Sudeći prema intenzitetu ideoloških rasprava, malo je onih koji još vjeruju Vladinom obećanju da će 2018. godina biti “reformska”, ali neke promjene ipak se naziru. Jedna od njih je reforma javne uprave. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pripremilo je nacrt zakona o plaćama državnih službenika i trenutačno je na usuglašavanju s drugim ministarstvima (uprave, financija, gospodarstva, unutarnjih poslova), donosi Jutarnji list.
Iz kabineta ministra Marka Pavića poručuju da zakonom želi urediti sustav plaća po načelu “jednake plaće za jednak rad u cijeloj državnoj službi”.
- Uvođenjem sustava platnih razreda i stupnjeva želi se povećati produktivnost i efikasnost javne uprave. Namjera je na pravedan i objektivan način razviti sustav nagrađivanja i napredovanja službenika koji za cilj ima poticati bolji i učinkovitiji rad u obavljanju službe - poručuje ministar, uz napomenu da će “prilikom konverzije iz jednog u drugi sustav svi službenici zadržati postojeće plaće”.
Zakon obuhvaća oko 50.000 zaposlenih u brojnim državnim tijelima, od ministarstava i agencija do gradova i općina, a za novi sustav nagrađivanja bit će ključne dvije uredbe: o nazivima i koeficijentima radnih mjesta te o ocjenjivanju. One se trebaju donijeti 60 dana nakon izglasavanja zakona, ali priprema dviju uredbi, koje su pak u nadležnosti Ministarstva uprave, daleko je odmaknula. Ministar Lovro Kuščević vrlo je spremno pristao razgovarati na tu temu.
- U svojem mandatu imam tri glavna cilja, a to su podizanje kvalitete u sustavu javne uprave, decentralizacija i digitalizacija. Javna služba mora postati pokretač i podrška građanima i poduzetnicima, a ne kočnica i prepreka - ističe Kuščević. Za razliku od sadašnjeg sustava, prema kojem svi službenici jednako napreduju, tako da im svaka godina staža povećava plaću za 0,5 posto, ubuduće će koncept biti drugačiji.
- Danas imamo 64 opća radna mjesta i 476 posebnih, među kojima su stručni referent, viši stručni savjetnik, voditelj službe, načelnik sektora… Svi će oni ubuduće biti svrstani u samo 13 platnih razreda, ovisno o tome jesu li rukovodeći, viši ili niži, te s obzirom na opis i zahtjevnost radnog mjesta - objašnjava Kuščević te dodaje da se nove tablice rade i za namještenike.
Kada se smjesti u “razred”, svaki službenik i namještenik bit će svrstan i u jedan od 12 stupnjeva koji će određivati njegovu buduću plaću, što znači da će to biti njegov novi koeficijent. Pritom ministar uprave ističe da neće biti gubitnika jer će svi biti svrstani u stupanj koji odgovara njihovim sadašnjim koeficijentima. Međutim, nakon toga plaća će se povećavati ili smanjivati ovisno o rezultatima rada.
Kako bi zakon trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine, na kraju godine svaki zaposlenik bit će ocijenjen prema četiri, što je više moguće objektivnija kriterija. Više to neće biti samo čelnik tijela, nego će mišljenje o njemu iznositi i kolege i korisnici usluga, a na njega će utjecati i rezultati rada koje je postigao, primjerice, koliko je predmeta obradio.
Kriteriji se još razrađuju, ističe Kuščević, ali koncept je da se propiše raspon udjela koji može imati svaki od četiri faktora pri ocjenjivanju te da konačnu odluku o tome donese čelnik pojedine institucije. Jer, službenici su u različitoj poziciji, pa ocjena korisnika usluge ne može imati jednak utjecaj u ocjenjivanju policajca koji propiše kaznu i službenika na šalteru. No, ključno je pitanje što će te ocjene na kraju značiti za plaću i napredovanje svakog službenika.
