Ubrzanje administrativnih postupaka prilikom proglašenja i preuzimanja lučkih područja, te uvođenje službe lučkog redarstva, s ovlastima pokretanja prekršajnih postupaka, najvažnije su izmjene od dosadašnje prakse koje predviđa Prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, barem što se tiče djelokruga rada županijskih lučkih uprava.
Taj je godinama očekivani zakonski akt trenutačno na javnoj raspravi i treba biti prihvaćen početkom iduće godine. U fazi nacrta, Zakon je bio napadan zbog navodne namjere da ograniči pristup plažama svima pod jednakim uvjetima, međutim, ništa takvoga ne krije se iza paragrafa. S tim u vezi nema nikakvih promjena od sadašnjeg propisa i prakse, no bez donošenja novog Zakona, od kojega se očekuje da unaprijedi upravljanje i gospodarenje obalom, Hrvatska ne može ni primirisati milijardama iz Fonda Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te za reformu pomorstva.
Jasno, pred toliko opipljivim razlogom i izvjesnim unaprjeđenjem pomorske infrastrukture nije bilo nikakve dvojbe napisati Zakon ili ga ne napisati. I dobro da je tako.
Može i bez Vlade
O tome smo razgovarali s Jadrankom Fržop, ravnateljicom Lučke uprave Šibensko-kninske županije i odnedavno potpredsjednicom Zajednice županijskih lučkih uprava, koju vodi također novoizabrani Mario Kružić.
Fržop je, inače, iskusna pravnica u području pomorskog dobra: bila je dugogodišnja pročelnica županijskog Odjela za pomorstvo, zatim pomoćnica ministra, a od početka ove godine na čelu je ŽLU-a, gdje se vraća nakon dosta godina. Neko je vrijeme, naime, bila v.d. ravnatelja nakon što je 2003. godine prvi, i još uvijek jedini zakonski akt u demokratskoj Hrvatskoj, predvidio zasnivanje županijskih lučkih uprava nadležnih za luke otvorene za javni promet i operativne obale izvan ustroja državnih lučkih uprava.
– Nama u tim institucijama od velike je važnosti da administrativna procedura bude što brža i operativnija. Preduvjet za određivanje lučkih područja su prostorni planovi, a budući da su naši osnivači županije, logično je da s njima imamo najkonkretniju vezu i mogućnost bržeg postupanja te očekujemo brže odvijanje procedure. To je jedino moguće, s obzirom na to da je potreba za širenjem lučkih područja sve izraženija, što traži i bolju zakonsku podlogu. Naročito u sredinama gdje na razmjerno velikom području djeluje jedna lučka uprava, a tako je u Šibeniku, Zadru i Splitu – ističe Fržop.
Konkretno, u određenim slučajevima, kakvih je lokalno najviše, suvišnim smatra da odobrenje lučkog područja treba proći i Vladu, jer upravo ta zakonska obveza, po starome, nerijetko produljuje proceduru i sve stranke u postupku iscrpljuje bez ikakve potrebe.
– Ako je, primjerice, skradinska komunalna luka pokrivena prostornim planom lokalne samouprave, a mi moramo izraditi i grafički obuhvat, pa sve to predložiti svome Upravnom vijeću, naposljetku i Skupštini županije, Vladino odobravanje smatram suvišnim, kao i moje kolege. Vladu s time ne treba opterećivati, niti zbog nepotrebnog administriranja usporavati proceduru. Cilj je što lakše doći do dokumenata, a s time i do EU sredstava, pri čemu nam je resorno ministarstvo potpora, kao i za sredstva iz nacionalnih fondova – objašnjava ravnateljica.
Financiranje vezova
– Novi Zakon jasnije određuje sportske dijelove luka otvorenih za javni promet. Naime, sportskim je udrugama teško financirati vezove sredstvima članova, no sasvim je druga stvar kada postanu dijelovima lučkog područja. U lukama otvorenima za javni promet predviđeni su također servisni, ribarski, nautički i komunalni dijelovi, no ustanovljuju se u pojednostavljenim postupcima – objašnjava Fržop te ističe jako dobru suradnju Zajednice županijskih lučkih uprava s resornim ministarstvom tijekom izrade zakonskog prijedloga. Sada je najvažnije da Zakon bude usvojen u predviđenom roku, a u Zajednici lučkih uprava očekuju da će kasnije sudjelovati u izradi podzakonskih akata u stvarima koje se tiču rada ŽLU-a.
– No lučkim upravama nadzor nad lučkim područjem možda je veći problem od zapetljavanja procedura – ocjenjuje Fržop. – I zato pozdravljamo uvođenje dužnosti lučkog redara. Za razliku od sadašnjih redara, koji u šibenskoj Vrnaži, recimo, obavljaju redovite poslove jedne komunalne luke, lučki redari, kako ih opisuje novi Zakon, brinut će se o redu unutar lučkog područja. Imat će posebna ovlaštenja izdavanja obveznih prekršajnih naloga i slično komunalnim redarima pri lokalnim samoupravama, izdavat će rješenja s naredbama pravnim i fizičkim osobama da saniraju onečišćenja ili udalje neko plovilo iz luke ako mu tu nije mjesto.
