Svakog dana protekle godine Hrvatska je dobila po sedam novih umirovljenika s povlaštenim mirovinama kako se često nazivaju mirovine koje se isplaćuju po posebnim propisima, a trenutačno je takvih 177.634 umirovljenika.
Gotovo su svima njima porasle prosječne mirovine od kraja listopada prošle godine do posljednjeg dana istog mjeseca ove godine, a najviše su povećane za 675 umirovljenih saborskih zastupnika, ministara, članova Ustavnog suda i glavnog državnog revizora kojima su mirovine skočile za 235 kuna na 10.034 kune. Obični smrtnici takve mirovine ne mogu zaraditi ni da im je radni vijek dug cijelo stoljeće: prosječna mirovina za 42 godine radnog staža iznosi 3494 kune!
Dio tog skoka “dužnosničkih” mirovina kojih je u godinu dana 13 više treba pripisati i omekšavanju tereta poreza na dohodak, no te sreće nisu bili oni koji su mirovinu stekli kockajući se sa životom svakog dana. Ljudima koji su u mirovinu po posebnim propisima otišli s poslova razminiranja prosječne mirovine pale su za 1124 kune na 4218 kuna. Razlog tom padu vjerojatno treba tražiti u činjenici da se u istom razdoblju njihov broj značajno povećao, za čak 77 posto, s 297 na 526 umirovljenika, a ti novopridošli umirovljenici zaradili su niže mirovine od ranije umirovljenih kolega, oborivši tako prosjek toj kategoriji “povlaštenih” umirovljenika.
Čak 17 vrsta odabranih
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) Hrvatska je krajem listopada imala ukupno 177.634 umirovljenika po posebnim propisima što je 2621 više svih tih umirovljenika nego krajem listopada prošle godine. Ukupno je 17 vrsta mirovina po posebnim propisima, u nekima je broj umirovljenika rastao, u drugima padao.
Najviše je u protekloj godini, za 4914 novih umirovljenika, povećan broj ljudi kojima su mirovine priznate prema općim propisima, ali su određene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, a radi se o povećanju mirovinskih bodova za vrijeme provedeno na ratištu, priznavanju prava na najnižu mirovinu... Takvih je umirovljenika ukupno 41.624, a mirovine im iznose prosječnih 2745 kuna što je 161 kunu više nego lani.
Nakon tih umirovljenika, u protekloj je godini značajno, za 714 ljudi, porastao i broj umirovljenih policijskih službenika, službenih osoba pravosuđa i onih iz sigurnosno obavještajnog sustava na ukupno 8268, a prosječna im je mirovina 4240 kune što je 152 kune više nego prije godinu dana.
Rastom broja umirovljenika slijede ih djelatne vojne osobe kojih je u mirovini 562 više nego krajem lanjskog listopada i njih ukupno 15.611 prosječno prima po 3878 kuna mirovine ili 99 kuna više nego prije godinu dana.
U Hrvatskoj je u mirovini po posebnim propisima najviše branitelja iz Domovinskog rata, a njihov se broj u protekloj godini smanjio za 55 ljudi na 71.200. Prosječna braniteljska mirovina od 5923 kune porasla je za 175 kuna.
Najveći pad broja umirovljenika HZMO bilježi za sudionike Narodnooslobodilačkog rata kojih je manje za 1682 pa je korisnika tih mirovina trenutačno 10.029 s prosječnih 2923 kune mirovine. Slijede ih pripadnici Hrvatske domovinske vojske u Drugom svjetskom ratu, broj korisnika te mirovine smanjio se za 876 na njih ukupno 4246 s prosječnih 2488 kuna mirovine. Dok sudionici suprotstavljenih strana iz Drugog svjetskog rata na području Hrvatske polako marširaju u povijest, mnogi će se pitati o njihovoj dugovječnosti jer je od kraja tog rata prošlo 74 godine.
Od akademika do vojnika
Kod obiju strana riječ je uglavnom o obiteljskim mirovinama, više od 80 posto ih je takvih na obje strane što znači da te mirovine koriste bračni drugovi korisnika, a primaju ih i djeca iz zbjega u El Shattu i djeca s invalidnošću sudionika NOR-a. Njihov broj značajno pada, u 2003. godini bilo je 72.878 mirovina sudionika NOR-a i 27.552 mirovina pripadnika domovinske vojske.
Pad statistika mirovinskog fonda bilježi i za pripadnike JNA kojih je manje 520 i te mirovine što iznose prosječnih 3300 kuna koje prima 5545 korisnika, za 213 umirovljenika smanjen je broj bivših političkih zatvorenika kojih je danas 2875 s 3964 kune prosječne mirovine...
Nakon saborskih zastupnika i članova vlada čiji prosječni mirovinski staž teži 33 godine i jedan mjesec, najveće prosječne mirovine primaju članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji ujedno imaju i najviše staža, prosječno po 41 godinu i devet mjeseci, među svim umirovljenicima po posebnim propisima. Akademici kojih je u godinu dana osam više, njih ukupno 142 i primaju po 9071 kunu mirovine ili 221 više nego prošle godine.
Najmanje staža među umirovljenicima po posebnim propisima, od sedam godina i dva mjeseca, imaju članovi Hrvatskog vijeća obrane, a njih 6735 prosječno prima po 3198 kuna mirovine.
U Hrvatskoj trenutačno 1,14 milijuna umirovljenika koji su umirovljeni po općim propisima bez posebnih zakona i njihov prosječni radni staž iznosi 30 godina i pet mjeseci za što prosječno primaju po 2502 kune mirovine.
Među njima je 193.792 umirovljenika s prosječnih 42 godine radnog staža. Za toliki radni vijek dobili su prosječnu mirovinu od 3494 kune. Jedan umirovljeni zastupnik ili ministar prima svakog mjeseca mirovinu koja je teška kao gotovo tri mirovine osoba koje s radile 42 godine.
177.634 mirovina je po posebnim propisima
10.034 kune mirovine
675 saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavni državni revizor
9071 kuna
42 redoviti članovi HAZU-a
5923 kuna
71.200 hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
4333 kune
8618 službene osobe u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa
4240 kuna
8268 policijskih službenika, službenih osoba pravosuđa i onih iz sigurnosno obavještajnog sustava
4218 kuna
526 radnika na razminiranju
3878 kuna
15.611 djelatne vojne osobe
3964 kuna
2857 bivši politički zatvorenici
3300 kuna
5545 pripadnika bivše JNA
2923 kune
10.029 sudionika NOR-a
2488 kuna
246 pripadnika Hrvatske domovinske vojske
3198 kune
6735 pripadnika HVO-a