- Može ostati u istom razredu, pasti u prethodni ili napredovati u sljedeći. Svaki razred znači promjenu plaće za 0,5 posto. No, razmišljamo i u uvođenju ekstra bonusa za najbolje od 0,5 posto do jedne mjesečne neto plaće. Dobivali bi ga samo izvanredni i njihov broj bi bio limitiran - kaže Kuščević. Napominje da će se to još dogovoriti sa sindikatima.
Ako je glavni kriterij povećanje ili smanjenje plaće od 0,5 posto, za nekoga tko ima prosječnu plaću od 6000 kuna to bi značilo promjenu od 30 kuna, ali je moguće da bi učinak bio više psihološke prirode jer malo je onih koji žele pasti u niži platni razred. K tome, u slučaju više uzastopnih loših ocjena nazadovali bi ili čak izgubili posao, piše Jutarnji list.
Ministarstvo uprave trenutačno radi na 15 projekata kojima je cilj državnu upravu učiniti bržom, efikasnijom i jeftinijom, uvesti kontrole kvalitete i kompetencija, a ključan preduvjet za to je digitalizacija. Tako će se u okviru digitalizacije uvesti e-Poslovanje, e-Potpis, e-Pečat, e-Pristojbe, e-Upisi te CDU - Centar dijeljenih usluga. Što će, primjerice, značiti, e-Pristojbe? Za početak, više se ne bi trebalo događati da vas službenik pošalje u na obližnji kiosk da kupite biljege.
Implementacija projekta vrijednog 38 milijuna kuna trajat će 36 mjeseci, a s primjenom bi trebao početi u drugom kvartalu ove godine. Njegov je cilj da građanima omoguće da sve obaveze, od biljega do naknada za vođenje postupka i izdavanje rješenja, mogu platiti na licu mjesta, gotovinom ili karticom, te da sustav sam distribuira kojoj instituciji koliko pripada.
- Već će ove godine biti moguće i plaćanje karticom. U početku će se morati provlačiti više puta, ovisno o broju naknada i postupaka, ali kasnije će to biti potrebno samo jednom. Kada bude gotov projekt e-Pristojbe, sustav će sam disperzirati sredstva, objašnjava Kuščević. Konačni uspjeh ovisit će o tome koliko će pojedine institucije koristiti aplikativna rješenja koje će pripremiti Ministarstvo uprave. No, vjeruje da će te aplikacije biti tako dobre da će ih koristiti i lokalne jedinice, odnosno gradovi i općine.
Ipak, najvažnijim dijelom procesa digitalizacije smatra se projekt Centra dijeljenih usluga vrijedan 305 milijuna kuna, čija će implementacija trajati 36 mjeseci. Njegov je cilj uspostaviti zajedničku informacijsku infrastrukturu, tako da će baze podataka biti na jednom mjestu (APIS), a u početku će biti povezano 40-ak institucija. Kada se završi taj projekt, sustav praćenja kvalitete podrazumijeva da će se analizirati 100 najčešćih procesa koji se događaju u državi i napraviti jedinstvena aplikaciju za njihovo vođenje. Umjesto da svaki grad i općina rade na svoj način, ti će procesi biti standardizirani, smješteni u APIS-u i povezani sa svim bazama podataka. Što će to značiti u praksi?
Kako objašnjava Kuščević, ako netko, primjerice, poželi dozvolu za otvaranje automehaničarske radionice i obrati se službeniku, on će moći pristupiti aplikaciji koja će ga povezati s potrebnim bazama podataka i voditi ga kroz sljedeće korake. Vidjet će što je sve potrebno dostaviti i dio potrebne dokumentacije moći će sam povući te ih dodati u predmet. Građani više neće morati obilaziti institucije i pribavljati potvrde, a ovako će su uštedjeti vrijeme i novac. U konačnici, usluge će za građane biti brže i jeftinije, a to nameće pitanje hoće li to značiti i manju državnu upravu.
- Nadam se da hoće. Cilj Vlade je racionalizacija javne uprave, a digitalizacija je jedna od mjera tog cilja - kaže Kuščević. Pritom ističe kako to ne znači otpuštanje, nego prirodni odljev s obzirom na to da već sada postoji zabrana zapošljavanja, odnosno princip dva za jedan, piše Jutarnji list.