Ako čak ni najveći gradovi unutar jedne županije nisu međusobno prometno, a onda ni na bilo koji drugi način, povezani, ako nemaju nikakve velike potrebe komunicirati sa sjedištem područne (regionalne) jedinice samouprave, bilo da je riječ o zdravstvenim uslugama, ishodovanju određenih dozvola ili klasičnom šopingu, pitanje je što to može neku regiju držati na okupu kao cjelinu s brojnim zajedničkim interesima i prirodnim zadatostima?
Baš to je ključno pitanje, koje je ozbiljnije nego ikad prije otvorila vijest da je prijevoznička tvrtka "Autotransport" Šibenik, bez ikakve najave, ukinula (privremeno) autobusnu liniju Šibenik – Drniš – Knin. Zbog nerentabilnosti, alarmantno malo putnika, zapravo manjka interesa građana da češće dolaze u županijsko sjedište. Naravno, sad je pitanje je li deficit putnika uzrok ili posljedica. Jer, da su javnim linijskim prijevozom ova tri najveća grada u županiji bila bolje povezana, vjerojatno bi i putnika bilo više. Mada, iz ATP-a će reći kako liniju za Knin ukidaju primarno zbog izostanka interesa građana…
Uzalud ih zvali
Vijest je primarno izazvala medijsku pozornost, ali nikakve drame u lokalnoj vlasti nema, kamoli prosvjeda građana, što upućuje na doista labave spone koje održavaju na životu ovu županiju. Ovog trenutka je izgledno da do 5. rujna i početka školske godine, kako nam je rekao direktor ATP-a Branimir Knez, Knin, Drniš i okolna mjesta neće imati autobusnu vezu sa Šibenikom.
– Nitko ne bi bio sretniji od mene da do toga nije došlo – kaže Knez. – Ali, bili smo prisiljeni nakon dugih godina prometovanja na nerentabilnim linijama, s iznimno malo putnika, a posebno nakon pandemije i nagomilanih gubitaka, povući ovako nepopularan potez. Neugodno mi je zbog toga, ali nakon porasta cijene goriva, drastičnog rasta troškova poslovanja i nespremnosti gradova i općina da nam iziđu ususret subvencijama, alternative nije bilo. Nebrojeno puta smo se obraćali gradovima i općinama u županiji, upozoravali da nam je situacija neizdrživa i tražili sufinanciranje, ali nije bilo sluha. Stoga smo bili prisiljeni liniju ukinuti do daljnjega – govori Knez.
Linija će biti ponovo uspostavljena najkasnije 5. rujna, kada počinje škola, a do tada Knez se pouzdaje u razum i očekuje da će im se barem neki gradovi i općine javiti. Zasad, kontaktirao ih je samo zamjenik župana Ognjen Vukmirović. Što kaže? – Pa, kaže "vidjet ćemo"– rezignirano će Knez.
Odlučno demantira da bi razlog ovakve radikalne mjere moglo biti organiziranje javnoga gradskog prijevoza u Šibeniku mimo ATP-a, kroz gradsku komunalnu, prijevozničku tvrtku za koju su europskim novcem već nabavljeni novi autobusi. Neki zbog toga potez ATP-a tumače kao svojevrsnu ucjenu dosadašnjeg koncesionara, ne bi li Grad Šibenik odustao od nauma da preuzme javni gradski prijevoz od ATP-a.
– To nema nikakve veze s našom odlukom, jer koncesija ATP-u za gradski prijevoz istječe 31. kolovoza i tu je naša priča gotova kad je riječ o gradskim linijama. A za druge linije, prigradske i međužupanijske, ATP ima županijske dozvole i one će biti na snazi dok se ne uvede javna usluga. Župan kaže da se u tom smislu rade studije i elaborat, pripremaju se za raspisivanje natječaja, a za cijelu proceduru trebat će barem godinu i pol dana. Kad bude raspisan natječaj, svi zainteresirani prijevoznici će se moći javiti s ponudama za linije za koje su zainteresirani i onda će gradovi i općine pomoći subvencioniranjem prijevoza. Ovo što imamo sada – ističe Knez – je da neki gradovi subvencioniraju učenički prijevoz, učenike-putnike, a ne ATP. Ako se iznađe malo dobre volje i pomoći kod onih kojima se već dugo obraćamo, ATP je spreman vrlo brzo ponovo uvesti tu liniju, ne čekajući 5. rujna – poručuje direktor Knez.