– Dok ne zaživi Zakon, u Vrnaži, koja je naša najveća komunalna luka, nemamo pravni mehanizam da vlasnike pasa natjeramo da počiste za svojim ljubimcima, da navedem banalan, ali ne i beznačajan primjer u svakodnevnoj praksi. Građani jedva imaju predodžbu koliko košta održavanje jedne takve luke s gotovo 700 vezova i koliko napora treba da solidno funkcionira. Kompleks se ne može isplatiti naplatom komunalnog veza i to je naposljetku u redu, budući da je lučka uprava javni servis s obvezom prema građanima, no red je bitan. Ako nakon svih ulaganja nemate pravi nadzor kakav očekujemo od budućih lučkih redara, tada opet niste ništa učinili – ističe Fržop. Upravo nam je efikasnog nadzora na pomorskom dobru nedostajalo svih ovih godina, mišljenja je sugovornica.
Budući lučki redari bit će zaposlenici ŽLU-a, s predviđenom obukom pri Ministarstvu uoči stupanja na dužnost, a s istim Zakonom proširuju se ovlasti komunalnih redara, koji postaju ovlašteni uredovati na pomorskom dobru u općoj upotrebi.
Redari bez ovlasti
– Ima u tome logike, budući da je svaka jedinica lokalne samouprave dužna brinuti se o pomorskom dobru u općoj upotrebi. K tome, pomorsko dobro nije nikakav eksteritorij, nego je dio prostora neke lokalne uprave, međutim, komunalni redari dosad nisu imali ovlasti, premda su mogli djelovati pišući zapisnike prema drugim tijelima nadzora. Dobro je što je to zakon propisao, jer je apsurd da na javnoj površini, teoretski dva metra udaljenoj od pomorskog dobra, imaju ovlasti, a na obali nemaju. U praksi, između lučkih i komunalnih redara mogla bi se uspostaviti suradnja i bilo bi najbolje da je tako – drži Jadranka Fržop.
Bolje gospodarsko korištenje pomorskog dobra, što je važan cilj novog Zakona, podrazumijeva nadzor, napominje Fržop, spominjući da novi propis također predviđa servisna privezišta, privremena pontonska privezišta i turistička privezišta. U praksi do danas postoje širom jadranske i županijske obale, no sve su to nelegalni objekti i djelatnosti na pomorskom dobru dobrim su dijelom nastali iz potrebe života i nečije “snalažljivosti”, a propisi ih nikada nisu “pokrili”, unatoč nekim inicijativama. Sadašnji Zakon će ih obuhvatiti, ali tako da će se svi, žele li nastaviti s radom, trebati prijaviti na natječaj prilikom širenja lučkih područja nakon analize što je od tog njihova posla održivo unutar jedne luke otvorene za javni promet.
Jadranka Fržop tu očekuje izvjesne i sasvim logične otpore prilikom uvođenja reda nakon dugogodišnje stihije. I ne bi čudilo da ih bude, dodali bismo, jer su uzurpatori najmanje sami krivi za to. A taman su se, zajedno s javnošću, navikli da se stvar isplati, kao i bespravna gradnja, uostalom…
Legalizacija obale koju koriste ‘drveni‘ škverovi
– Raduje me što je zakonodavac uvažio moj prijedlog da se, radi pomoći maloj drvenoj brodogradnji, samo za tu djelatnost uvede mogućnost odobrenja koncesije na zahtjev. Drugim riječima, tako bismo za tradicijsku brodogradnju, još uvijek razvijenu u Betini i Murteru, legalizirali obalu kojom se koriste svi ti mali, starinski škverovi, a do danas su bili izvan sustava koncesija. Tome će prethoditi uvrštenje tih površina u prostorne planove – navodi Jadranka Fržop.
Cilj je što više komunalnih vezova
Od rekonstrukcije Doca i šibenske rive kao najkompleksnijeg zahvata, trenutačno ŽLU ima u planu nominirati za sredstva iz nove financijske omotnice europskog programa "Konkurentnosti i kohezija" barem još tri projekta za koje ima gotovu dokumentaciju ili je izgradnja već započela.
To je druga faza izgradnje lučkog područja u Prvić Šepurinama, u susjednoj Prvić Luci u planu je rekonstrukcija pristaništa, a u Murteru slijedi rekonstrukcija luke otvorene za javni promet. Riječ je o uređenju 200 metara obale.
– Europski fondovi u novom programskom razdoblju otvoreni su za izgradnju komunalnih lučica i to razdoblje namjeravamo iskoristiti. Cilj nam je, dakle, izgraditi što više komunalnih vezova, međutim, nikad neće biti moguće da svi registrirani brodovi u županiji dobiju svoj komunalni vez. Sada ih je 13 tisuća! – napominje Jadranka Fržop.