturno turističku brošuru Cvjetovi Zagore koja je također izazvala pozitivne reakcije.
I ovaj put, napominje, učenici su imali dovoljno prostora za svoju kreativnost, a rad na "kutiji" bila je prigoda ne samo za primjenu stečenog znanja nego i za učenje novog. Među ostalim i raznih digitalnih alata, jer su, učenici sami dizajnirali kartice, radili logo, učili se razlikovati provjerene od neprovjerenih podataka i izvora. Također, sami su radili plakat, QR kodove, učili se vještini komunikacije i prezentacije projekta.
-Ja bih im samo zadala temu, recimo: tradicionalan jela našega kraja. Učenica je to onda sama istražila. Istina, na popisu su se našle i krempite i breskvice, pa smo ih morali eliminirati. Kada su radili NP Krka, tu nije bilo problema, jer to poznaju, ali je problem bio izvor na koji su se pozivali. Naime, sve naše kartice imaju popis literature i internetske stranice s kojih su se vukli podaci. Ali, učenici to u početku nisu znali zašto je važno pozivati se na službene izvore. Zbunjivalo ih je to, jer je njima bilo normalno da ako neki putopisac ima puno pratitelja na Tik Toku da se koriste tim podacima. Onda bih im znala reći što bi napravili kada bi neka Francuskinja koja ima milijun pratitelja, naprimjer, popljuvala njihovu pizzeriju. Bi li odmah pomislili da je to tako i prestali tamo ići? Odmah su mi kazali da ne bi i da to ne može tako. I tim primjerom željela sam im ukazati koliko je važno sve provjeravati i više puta. Kroz ovaj projekt učili su, dakle, što je medijska pismenosti autorska prava i da, primjerice, s interneta ne mogu uzimati tuđe fotografije, već samo one za koje je dopušteno besplatno korištenje – rekla je Jerković ističući kako je projekt objedinio sve što uključuje strukovno zanimanje – ekonomist.
-Učenicima kroz igru ništa nije teško, a sada su imali priliku primijeniti komunikacijsko prezentacijske vještine, materinski i strani jezi, informatiku, medijsku pismenost, znanje iz geografije, biologije, kulture... - naglašava Jerković.
Iako su njezini učenici rođeni u digitalno doba te su im mobiteli i tableti u rukama skoro od rođenja, njihova informatička pismenost, reći će drniška profesorica, nije na osobitoj razini. Rad na kutiji iznenađenja i tu im je pomogao. Čak i sveopće rašireni problem današnjih generacija, šturi govor i skroman vokabular, proširio im se i obogatio, barem malo! K tomu donio im je još jedan neprocjenjiv dar: nova poznanstva i prijateljstva!
Pitaje Budija
Potvrđuju to Antonia Bilić i Maria Copić.
-Bilo je zanimljivo ovo raditi s kolegama iz Splita. Družili smo se: prvo smo mi išli kod njih u Split, a oni su nedavno bili kod nas u Drnišu – složne su djevojke.
Rad na projektu zabavan je bilo i Šimi Cigiću te Filipu Biliću jer su, kažu, naučili i nešto novo o svom kraju, obišli Krku, Čikolu, drnišku utvrdu Gradinu, a zanimljiva im je, dodaje Antonia Lovrić bila i aplikacija Canva koju su koristili za grafički dizajn.
Lara Tarle i Marija Baković pune ruke posla imaju pogotovo zadnja dva mjeseca, jer njihova Hrvatska turistička kutija iznenađenja dobiva svoju malu umjetnu inteligenciju, zapravo chatbot, a zove se Budi. Ime mu je povezuje Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju, jer je "skrojeno" od prva dva slova Burnuma i Dioklecijana. Lara i Marija upravo dovršavaju Budija, odnosno kreiraju mu pitanja i odgovore koji bi mogli zanimati turiste. Budija će ovih dana testirati cijeli razred, a nakon toga putuje u Zagreb na ocjenjivanje. Drniški srednjoškolci i njihova profesorica nadaju se da će dobiti dobre ocjene i zeleno svjetlo za sudjelovanje 11. svibnja na Inovacijskom danu u sklopu Škole budućnosti.
-Ako naš Budi i ne dobije visoke ocjene, a gleda se koliko je dobar, odnosno ocjenjuje se sama ideja i kreativnost, on će ipak biti u funkciji na stranci našeg projekta, a mi ćemo ga i nadograđivati, kao što ćemo i Hrvatsku turističku kutiju iznenađenja nadograditi. Zajedno sa splitskom Ekonomskom i upravnom školom prijavit ćemo u sklopu e-twinning projekta Europsku turističku kutiju iznenađenja koju ćemo raditi s drugim zemljama partnerima – kazala je Jerković napominjući kako ni to nije sve, pa će uskoro učenici dovršiti i kratki promotivni film koji prati proces rada i stvaranja Hrvatske turističke kutije iznenađenja. Nedavno su svoj projekt predstavili i u Split na Međužupanijskom sajmu vježbeničkih tvrtki, onih virtualnih koje osnivaju učenici te im kreiraju ime i djelatnost, kako i uče u školi. I opet su pobrali samo hvale. A one im, sigurno je, neće biti ni jedine ni posljednje!