Poražavajuća vijest
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić, šef županijskog HDZ-a, nakon ukidanja linije za Knin obratio se javnosti priopćenjem u kojem je kazao što misli o potezu "Autotransporta", ali još više o reakciji župana Marka Jelića. Pa je priča dobila i svoju političku notu.
– Ta dramatična i poražavajuća vijest po mnoge žitelje zagorskog dijela županije izazvala je začuđujuće "mlaku" i neprimjerenu reakciju aktualne županijske vlasti. Uvažavajući ATP-ove argumente o financijskoj neisplativosti linije, a zaboravljajući pritom sve one koji o njoj prometno ovise, pa i svoje sugrađane Kninjane, župan Marko Jelić tek sliježe ramenima obećavajući završetak projekta javnog linijskog prijevoza putnika na području županije – navodi u priopćenju Burić, uz puno sumnjičavosti spram županijskih aktivnosti na rješavanju problema.
Kaže kako su dokumenti, navodno, pred završetkom, ali istovremeno ističe kako su neke druge županije već zaključile tu priču, poput Zagrebačke, koja je s autoprijevoznicima potpisala ugovore vrijedne 90 milijuna kuna, ili Koprivničko-križevačke koja je od države povukla 16,5 milijuna kuna i s dodatnih 5,5 milijuna vlastitog novca osigurala 79 autobusnih linija s četiri prijevoznika.
– No, možda to župan Jelić i ne zna. Možda smatra da politička odgovornost za opstanak manjih ruralnih sredina kojima prijeti demografska katastrofa, između ostaloga i ukidanjem autobusne linije poput ove Šibenik – Drniš – Knin ne uključuje njegovu akademsku razinu – ističe Burić.
On nam je i dodatno naglasio kako ne misli da ovdje treba apostrofirati pitanje ATP-a jer je to komercijalna tvrtka i radi na principu održivosti. Ali. ljuti ga odnos župana, neovisno o tome što je gradonačelnik i čelnik županijske organizacije HDZ-a, jer je i ranije, kaže, upozoravao na važnost povezanosti Šibenika s cijelim područjem županije.
Interes bolnice
– Dok zaleđe nije povezano, ni županija neće funkcionirati. Dok svim žiteljima županije najprije ne padne na pamet Šibenik kad trebaju rješavati neke svoje problem i potrebe, nego se okreću Zadru i Splitu, mi smo kao županija u problemu. Nedopustivo je – oštro će Burić – da Split ima liniju za Drniš, a Šibenik nema. Ili da se Drnišanima ne priznaju putni troškovi ako idu na liječničke preglede u Šibenik, jer im je najbliža bolnica, istog ranga, u Kninu. A bolnice se financiraju po broju faktura, pa je interes šibenske bolnice da privuče ljude iz Šibenika i zaleđa.
Pa nije od jučer da drniški srednjoškolci stopiraju na mostu Čikole, zbog čega smo imali i tragični slučaj Bilić koji je na neki način golema cijena za našu neorganiziranost. Nije sve to, naravno, nastalo s dolaskom župana Jelića, ali ljuti me da aktualna vlast koja je tu već više od godinu dana nije učinila ništa, a bila je u prilici, pa i europskim novcem kojim se takvi projekti subvencioniraju. Ako je bolja prometna povezanost interes svih gradova – kaže Burić – zar ne bi bilo normalno da u subvencioniranju participiraju svi razmjerno proračunskim kapacitetima? Grad Šibenik je spreman na to. Idemo se konačno identificirati s našom županijom – pledira na sve šibenski gradonačelnik, za kojega bi bilo normalno da dijete iz Knina ili Drniša, ima autobusnu vezu za Šibenik kako bi moglo otići na kupanje i redovitom linijom se vratiti kući.
