S deset nelegalnih odlagališta otpada u šibenskom gradskom okružju komunalci su od početka godine do kraja travnja na Bikarac odvezli čak 120 tona otpada, objavio je nedavno Ante Nakić, pročelnik gradskog odjela za komunalne poslove.
Naveo je pročelnik i koliko je sanacija koštala gradski proračun: 40,5 tisuća kuna. Prava sitnica, dočim nije iz našeg džepa! – klikću u sebi oni što bacaju gdje stignu i drže prst u uhu; njima je ionako ravno do Srijema. Uračunamo li i lanjsku godinu, ukupno je iz prirode do danas izvučeno 420 tona otpada, za što je iz proračuna izdvojeno 145 tisuća kuna.
Lani je za tu svrhu u gradskoj blagajni bilo namijenjeno 173 tisuće kuna, a ove godine 200 tisuća, navodi Nakić. Nelegalnih odlagališta pored staza u prirodi je evidentirano 50-ak, no sigurno ih ima puno više; na djelu je zagađivački perpetuum mobile, koji je vrlo teško suzbijati. I onda kada se dođe do počinitelja, na sudu se maksimalna globa od 2 tisuće svede najviše na 500-tinjak kuna, tako da svi oni koji su vlastiti otpad odlučili odlagati na račun zajednice, nisu obeshrabreni da s istom praksom nastave i dalje.
'Odred za čistoću'
Na svojoj Facebook stranici u nedjelju je o još jednoj od permanentnih, dragovoljnih akcija čišćenja svakovrsnog otpada, ovaj put iz borovih šumaraka kod Jadrtovca izvijestio Goran Šimić, neformalni "zapovjednik" isto takvog šibenskog odreda za čistoću.
Šimić se poput kakvog redovnika zavjetovao da će čistiti prirodu i podmorje u svakom trenutku svoga slobodnog vremena i ne prvi put u svojoj objavi poručuje svima koji i dalje namjeravaju bacati svoj otpad tamo gdje mu nije mjesto, neka ga barem ostave pokraj puta, kako bi čistačima i komunalcima koji dolaze poslije njih, barem malo olakšali posao.
- Sramite se, mogli ste bar bacit' na cestu da se pokupi, a ne u šumu... - napisao je Šimić nakon što je njegova ekipa iz borovine uklonila dva kamiona smeća, od čega 20-ak vreća šute.
Apelira i pročelnik Nakić, podsjećajući da svi građani imaju pravo godišnje besplatno odložiti jednu tonu krutoga otpada u reciklažno dvorište na deponiju Bikarac, a građevinski otpad po cijeni od 20 kuna po toni:
- Objavom ovih podataka još jednom želimo pozvati građane da ne ostavljaju otpad u prirodi. Tu mu nije mjesto i tu ružnu naviku pojedinaca treba zaustaviti. Nažalost, komunalcima je jako teško ući u trag počiniteljima tih prekršaja. Od deset lokacija s kojih je otpad odvezen od početka godine s područja Lozovca, Meteriza, Vrpolja - zajedno s Danilom i Perkovićem, zatim na Ražinama, Solinama, Žirju, kod Šibenskog i Morinjskog mosta, te Industrijskoj zoni Podi, samo je u jednom slučaju komunalnom odjelu pošlo za rukom izdati obvezni prekršajni nalog.
Stvar je u tome da su se i "Vlasi dosjetili", te u posljednje vrijeme u vrećama smeća gotovo da i nema izdajničkih tragova počinitelja, poput kakvog odreska računa.
Još lani, komunalni redari su, zajedno s čistačima "Zelenoga grada" čeprkajući po vrećama smeća dolazili do podataka za prekršajne i upravne postupke protiv prekršitelja. Zakon je doduše, ostavio mogućnost da se ide na odgovornost vlasnika ili posjednika zemljišta, premda su oni u većini slučajeva ni krivi ni dužni, no iluzija je, veli Nakić, da je naplatom globa moguće pokriti troškove sanacija nelegalnih odlagališta.
Ono što se u takve deponije ne ubraja, a također je svakodnevni trošak gradskog proračuna jesu i pločnici pored podzemnih kontejnera, gdje građani odlažu nemale količine otpada kojem tu nije mjesto.
Na račun drugih
- "Zeleni grad" dakako pokupi i to, no, na trošak sviju nas iz gradskog proračuna, budući da otpad odložen izvan propisanih mjesta i utanačenih pravila razvrstavanja više nije teret ni obveza "Zelenoga grada", nego gradske uprave - govori Nakić.
Ono što je komunalnom redarstvu trebao biti izvanrednim, postao je nažalost, redoviti posao u prilikama kada gotovo trećina šibenskih domaćinstava nikad nije predala kućnu kantu na pražnjenje niti je očitala karticu za podzemne kontejnere.
Zakon ne omogućuje komunalnim redarima da tim građanima pokucaju na vrata s pitanjem gdje odlažu svoj otpad, a u praksi je gotovo nemoguće prikupiti relevantne dokaze da uistinu krše komunalni red i Zakon o održivom gospodarenju otpadom, osim ako se nekoga baš ne zatekne na djelu.
- Gradske službe nemaju puno izbora nego tu lošu pojavu suzbijati upozorenjima i o proračunskom trošku. I nadati se da ćemo toga iz godine u godinu imati sve manje - zaključio je Nakić.
Uključuje se i Fond za zaštitu okoliša
Fond za zaštitu okoliša raspisao je natječaj za sufinanciranje nelegalnih odlagališta te se jedinice lokalne samouprave mogu prijaviti za sufinanciranje sanacije nelegalnih odlagališta u iznosu do 600 tisuća kuna. Prema kriteriju razvijenosti, na Šibenik se odnosi 40 posto sudjelovanja Fonda u troškovima sanacije. Najkritičnije lokacije gdje imamo najviše otpada sanirat ćemo uz tu novčanu potporu u sljedećim mjesecima, izjavio je Ante Nakić.
