Bit će ovo još jedna loša maslinarska godina. I to – jako loša – ocjenjuje već sada Damir Buntić, agronom i predsjednik Odbora za maslinarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, ali, što je jako bitno, i sam praktični maslinar, koji u vodičkom zaleđu, pored Grabovaca ima lijepo uređen maslinik s 316 stabala maslina u "debeloj zemlji".
U nekim normalnim godinama, ovaj bi dobro nagnojen, orezivan i održavan maslinik, star 16 godina, bez problema dao deset tona ploda. Buntić procjenjuje da će ove godine s njega ubrati tek deset do 15 posto od te količine, tisuću do tisuću i pol kilograma maslina.
Ekstremne vrućine
"Velike su, ekstremne vrućine. Ja imam mjerač padalina u masliniku, po kojem je vidljivo da je od početka ove godine palo oko 150 litara kiše po četvornom metru, što je količina oborine koja inače padne u jednom normalnom proljetnom mjesecu. Kiše koje su pale u lipnju bile su gotovo minorne, s pet-šest litara. Velike vrućine i suša masline su uhvatile još dok su bile u cvijetu, zbog čega je i oplodnja bila jako loša, tako da ni oni maslinici koji imaju navodnjavanje nisu dobro prošli", navodi Buntić.
Situacija je s rodom negdje bolja, negdje lošija, ovisno o položaju, je li uz more ili u zaleđu, jesu li stare ili nove masline u pitanju, ali, generalno, suša će svugdje uzeti danak. Rod na cijelom šibenskom području mogao bi iznositi najviše 25 do 30 posto prosječne godine, a ništa bolja situacija, čuje Buntić od kolega, nije bolja ni uzduž cijele obale – od Zadra preko Šibenika i Splita, do Dubrovnika. Klima se definitivno promijenila, suše su ekstremne, i cijeli europski, odnosno mediteranski bazen ima isti problem – kako odgovoriti na klimatske promjene koje uzimaju sve veći danak u maslinarskoj proizvodnji, suočenoj sa sve većim izazovima.
"Morat ćemo uzimati sorte koje ranije cvjetaju i koje su otporne na sušu. Ja imam u masliniku jednu ranu bužu, koju sam precijepio, i jedan marokanski picholine, koji su puni ploda, kao šipak, što pokazuje da se oni bolje nose s ovako ekstremnim vrućinama nego neke druge sorte koje su dosad prevladavale u našim maslinicima", navodi naš sugovornik primjere iz vlastite prakse.
Loša kvaliteta ulja
Napominje k tome, da i ove temperature koje se kod nas mjere, od 35 i 36 stupnjeva Celzijevih, nisu pravi pokazatelj ekstremnog klimatskog stanja. To je izmjereno u hladu, a na polju, u masliniku, one su puno veće, uz topli vjetar, koji dodatno isušuje biljku i pojačava efekt suše. Ona reagira tako da odbacuje plod, osobito u tankim zemljama, list joj poprima žuto-smeđu boju. No, i ono maslina što ostane, što dođu na rod kad stignu kiše, ne daju ulje osobite kvalitete. Nema u njemu svježine, ono miriše na slamu, na drvo. Ukratko, gubi se i na kvaliteti, a ne samo na kvantiteti", jasan je Buntić.