– Mi ćemo u Šibeniku od 1. rujna ulagati 10 milijuna kuna godišnje u komunalni prijevoz i da se nije dogodila ova inflatorna spirala, osigurali bismo svojim sugrađanima, kako smo i najavljivali, besplatan prijevoz! Inflacija nas je u tome onemogućila, ali će zato prijevoz biti neusporedivo povoljniji nego dosad – tvrdi Burić. Za vozače autobusa Grad jamči neto plaće od 12 tisuća do 12.500 kuna mjesečno, no ovo je već treći natječajni krug jer vozača – nema, što njihovu cijenu stalno podiže. Ali, nema odustajanja…
Na isti bi način, smatra, trebala razmišljati i Županija.
Ispričat će nam i jedan bezmalo vic. Razgovarao je Burić i s predstavnicima HŽ-a koji su ponudili kompenzaciju za ukinutu liniju Šibenik – Knin, uz gradsku subvenciju. Pitao ih je koliko bi taj vlak vozio u jednom smjeru, a kad je čuo odgovor – 2 i pol sata – mislio je da se šale!
Naravno, kaže, da se mora prijevoz subvencionirati, ne mogu sve linije biti rentabilne, ali naša je obveza građanima osigurati uslugu. A to ćemo postići ako sudjeluju svi gradovi i općine sa subvencijama, jer ta povezanost županije naš je zajednički interes, rekao bih pitanje opstojnosti županije. Zadarska županija radi Prometnu strategiju kojom je obuhvatila sjeverni dio i Šibensko-kninske županije, a ide i s obnovom željezničke linije Knin – Gaženica. Gdje je Prometna strategija Šibensko-kninske županije? – proziva županiju Burić.
Novi izbori?
Župan je nositelj ove akcije i on mora shvatiti, kaže šibenski gradonačelnik, da njemu HDZ ne može biti partner po potrebi, nego, ako to želite, molim, novi izbori i novo preslagivanje.
– Za linijski promet i opstojnost katastrofalno depopuliranog zaleđa postoji čak i europski novac. Ako sam ne znaš kako doći do tog novca, angažiraj konzultantsku kuću da ti napravi projekt. Vidite, i naši ljudi iz Danila Kraljica imaju pravo na komunalni prijevoz, ali imaju malo stanovnika, pa, dakle, i malo putnika. Oni će zato dobiti pravo na liniju "po pozivu". Uvijek postoji rješenje. I zato me ova situacija ljuti i boli jer to izravno pogađa u trbuh Grada Šibenika kad ljudi sjedaju u autobuse i idu u "Supernovu" u Zadar – poručuje Burić.
Kninski gradonačelnik Marijo Čačić također ističe kako se linijom Knin – Šibenik gotovo nitko i ne vozi, što se naročito pogoršalo nakon dvije pandemijske godine jer je Vlada omogućila prijevoznicima da ne moraju poštovati koncesijske obveze.
– Ljudi su se orijentirali na privatni prijevoz, našli su alternativu, više njih se organizira i jednim vozilom putuju do Šibenika, a to im je i jeftinije. Ne može ni ATP stvarati dugove, ali potpisali su ugovor i obvezali se održavati promet na određenim linijama i to su dužni dok traje ugovor. Najteže je našim građanima koji koriste zdravstvene usluge u Šibeniku – kaže Čačić.
