Zašto bismo uvijek govorili koliku plaću želimo, zašto rečenica "novac nije najvažniji" nije dobra i kako se kandidati koji dolaze na razgovor za posao odjeveni u žuto i "mašu rukama" bez problema mogu zaposliti ? Ivana Blagojević, koordinatorica ljudskih resursa u jednoj tvrtki, koja svakodnevno ocjenjuje kandidate za različite poslovne pozicije, otkrila je kako ocjenjuje kandidate, tko prolazi i tko zasigurno "otpada". Objasnila je zašto se više ne prati govor tijela i zašto osobu koja dođe propisno obučena, ima savršenu biografiju i samopouzdanje, poslodavac više nikada neće nazvati ako napravi samo jednu, kobnu grešku, piše Mondo .
NOVI BONTON OD POČETKA EPIDEMIJE
Izbjegavamo davati upute i stvarati stereotipe, jer je svaki razgovor za posao drugačiji. Međutim, kad kandidati uđu na vrata, prvo se mora vidjeti kakav nastup ima, je li pružio ruku, ima li ishitrene pokrete.
- Dobro je djelovati umjereno i s oprezom, jer kandidat ocjenjuje i poslodavce. Važno je nemati ekstremnih i ishitrenih kretnji. Novi bonton od početka pandemije nalaže pitati treba li se rukovati i treba li maska, kaže Ivana Blagojević, te dodaje: Sada se smatra kako je govor tijela na razgovorima za posao bio precijenjen i najmanje se gleda.
- Što se tiče nižih i viših pozicija, govor tijela nije toliko bitan. Samo što kandidati postanu nervozni jer je razgovor za posao stresna situacija. Činjenica kako mu drhti glas ili mu se znoje dlanovi ne smatra se zlom. To su stvari koje se ne mogu kontrolirati, ne možete reći nekome kako to mora prestati raditi. Pokušavamo kandidata opustiti i ako ne uspije znači kako on radi slabo pod pritiskom, ali za većinu poslova to nije glavni kriterij .
TETOVAŽE, ŽUTO ODIJELO, PIERCING
Ovisno o tvrtki i poziciji, možete vidjeti što je kandidat učio, no nepisano je pravilo kako se morate prilagoditi sustavu u koji ste došli.
- Ako je netko odjeven u crveno ili žuto, neće se smatrati zlim ako je dobar kandidat. Ako ima tetovaže ili piercing, ima pravo ne skrivati ih ako se želi i dalje odijevati tako da se oni vide i da ga poslodavac takvog prihvati. Ako je kultura korporacije takva, to negdje može biti dobra stvar, jer se kao takvi uklapate u tvrtku. S druge strane, ako ste sve to zataškali u intervjuu, od vas se očekuje učiniti isto kad ste zaposleni. Neki umjereno sportski elegantan stil najbolje ide, kaže Ivana Blagojević.
JEDNA NEOPROSTIVA STVAR
Jedna je stvar "neoprostiva" kada se tvrtka u koju je kandidat došao na razgovor na bilo koji način omalovažava.
- Događa se da ljudi, kako bi sebi dali važnost, kažu nešto poput "ti si mali sustav'", " ja bih to lako napravio, nije to ništa" i slično. Čak ako je i tako, ako je to razgovor za poziciju direktora i da smo mi pozvali tog kandidata na razgovor, nećemo mu se poslije toga javiti. Ne treba omalovažavati firmu u koju si došao, umanjivati njezinu vrijednost, objašnjava konzultantica.
Suradnja je osobina koja je važna za najniža radna mjesta, kao i za direktore i čelnike u tvrtki, jer će u svakom slučaju raditi s ljudima.
- Iako je vodeća pozicija usmjerena na rezultat, nećemo ga prihvatiti ako nema osjećaj suradnje. To se najbolje procjenjuje tako što ćete ga zamoliti za objašnjenje kako je rješavao probleme s ljudima u drugim tvrtkama, je li bio fleksibilan, je li se prilagodio, naravno, jedna od najgorih stvari je kada se o prethodnom poslodavcu loše govori. S druge strane, nije dobro kada ne može doći potpisati ugovor tijekom radnog vremena, ako je već odlučio promijeniti poslove, objašnjava Ivana Blagojević.
NIKAD PRVI NE GOVORIMO CIFRU
Jedna od najvažnijih stvari koju treba pogledati na razgovoru za posao je kako kandidat reagira na razgovor o plaći.
- Često kažu kako nisu očekivali to pitanje, kako im je neugodno reći, kako nisu dovoljno razmišljali ili npr. 'novac nije najvažniji'. To govori kako čovjek na razgovoru za posao nije racionalno sagledao situaciju, djeluje neozbiljno i nije jasan njegov motiv, pošto svi radimo za novac. Mi nikada prvi ne govorimo cifru, zato što nama visina plaće koju kandidat odredi mnogo govori o njemu, kakvu sliku ima o poslu i mi na osnovu toga i kreiramo plaće. Znači, plaće određuje kandidat, a ne obrnuto, kaže Ivana Blagojević.
NEMOJTE "ZACEMENTIRATI" PLAĆU
Dobro je reći određeni broj i dati do znanja kako ste fleksibilni, a najgore je misliti kako vas neće prihvatiti, jer ste previše rekli, kaže naša sugovornica.
- Realno je tražiti 20 do 30 posto više od onoga što već imate. Dobro je reći okvir, jer tada onaj tko zapošljava može odrediti hoće li dati manje za manji obim posla, ili više kada je veća odgovornost. Bitno je da se brojka 'nezacementira' nego ostaviti prostor za dogovor. Ne bi trebalo biti nerealno i očekivati 50, 80 posto više od onog što je predviđeno za poziciju za koju se natječete. S druge strane, ne treba reći manje, jer zašto raditi za poslodavca koji vam ne nudi uvjete koji su vam potrebni.