Pedagog i sociolog dr.sc. Boris Jokić i njegov suradnik psiholog dr.sc. Josip Šabić proveli su istraživanje čije rezultate prenose svjetski mediji, među njima i BBC. Njihova studija, tvrde, pokazuje da osnovna škola koju djeca pohađaju gotovo da nema nikakav utjecaj na to hoće li oni htjeti napredovati u visokom obrazovanju ili ne., prenso Telegram. Kao puno važniji čimbenici istaknute su roditeljske aspiracije, majčina akademska podrška te radni stol za kojim dijete može učiti i raditi.
Poanta istraživanja bila je otkrivanje glavnih čimbenika zbog kojih se učenici odlučuju na nastavak visokog obrazovanja. Istraživanje je objavljeno u časopisu Educational Studies i zapravo je prva longitudinalna studija na ovu temu u svijetu provedena kroz četiri godine. Uključeno je bilo više od 2000 učenika viših razreda i 120 obitelji, a ona se nastavlja i dalje.
ŠKOLA NE UTJEČE NA NJIHOV IZBOR
Rezultati analiza govore kako gotovo nijedan faktor na razini škole, uključujući veličinu škole i razreda i cijene nekretnina oko škole, ne utječe na želju djece da nastave s visokim obrazovanjem. Suprotno tome, faktori povezani s obiteljskim životom, poput onoga čemu roditelji teže, majčine akademske podrške i radnih uvjeta poput vlastitog radnog stola, imaju golem utjecaj.
Osim toga, važnu ulogu igra i spol ispitanika, naime, pokazalo se da djevojčice češće žele nastaviti s visokim obrazovanjem. Jedina dva faktora vezana za školu koja su imala velik utjecaj na želju za nastavkom visokog obrazovanja, bile su visoke ocjene i uživanje u školi. Visoke ocjene bile su dosta dobar pokazatelj toga tko želi nastaviti s visokim obrazovanjem, a tko ne.
OMOGUĆAVANJE OSNOVNIH UVJETA
“Nikakvi čimbenici vezani za školu ne utječu na želju djece da nastave s visokim obrazovanjem. Drugim riječima, djeca koja su slična što se tiče osobnosti, ali koja pohađaju različite osnovne škole, vrlo vjerojatno će imati iste želje o nastavku s visokim obrazovanjem. Važno otkriće je i da roditelji mogu utjecati na želje djece ako im kažu što očekuju od njih te ako im omoguće osnovne uvjete za pisanje zadaće i učenje”, stoji u zaključku istraživanja.
Osim toga, autori istraživanja kažu kako je ohrabrujuće što financijska situacija i razina obrazovanja roditelja ne utječe na želje učenika, ali napominju kako je ipak većina roditelja ispitane djece zaposlena u Zagrebu, koji je glavni grad i obrazovni centar države te da bi rezultati možda bili drugačiji da su ispitivana djeca u ruralnim područjima. Jokić i Šabić dodaju i kako bi se ovi rezultati mogli primijeniti na slične obrazovne sustave, poput onog skandinavskog.