Vijest da bi barem dva cjepiva protiv koronavirusa mogla uskoro dobiti odobrenje za uporabu regulatornih tijela SAD-a i Europe unijela je barem malo optimizma u ovo vrijeme pandemije kojoj se teško vidi kraj bez cijepljenja, piše Jutarnji list.
Naime, AstraZeneca sa svojim vektorskim cjepivom te Pfizer i njemački BioNTech s tzv. glasničkim biotehnološkim cjepivom mogli bi već za koji tjedan dobiti odobrenje regulatora, a to znači da će im biti otvoren put u suzbijanje pandemije.
No stručnjaci upozoravaju da se, i kad cjepivo krene u 'život', ne treba nadati da će u kratkom roku biti procijepljeni svi koji to žele jer proizvodnja je ograničena pa će, htjele-ne htjele, sve zemlje morati napraviti prioritetne programe cijepljenja bez obzira na naručene količine. Procjene govore da bi, uz sve napore u proizvodnji, tek 2024. mogli biti procijepljeni svi stanovnici Zemlje.
Lista prioriteta
Što se tiče zemalja Europske unije, još prošlo ljeto rezervirano je oko 1,5 milijardi doza od tada šest potencijalnih proizvođača, a pokazalo se da je odabir bio uspješan. Dva, koja su trenutno u fokusu, trebala bi isporučiti zemljama EU oko 700 milijuna doza, ali valja reći da je za većinu predviđeno cijepljenje u dvije doze.
Hrvatska je rezervirala 2,7 milijuna doza oxfordskog cjepiva odnosno AstraZenece što je dostatno za 1,350 milijuna ljudi, ali sva ta količina sigurno neće doći u kraćem roku već tijekom sljedeće godine. Također je rezervirano 900.000 doza Johnson&Johnsona te milijun doza Pfizera i BioNTecha. Za potpisivanje ugovora s farmaceutskim tvrtkama za kupnju cjepiva hrvatska Vlada je još prošlo ljeto ovlastila ministra zdravstva Vilija Beroša, a procjene govore da bi Hrvatska za tu namjenu mogla potrošiti oko 300 do 400 milijuna kuna.
Sve ovisi koja će biti cijena cjepiva. Primjerice, AstraZeneca kaže da oni neće imati tržišnu cijenu dok traje pandemija tako da bi dvije doze mogle koštati 10 eura. Pfizer je govorio o cijeni od oko 19 dolara po dozi, a američka Moderna o čak 50 do 60 dolara. Inače, iz instrumenta za hitnu potporu EK je osigurala za tu namjenu 2,7 milijardi eura, a iz tog fonda i Hrvatska bi mogla dobiti dio sredstava.
Dakako, ono što najviše zanima javnost je kakva će biti tzv. prioritetna lista cijepljenja kad cjepivo stigne, a koja bi prema EK, ali i javnozdravstvenim pravilima, trebala biti slična kao što je to ona za cijepljenje protiv gripe. To znači da bi se prvi trebali cijepiti oni stariji od 80 godina, zaposlenici domova za starije te zdravstveni djelatnici, potom bi trebali cjepivo dobiti oni iznad 70, a dobna granica bi se snižavala sve do 50.
Dakako, na prioritetnoj listi bit će i mlađi koji imaju neke kronične bolesti ili su imunološki kompromitirani i stoga ih covid-19 dodatno ugrožava, a što pokazuju kliničke slike hospitaliziranih koji imaju tzv. komorbiditete te je ishod njihova liječenja lošiji, poput onkoloških pacijenata, onih s dijabetesom ili s oštećenim bubrezima...
Trenutno je u trećoj fazi kliničkih ispitivanja 11 cjepiva. Pristupi u pripravljanju tih cjepiva vrlo su različiti iako svi imaju zajednički konačni cilj, a to je isporuka virusnog materijala imunosnim stanicama na način koji vodi u poticanje imunosti protiv virusnog S-proteina (protein u šiljku virusa) i razvoj imunosne memorije.
Cjepivo BNT162, koje su razvili farmaceutski div Pfizer i njemačka biotehnološka tvrtka BioNTech zasniva se na glasničkoj ribonukleinskoj kiselini (gRNK). Pritom gRNK kodira za S protein koronavirusa, a kako bi ušla u stanice, ugrađena je u lipidne čestice, čime se cijepi pacijenta.
Cijepljenje pomoću gRNK je relativno novi pristup i dosad nije odobreno nijedno takvo cjepivo. Sličan pristup razvija i američka biotehnološka kompanija Moderna čije se se cjepivo mRNA-1273 nalazi u trećoj fazi kliničkih ispitivanja. Oba cjepiva izazivaju snažan imunosni odgovor, a nemaju nikakvih ozbiljnih nuspojava.
