Smiješi li se povijesnoj graditeljskoj baštini Šibenika još jedna kandidatura za UNESCO-vu zaštitu, pored već uvrštene katedrale sv. Jakova i uskoro tvrđave sv. Nikole?
Potencijal vrijednosti za mjesto na listi svjetske zaštićene baštine nosi, naime, dvojni bedem u Docu, a tvrdi to s dosta sigurnosti dr. sc. Ivo Glavaš, šibenski konzervator, nakon godinu dana izučavanja moguće namjene toga strmog, 200-tinjak metara dugog neuređenog prolaza do tvrđave sv. Mihovila omeđenog srednjovjekovnim zidinama, rijetkim ostatkom gradskog obrambenog zida porušenog potkraj 19. stoljeća.
Dvojni bedem posljednjih godina aktualiziran je kao atrakcija idejnim projektom ugradnje pokretnih stepenica akademika Nikole Bašića, no Glavaš smatra da pravu namjenu usjeka koji se u stručnim krugovima, po svemu sudeći pogrešno, smatralo odstupnicom u slučaju povlačenja s tvrđave treba revalorizirati, kao i način na koji ga prezentirati.
-S velikom sigurnošću držim da je tu zapravo riječ o "cesti pomoći" ili "strada del socorso" s početka 15. stoljeća, kada je Venecija zavladala Šibenikom i dogradila kaštel sv. Mihovila. Služila je kao logistički put kojim se vojnoj posadi na tvrđavi dostavljala spasonosna pomoć u ljudstvu, vojnoj opremi i živeži, a pored ove naše, jedina poznata "cesta pomoći" na nekoj venecijanskoj fortifikaciji, s time i u svijetu, postoji u talijanskoj Bresciji koju je Venecija osvojila 1426., četrnaest godina nakon Šibenika.
Riječju, dvojni bedem u Docu možemo smatrati arhetipom, prauzorom takve komunikacije u funkciji tipiziranih kaštela Venecije, što bi joj bila unikatna vrijednost.
Neznanstvena je predodžba da je Šibenik nastao iz Kaštela sv. Mihovila. Suprotno, utvrda je podignuta da bi bila protiv grada u slučaju da se stanovnici odmetnu i pobune. I kada Venecija preuzima tvrđavu, ona je okupacijska sila i protivnik, otud i potreba da se kao sastavni dio takve utvrde izgradi cesta pomoći, objašnjava Glavaš.
Za razliku od šibenske, ova u Bresciji je popločana, sačuvana, istražena i opisana, a možda bi i ova šibenska "cesta pomoći", da je bila dovršena, izgledala kao svoj pandan u Bresciji, dodaje, pozivajući se na izvrstan opis iz pera onodobnog vojnog inženjera Bonajuta Lorinija, koji navodi situaciju u tome gradu s druge strane Jadrana.
U nas je Ivo Glavaš pionirski istraživač, i to će pitanje otvoriti u domaćoj akademskoj zajednici na skorašnjem znanstvenom simpoziju u Rijeci 20. travnja, a priprema i znanstveni rad. Svakako, treba rasvijetliti stvarnu vrijednost dvojnog bedema unutar kulturne baštine Dalmacije, zapravo ondašnjeg teritorija Venecije.
- Istraživanja su u početnoj fazi i ne znam gdje nas mogu dovesti. Smatram da moramo dodatno istražiti dvostruki bedem da vidimo jesu li se možda podizale nekakve drvene, montažne rampe poznate u to doba, kojima se osiguravala prohodnost na oštroj strmini, tako da kamene stepenice nije trebalo graditi - govori Glavaš, uvodeći u zaključak svoje teze.
A taj je da se danas, nakon dramatičnih prepravaka koje je tvrđava sv. Mihovila doživjela tijekom desetljeća u novom vijeku, a naročito posljednjih godina u okviru europskog projekta, ne zna točno ge se fizički dolazilo na kraju ceste pomoći. Ulaz u tvrđavu treba biti izravan, a sada to nije do kraja jasno, jer je pristup tvrđavi tijesan, moguć ljudima, ne i opremi.
U svakom slučaju, da se prije 10-15 godina znalo za ovakvu baštinsku kvalitetu dvojnog bedema, vrlo vjerojatno se moglo razmišljati o kandidaturi zaštite UNESCO-a za cijelu tvrđavu, premda ona nije iznimna. No, s uključenim dvojnim bedemom sigurno bi bila ozbiljan kandidat, uvjeren je Glavaš.
Ovako, u obzir za listu svjetske baštine po završetku istraživanja dolazi ipak manji, no vrlo vrijedan ansambl dvojnog bedema i njegova uloga ceste pomoći.
Takve komunikacije s tvrđavama nisu se gradile nigdje drugdje, čak niti na Kreti, koja je riznica pravih bisera venecijanskih utvrda na obali i uzvisinama. Zašto, Glavaš zasad ne zna. U Zadru i Splitu to je lako objasniti, jer su kašteli na moru.
Da je pitanje stvarne namjene dvojnog bedema barem zasad dosta kompleksno, svjedoči i konzervatorima posve nova situacija u Drnišu, gdje su u jeku pripreme za obnovu tvrđave Gradina na kojoj postoje naznake ceste pomoći ili spasa koja je vodila do Čikole i nije bila obzidana.
"Strada del socorso" piše i na pretisku grafike Drniša iz 1756. godine, objavljene 2014., no na trasi su vidljivi ostaci kule i ako je starijeg datuma onda je cesta pomoći fenomen koji nije tipičan jedino za Veneciju, kazuje Ivo Glavaš.
Projekt elevatora na dodatnom razmatranju
Budući projekt elevatora Nikole Bašića unutar dvojnog bedema svakako ćemo još razmotriti nakon istraživanja i povesti raspravu što bi tu uopće moglo doći kao novi sadržaj, navodi Ivo Glavaš.
Planirani elevator kao novi element koji se bitno razlikuje od zaštićenoga konteksta uklapa se u načela Venecijanske konvencije, koja je "biblija" konzervatorske struke, i ne bi dodirivao zaštićeni bedem.
Međutim, projekt predviđa i probijanje tunela, što je već dvojbeno i držim da revalorizacija budućeg sadržaja u dvojnom bedemu treba ići u smjeru jedinstvenosti te pozicije, zaključio je Glavaš.