Za Silvestrovo stabilno i toplo. Globalno zatopljenje se nastavlja: i sljedeća godina mogla bi biti iznadprosječno topla

Ožujak

Iako je i u ožujku nastavljen trend iznadprosječno visoke temperature zraka - bilo je i ponekog dana sa snijegom, koji kao da je pokušavao nadoknaditi zimsko rijetko padanje. Početkom proljeća - 23. i 24. ožujka - zabijelio se velik dio unutrašnjosti. Najviše ga je palo na Sljemenu - 25 cm. No, već nekoliko dana kasnije stiglo je zatopljenje pa je već oko Uskrsa temperatura zraka bila gotovo "prava" ljetna - na istoku Hrvatske dosezala je čak 29 °C. Uz to je bila i velika količina saharske prašine u zraku koja je smanjivala vidljivost, poglavito 27. ožujka.

A prije toga, uz razmjerno česte prolaske Sredozemnih ciklona, bilo je dana s velikom količinom kiše i olujnim jugom na moru. Izdvaja se vrlo nestabilni 2. ožujka, kad je lokalno bilo tuče, koja je, primjerice, zabijelila Sveti Filip i Jakov, gdje je bilo debljih nanosa leda. Osobito je kišan bio 11. dan ožujka, i to ponajviše ponovno na području Vrgorca te Zadra, gdje je zabilježena rekordna dnevna količina oborine u ožujku - čak 163,6 mm. Manjih je količina, ali također rekordnih, bilo i u sjevernijim krajevima.

Travanj

Travanj je imao dvije potpuno različite polovine – prvu većinom stabilnu, toplu i vrlo toplu, čak i s vrućim danima, te drugu hladniju i nestabilniju s češćom oborinom. 14. je travnja temperatura zraka u u Delnicama bila 25,2 °C, u Zagrebu na postaji Maksimir 30,5 °C, a u Karlovcu čak 31,6 °C!

Samo dva dana kasnije – snijeg! Hladna fronta donijela je zamjetno hladniji zrak pa se najviša dnevna temperatura snizila za 10 do čak 20 °C. Kiša je prešla u snijeg u Hrvatskom zagorju, na Sljemenu i ponegdje u Lici...

Kao i prošlih godina, niti ove nije moglo proći bez proljetnog mraza koji je napravio velike štete na biljnim kulturama. Primjerice, u Varaždinskoj, Požeško-slavonskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji od 21. do 24. travnja te ponovno 26. travnja. Pritom je u Gorskom kotaru pao i snijeg – u Delnicama ga je 23. travnja bilo 14 cm.

Svibanj

Promjenjivo i ne odveć toplo vrijeme, nastavilo se i u svibnju - uz više kiše u unutrašnjosti, a sušnije je bilo na Jadranu. Krenula je sezona grmljavinskih nevremena, koja su obilježila posljednjih desetak svibanjskih dana. Prvo je 21. svibnja bilo nevremena na sjeveru i sjeverozapadu Hrvatske. Oko Štrigove u Međimurju, primjerice, bilo je tuče, a u istočnoj Hrvatskoj je puhao olujni vjetar, koji je u Đakovu odnio krov s nogometnog stadiona. 28. svibnja obilna kiša u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. "Plivali" su Novigrad, Opatija i Rijeka, a 31. svibnja „potopljen“ je Krk, gdje je zabilježena rekordna svibanjska dnevna količina oborine - čak 168 mm. Zadnjeg je dana u mjesecu niz grmljavinskih nevremena zabilježen od Istre i sjevernog Jadrana pa sve do Podunavlja.

Lipanj

Sezona izraženih nestabilnosti nastavljena je u lipnju - mjesecu u kojem je bio i prvi ovogodišnji toplinski val. Od 19. do 21. 6. temperatura zraka u Dalmaciji je bila blizu 40 °C. Na meteorološkoj postaji Split Kaštela zabilježen je novi lipanjski rekord – 39,4 °C. Pritom je ponovno bila povećana koncentracija saharske prašine u zraku.

Naravno, nisu izostala ni olujna nevremena s mjestimičnom obilnom kišom. Prvo je 3. lipnja Rasinja kod Koprivnice bila pod jednim metrom vode, a na istoku - oko Tovarnika, Iloka i Županje - bilo je tuče veličine lješnjaka. 12. lipnja nevrijeme je zahvatilo Split i okolicu. Zbog gotovo 50 litara kiše po četvornome metru u samo nekoliko sati bio je potopljen Poljud, a tuča je na Čiovu stvorila nanos od 10-ak cm leda.