No, mana tih cjepiva, koja se daju u dvije doze, je što se pohranjuju na niskim temperaturama, od minus 20 do minus 70 Celzijevih stupnjeva. U Hrvatskoj, ali i cijeloj EU mnogo se nade polaže u cjepivo ChAdOx1 nCoV-19 koje su razvili Sveučilište Oxford i kompanija AstraZeneca. To je cjepivo na osnovi virusnog vektora.
Riječ je o bezopasnom adenovirusu čimpanze (ad5) koji nosi genetski kod za S protein. Kada taj bezopasni virus inficira naše stanice, one proizvode virusni S protein koji pobuđuje imunosni odgovor našeg organizma. Tako se stvaraju antitijela na SARS-CoV-2 koja se aktiviraju kad se zarazimo virusom. Prema nekim informacijama, kompanija AstraZeneca već je proizvela milijardu doza toga cjepiva.
Ruski predsjednik Vladimir Putin šokirao je svijet 11. kolovoza svojom objavom da je u Rusiji odobreno prvo cjepivo protiv koronavirusa prije početka treće faze kliničkih ispitivanja. Cjepivo je dobilo ime Sputnik V i naišlo je na skepsu znanstvene zajednice u svijetu. Treća faza kliničkih ispitivanja za ovo cjepivo počela je krajem kolovoza, a uključuje oko 40.000 volontera u Rusiji, Bjelorusiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Venezueli i Indiji.
Cjepivo Sputnik V, koje je razvio Institut Gamaleya u Moskvi, zasniva se na virusnom vektoru, u ovom slučaju dva ljudska adenovirusa tipa 5 i tipa 26. Mađarska, članica EU koja ima sve lošije pokazatelje vezane uz zarazu, ovih je dana najavila da će u prosincu uvesti određenu količinu ovog ruskog cjepiva s ciljem licenciranja. Sputnik V nije odobren od europske regulatorne agencije, što znači da se u državama članicama EU ne bi smio koristiti.
Nadalje, ljudski adenovirus tipa 5 koristi se u cjepivu CanSino Biological Inc Institut za biotehnologiju Kineske akademije znanosti, a adenovirus tipa 26 u cjepivu koji je razvila kompanija Johnson&Johnson. Kineska biotehnološka kompanija Sinovac Biotech razvila je cjepivo CoronaVac koje se zasniva na inaktiviranom koronavirusu tako da više ne može izazvati bolest što je već poznata i iskušana metoda stvaranja cjepiva.
Prve dvije faze kliničkih ispitivanja pokazale su da je cjepivo sigurno i da izaziva imunosni odgovor. Iako je treća faza kliničkih ispitivanja u tijeku, neki su mediji izvijestili da je kineska vlada još u srpnju dala odobrenje za ograničenu upotrebu cjepiva. Tako su u listopadu gradske vlasti u gradu Jiaxingu objavile da cjepivo CoronaVac daju ljudima koji se u svom poslu izloženi visokom riziku, kao medicinski djelatnici.
U međuvremenu, Sinovac se priprema za proizvodnju cjepiva za globalnu distribuciju, postigavši sporazum o opskrbi Indonezije s najmanje 40 milijuna doza do ožujka 2021. Količina cjepiva koji su već sada korak do registracije ipak ulijeva nadu da će i covid-19 na kraju izgubiti bitku, piše Jutarnji list.
CIJENE POJEDINIH CJEPIVA:
- Pfizer: 19 eura po dozi
- AstraZeneca: 10 eura za dvije doze
- Moderna: 50 do 60 dolara po dozi
NOVAC KOJI ĆE POTROŠITI HRVATSKA:
- 300 do 400 milijuna kuna iz proračuna
KOLIČINE CJEPIVA KOJE JE REZERVIRALA EUROPSKA UNIJA:
- AstraZeneca, 300 milijuna doza plus dodatnih 100 milijuna
- Sanofi-GSK, 300 milijuna doza
- Johnson& Johnson (Janssen) bez iznosa
- CureVac, 225 milijuna doza
- Moderna, 80 milijuna doza
- BioNTech-Pfizer, 200 milijuna doza i dodatnih 100 milijuna
PLAN CIJEPLJENJA:
1. zdravstveni djelatnici i zaposlenici domova za starije
2. stariji od 80 godina
3. onkološki pacijenti, osobe s dijabetesom, s oštećenim bubrezima te ostale imunološki kompromitirane i osobe s kroničnim bolestima
4. stariji od 70 godina
5. svi ostali