Zbog toga je Grad Knin odlučio razmotriti mogućnost da tijekom kolovoza sam organizira javni prijevoz s lokalnim prijevoznicima koji bi bili spremni voziti na toj liniji. Grad bi bio spreman kupiti minibus ili kombi vozilo kako bi ljudima omogućio da mogu u Šibenik. Sada samo trebamo vidjeti je li to pravno moguće, jer Grad ne može dodjeljivati koncesiju, ali ovo bi mogla biti izvanredna, interventna mjera kojom bi premostili krizno razdoblje. Najviše zbog bolesnika kojima je to prijeko potrebno – pojašnjava Čačić, odbijajući tezu o okretanju Kninjana više prema Zadru i Splitu, negoli prema sjedištu županije.
– Knin je zaobišla autocesta, a brza cesta Šibenik – Drniš – Knin nije izgrađena zbog čega je Knin postao slijepo crijevo. Naravno da moramo biti bolje povezani, ali ATP je od nas tražio da subvencioniramo tu nerentabilnu liniju, što je za nas preveliki zalogaj – ističe Čačić.
'Ovo je ucjena'
Gradonačelnik Drniša Josip Begonja, jedan je od onih koji u potezu ATP-a vidi ucjenu, ali, kaže, nitko u zaleđu Šibenika neće na to nasjesti.
– Grad Šibenik je nabavio nove autobuse i ATP gubi dio svog kolača, pa nas pokušavaju pridobiti da subvencioniramo nerentabilne linije, ili će ih ukinuti – govori Begonja. Osim toga, kaže, ATP ima prevelike autobuse koje više nitko ne može napuniti. Ta je linija samo tijekom školske godine i to samo ujutro u 7 sati, puna. Sve ostalo je nerentabilno. Ali, kako je moguće da karta od Drniša do Splita košta 27-28 kuna, a do Šibenika, što je upola kraća relacija – 33-34 kune? Nekad smo imali Robnu kuću samo u Šibeniku, danas svatko ima svoju, pa nema više onog "ajmo do Šibenika". Kad bismo i htjeli, mi ne možemo subvencionirati ATP jer je inflacija učinila svoje. ATP nam je prije pet godina ukinuo liniju Miljevci – Šibenik i mi smo kupili minibus sa 20 sjedala i riješili problem. U tom smjeru treba ići i Županija – drži Begonja.
A što na sve kaže župan Marko Jelić?
Njegov odgovor nismo dobili do zaključenja lista, pa podsjećamo kako je izjavio da je na njegov prijedlog u rebalansu proračuna predviđen novac za subvencioniranje autobusnih linija, oko 600 tisuća kuna, što je samo kratkoročno rješenje ovog problema, ali rebalans, kako je poznato, nije na Skupštini usvojen, pa je za četvrtak sazvana nova sjednica Županijske skupštine. No, u rebalansu proračuna Županije za 2022. stoji da se "izdaci za sufinanciranje cijene prijevoza smanjuju za iznos od 905 tisuća kuna s obzirom na to da nisu ostvarene pretpostavke, odnosno sklopljeni ugovori o javnoj usluzi sukladno Uredbi (EZ) br. 1370/2007 kao temelj za sufinanciranje. Unutar navedene aktivnosti izdaci za tekuće pomoći gradovima i općinama povećavaju se za 400 tisuća kuna". (?!).
Razumije župan prijevoznike jer zna da nije lako opstati uz narasle cijene derivata i rada, ali ovo što je ATP učinio zapravo je mjera pritiska.
Dugoročno rješenje je, smatra župan, javni linijski prijevoz koji je, podsjetit će, prema direktivama EU-a ljudsko pravo. Dokument koji će regulirati linijski prijevoz u županiji je pri kraju, njime je predviđeno da Šibensko-kninska županija osigura 3,5 milijuna kuna, a oko 22 milijuna bi pokušali povući iz europskih fondova i na taj način bi osigurali redoviti linijski prijevoz, pogotovo na nerentabilnim pravcima. Radi se sustavno, izjavio je župan Jelić i dok problem ne bude riješen, ostaje samo kratkoročna pomoć. Više od toga, tvrdi, Županija ne može.