Srpanj

Najjače nevrijeme zabilježeno je 1. srpnja – krenulo je iz Slovenije, olujni vjetar prvo je zahvatio središnju Hrvatsku, a najgore je bilo oko Slavonskog Broda i osobito u Bošnjacima, gdje je padala tuča veličine oraha, pa i teniske loptice, te nanijela ogromne štete na objektima, infrastrukturi i biljnim kulturama. Stradale su i rode u gnijezdima, štiteći svoje mlade.

Jaki pljuskovi s olujnim vjetrom i tučom 13. srpnja pogodili su dio sjeverozapadne Hrvatske, potom se 20. srpnja ponovilo slično, pri čemu je u Knegincu kod Varaždina vjetar srušio silos, a u dijelovima Zagreba bile su urbane poplave.

28. srpnja jako je nevrijeme zahvatilo područje Ogulina. Za oko 1 sat palo je čak 70 kiše po četvornome metru. Osim nestabilnosti, srpanj je bio obilježen velikom vrućinom i dugotrajnim toplinskim valom, koji je trajao desetak dana sredinom mjeseca. Zbog velike količine vlage u zraku bilo je i sparno pa su rušeni i rekordi u potrošnji električne energije zbog povećane potrebe za uključivanje i rad uređaja za hlađenje.

Kolovoz

I u kolovozu se nastavilo vruće i vrlo vruće vrijeme, s dugotrajnim toplinskim valom izraženijim na Jadranu, gdje je danima bila "crvena" - vrlo velika opasnost od vrućine koja može djelovati na zdravlje. Vrlo je visoka bila i temperatura mora, ponegdje i 29, 30 °C. Skoro kao toplice.

Naravno, bilo je i nestabilnijih razdoblja s izraženim pljuskovima i olujnim vjetrom - 2. kolovoza zamjetnije štete bilo je u Svetoj Mariji u Međimurju; 8. kolovoza na zadarskom području jedrilicu je vjetar izbacio na kopno; 14. kolovoza u Istri je bilo olujnog vjetra i tuče, a 19. kolovoza nevrijeme je zahvatilo zagrebačko te splitsko područje.

Izniman događaj vezan uz meteorologiju - i to pozitivan - bilo je ove godine i sudjelovanje meteorologa u hrvatskom izaslanstvu na ljetnim Olimpijskim igrama, kao dio podrške našim sportašima, osobito jedriličarima. A podrška svima nama od ovog je kolovoza i znatnim promjenama "osvježena" aplikacija HRT METEO, koja sada sadrži, između ostalog, i informacije o peludnim alergenima, kvaliteti zraka i temperaturi tla.

Tlo je u mnogim hrvatskim krajevima tijekom ljetnih mjeseci bilo suho pa je ponegdje proglašena prirodna nepogoda zbog nedostatka oborine i posljedično velikih šteta na urodima. 

Rujan

Već tijekom vrlo toplog i vrućeg početka mjeseca - ponegdje čak s rekordno visokom temperaturom zraka za rujan - bilo je mjestimičnih nevremena, primjerice 6. rujna u Dalmaciji, te 9. rujna na dubrovačkom području, gdje je obilna kiša uzrokovala urbane poplave u gradu pa je Stradun bio pod vodom.

Nagla promjena vremena i zahladnjenje stigli su 12. i 13. rujna. Najviša dnevna temperatura zraka u Slavoniji, Baranji i Srijemu pala je za skoro 20 °C. Štoviše, sredinom rujna u većini Hrvatske tijekom dana je bilo hladno kao rijetko kada u ovo doba godine.

Obilna kiša zabilježena je ponegdje na Jadranu, primjerice u Umagu 115 litara po četvornome metru, a u Božavi dvostruko više – čak 230 litara u samo jednom danu.

Jedna od većih zanimljivosti bila je i morska pjena u Novigradu, te osobito ciklona službeno nazvana "Boris", s kojom je u dijelu središnje Europe palo jako puno kiše pa je bilo poplava i velike štete, čak i ljudskih žrtava. I kod nas se pratio porast vodostaja rijeka, posebno Dunava. 24. rujna vodeni val ušao je u Hrvatsku, ali srećom vodostaj od 704 cm u Batini nije uzrokovao velike štete i probleme.

