Kako će se, kada i koliko odmarati učenici naših osnovnih i srednjih škola u idućoj školskoj godini – trebat će dobro napregnuti moždane vijuge da bi se sve "povezalo".
Stiže, naime, jedan od najfleksibilnijih školskih kalendara, nećemo pretjerivati, ali posljednjih godina svakako. Naime, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ministrice Blaženke Divjak poslalo je u petak u javnu raspravu (e-savjetovanje) Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2019./2020., o čemu će javnost imati prilike reći svoje mišljenje unutar tek nešto više od tjedan dana, to jest do 5. svibnja. Prvi je ovo kalendar koji ne nudi jedinstvene datume praznika za sve škole u zemlji te uvodi niz promjena.
Tako se uz dosadašnji zimski, ljetni i proljetni odmor predlaže novi, jesenski, koji se planira u zadnjem tjednu listopada, prije blagdana Svih svetih. Ali, ne svima – onaj tko se odluči za taj odmor mogao bi imati tjedan dana kraće zimske praznike ili pak kraće proljetne, ali nije sve tako jednostavno.
Decentralizacija školske godine
Osim toga, otvara se i mogućnost da se zimski praznici koriste u dva dijela, osim uobičajenog vremena oko Božića i Nove godine još i u zadnjem tjednu veljače. U različitim kombinacijama može se dogoditi da se proljetni praznici skrate na samo dva dana prije Uskrsa, koji se iduće 2020. godine slavi 12. travnja. Uza sve to, županijama i ostalim osnivačima ostaje i dalje mogućnost odgode ili drukčijeg početka nove školske godine od datuma predviđenog kalendarom, ali isto tako se uvodi i mogućnost produljenja nastavne godine u slučaju da škola ne ostvari propisani nastavni plan i program unutar predloženih rokova.
Naposljetku, treba reći da od iduće godine, ako prijedlog novog kalendara "prođe", ne samo da učenici iz različitih županija mogu imati različite datume školskih praznika i odmora, nego će to biti moguće i za učenike iz različitih osnovnih i/ili srednjih škola unutar iste županije ako tako odluče njihovi osnivači. Podsjetimo, osnivači škola mogu biti županije, ali i gradovi, vjerske zajednice te privatne osobe, pa se svi oni mogu odlučiti za drukčije kombinacije odmora i nastave. Iznimno, na sve to, od rokova propisanih kalendarom moći će odstupiti i 74 osnovne i srednje škole koje nastavljaju s eksperimentalnim programom kurikularne reforme "Škola za život", o čemu, pak, odluku donosi ministrica Divjak.
Prema prijedlogu kalendara za iduću 2019./2020., uza sve pobrojano, i nova bi školska godina na jesen trebala početi kasnije nego obično i to tjedan dana kasnije – umjesto prvog ponedjeljka u rujnu, planira se početak nastave od ponedjeljka 9. rujna, a škola bi trebala završiti u srijedu, 17. lipnja 2020. godine. Tako je predloženo kalendarom, a osnivači, podsjetimo, mogu predložiti i drukčiji datum početka nastave. Prvo polugodište završava 20. prosinca, a drugo počinje prvog radnog dana nakon isteka zimskog odmora, što znači ne opet svim školama jednako.
Četiri opcije
Što se tiče korištenja jesenskog, proljetnog i zimskog odmora unutar školske godine, ponuđene su ukupno četiri opcije: prema prvoj, škole i osnivači mogu odlučiti da uopće neće koristiti jesenski odmor koji bi ove godine trebao trajati od 28. do 31. listopada (a kako su 1. studenoga Svi sveti i neradni dan, nastava bi počela tek u ponedjeljak 4. studenoga). U slučaju da jesenski odmor ne koriste, učenici mogu na zimske praznike u trajanju od puna tri tjedna ili ukupno 11 radnih dana – na odmor bi otišli već u petak, 20. prosinca, prije Božića, a na nastavu u drugom polugodištu vratili bi se u ponedjeljak, 13. siječnja 2020. godine.
Proljetni odmor u toj kombinaciji počeo bi im iza Uskrsa, 12. travnja, i trajao bi četiri radna dana u tome tjednu te bi se u školu vratili 20. travnja. Ako se odluče za ovu opciju, to bi učenicima donijelo odmor u ukupnom trajanju od 15 radnih dana.
Druga opcija je da koriste jesenske praznike (četiri radna dana odmora), ali bi im tada zimski odmor bio kraći tjedan dana, odnosno trajao bi dva tjedna oko Božića i Nove godine. To je ukupno sedam radnih dana, s tim da s nastavom također završavaju 20. prosinca 2019., a nastava u drugom polugodištu počela bi za njih 7. siječnja 2020. godine (utorak, jer je u ponedjeljak neradni blagdan – Sveta tri kralja).
Također, prema ovoj opciji mogli bi koristiti proljetne praznike u tjednu iza Uskrsa, dakle u trajanju četiri radna dana. Ukupno, prema ovoj opciji na odmoru bi bili 15 radnih dana.
Treća opcija predviđa korištenje jesenskog odmora u trajanju od četiri radna dana, zimskog odmora u punom obimu od tri tjedna ili 11 radnih dana, ali u toj kombinaciji proljetni bi praznici trajali samo dva dana prije Uskrsa, na Veliki četvrtak i Veliki petak, a zbog neradnog ponedjeljka učenici bi se u klupe vratili 14. travnja 2020. godine. Treća opcija nudi čak 17 radnih dana "rezerviranih" za odmor.
Naposljetku, ostaje i četvrta mogućnost a to je da se koristi jesenski odmor plus zimski odmor podijeljen u dva dijela: nakon završetka nastave 20. prosinca ove godine, prvi dio praznika trajao bi dva tjedna ili sedam radnih dana te bi se u klupe vratili 7. siječnja 2020. godine. Drugi dio i preostalih tjedan dana zimskih praznika realizirali bi od 24. do 28. veljače, a na nastavu bi se vratili 2. ožujka 2020. godine. U tom slučaju proljetni bi praznici također trajali samo dva dana prije Uskrsa. Ukupno bi prema ovoj kombinaciji imali čak 18 radnih dana odmora.
Vrijeme za izbor
Na školama i osnivačima je da u nadolazećem vremenu izaberu opciju koju smatraju najboljom za učenike na svome području, a iz Ministarstva znanosti i obrazovanja poručuju:
– Uvođenjem novih mogućnosti odmora za učenike želi se postići što više kraćih odmora tijekom nastavne godine. Iako je dužina odmora prema predloženim mogućnostima različita, vodilo se računa da se može ostvariti propisani broj nastavnih dana. Podsjetimo, broj nastavnih dana ostaje 175, odnosno za maturante 160 jer oni s nastavom završavaju 22. svibnja 2020. godine.