Listopad

No, problema je bilo u listopadu, i to zbog mjestimičnih urbanih i bujičnih poplava - 2. listopada u Novigradu, dan poslije u Ogulinu, a 5. listopada i u Podgori. Katastrofalna je situacija zabilježena u susjednoj Bosni i Hercegovini na prijelazu s 3. na 4. listopada, pri čemu je najgore bilo na području Jablanice, gdje su bujice i odroni odnijeli 27 ljudskih života.

U drugom dijelu mjeseca ponovno je zatoplilo te je u Slavoniji, Baranji i Srijemu temperatura porasla do gotovo 30 °C. Pritom je bilo stabilnije i većinom bez oborine, na kopnu s čestom maglom. Istodobno sasvim suprotno na jugozapadu Europe. Ekstreman meteorološki događaj, i to - na žalost - s ogromnim štetama i mnogobrojnim žrtvama krajem listopada dogodio se u Španjolskoj, posebno u regiji Valencija, gdje je zbog obilnih kiša bilo poplava u kojima je stradalo 230 ljudi.

Studeni

A studeni je - nakon 17 gotovo posvuda u Hrvatskoj iznadprosječno toplih mjeseci - u većini područja bio malo hladniji od prosjeka ili najviše prosječno topao. Prvi put nakon svibnja 2023. godine! Pritom su prve dvije trećine mjeseca bile uglavnom stabilne, uz malo ili nimalo oborine. I dok je početkom druge polovine studenog u primorskom dijelu Hrvatske bilo većinom ugodno toplo, u kopnenom području zabilježeni su prvi "ozbiljniji" jutarnji mrazovi ove jeseni. Promjena vremena stigla je u razdoblju od 21. do 23. studenog u obliku kiše, ponegdje i obilne, koja je sa zahladnjenjem prešla u snijeg, posebice u gorju, gdje ga se skupilo 10-ak cm. Na moru je zapuhala olujna bura i ponajviše obilježila zadnja dva dana studenog i prvi dan prosinca - bila je ponegdje orkanska i u potpunosti zatvorila na više od jednog dana promet autocestom A1 između Svetog Roka i Zadra.

Prosinac

Prosinačke zimske radosti nastupile su 8. dana u mjesecu – više od 20 cm snijega palo je u Lici, nešto manje u Gorskom kotaru, a poneki je centimetar zabilježen i u dijelu središnje Hrvatske. Uz jak i olujni vjetar ponovno je bilo velikih problema u cestovnom prometu kroz Gorsku Hrvatsku, a bura je ograničavala promet u priobalju. 11. dana prosinca Dubrovnik je iznenadila tuča - u gradu su se stvorili debeli nanosi sitnog leda kojeg je bilo i u okolici, a odmah nakon blagdana svete Lucije bilo je i oborina koje su se smrzavale na podlozi. Srećom, bez većih nevolja.

Badnjak i Božić ove su godine bili ne samo razmjerno hladni i vrlo vjetroviti, nego ponegdje i "bijeli", osobito u dijelu istočne Hrvatske, te u gorju, gdje je bilo i mećava i zapuha. Naravno, i ogromnih problema u prometu.", analizirao je i zaključio Krunoslav Mikec, dipl. ing., voditelj Službe za vremensku analizu, verifikaciju i prognostički sustav DHMZ-a.

Iznadprosječno topla i 2025.?!

Kao što je bilo i za 2024. - i za prvih šest mjeseci 2025. godine trenutačno najvjerojatniji prognostički izračuni za Hrvatsku i okolicu daju barem malo pozitivno odstupanje temperature zraka od prosječnih vrijednosti, a ne treba čuditi nastavi li se taj niz i kasnije. I to ne samo s "malim odstupanjem". Naravno, riječ je o dugoročnoj prognozi, koja se još može mijenjati i koja je znatno manje pouzdana od prognoze za nekoliko dana unaprijed. Uostalom, prognoza ovogodišnjeg studenog hladnijeg od prosjeka bila je malo vjerojatna, pa se ipak ostvarila. Stoga se preporuča pratiti kratkoročne prognoze i posebice upozorenja na opasne vremenske pojave