Nije se baš ispraznila turistička Hrvatska onako kako se medijski najavljivalo i prognoziralo da će se dogoditi proteklog vikenda.
Ovog trenutka na Jadranu se još odmara više od pola milijuna uglavnom stranih gostiju, a od prošlog petka do ovog ponedjeljka u zemlji je oko 150 tisuća gostiju manje. Zanimljivo je da, iako je Njemačka stavila na svoju crvenu listu Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju, ali ne i druge regije u Hrvatskoj, iz te dvije dalmatinske županije je proteklog vikenda otišlo tek 10 do 15 posto gostiju.
Radi se, naime, o tome da u dalmatinskim županijama ovog ljeta najveće dolaske gostiju, osim Nijemaca, bilježe iz Poljske, Češke i Slovačke, koje nemaju nikakvih restrikcija prema našim regijama niti zemlji u cjelini.
No, mnogo više turista je otišlo iz Istre i s Kvarnera, gdje su u najvećem broju ljetovali Slovenci i Austrijanci, čije su zemlje stavile cijelu Hrvatsku "u crveno" i dale rok svojim građanima da se hitno vrate u zemlju. Tako Slovencima taj rok istječe u ponedjeljak u ponoć, kada moraju biti kući, jer u protivnom ih čeka 14-dnevna samoizolacija, a slično je i s Austrijancima.
Tako se procjenjuje da je iz te dvije najuspješnije hrvatske turističke sjeverne jadranske regije u ovogodišnjoj kratkoj špici sezone proteklog vikenda otišlo više od sto tisuća turista, mahom iz Austrije i Slovenije, kojima su Istra i Kvarner omiljene auto-destinacije za odmor.
- Ja mogu reći da se Kvarner poprilično ispraznio nakon ovog vikenda jer su nam Slovenci i Austrijanci otišli, a oni su činili najveći dio gostiju. Imali smo i masovne odlaske Talijana. Veći je problem što se otkazuju rezervacije iz Slovenije i Austrije za kraj kolovoza i rujan, koje su bile dobre. Rujan je vrijeme kada nam dolaze gosti zrelije dobi i očekivali smo ih prema rezervacijama i ove godine, ali sada stižu otkazi čak i iz zemalja kojima nismo na crvenoj listi jer se gosti boje da se nešto naglo ne promijeni i zatekne ih nespremne na odmoru.
Kolone i gužve koje su napravile austrijske vlasti na Karavankama demotivirale su i Nijemce, koji su naši vjerni i brojni gosti, pa su i oni počeli otkazivati dolaske jer se plaše tih situacija na granicama. Turističke agencije su u velikim problemima jer grupnih putovanja nema, a mnoga su od proljeća bila prebačena na rujan, no sada se i to otkazuje - kaže nam Nedo Pinezić, turistički djelatnik sa Kvarnera i dugogodišnji vlasnik obiteljskog smještaja.
Tvrdoglavi Nijemci
S druge strane, srednja Dalmacija, koju je u "crveno" stavila Njemačka, za sada nakon velikog vikenda povratka turista u broju gostiju ne osjeća velike posljedice te odluke jednostavno zato što ima drukčiju strukturu gostiju. Naime, u Splitsko-dalmatinskoj županiji najbrojniji su Poljaci, Česi, Slovaci, ali i Nijemci. Nijemci, koji nastavljaju dolaziti iz desetak gradova izravnim avionskim linijama iz Njemačke prema Splitu, tvrde da su se odlučili testirati prije povratka i tako riješiti problem, umjesto da izgube novac za plaćene avionske karte i rezervacije smještaja.
Naime, njihove već odavno kupljene aviokarte ne bi im bile refundirane u slučaju otkaza putovanja jer radi se samo o procjeni rizika putovanja u Hrvatsku, ali ne i o zabrani letova.
- Trenutačno se u našoj županiji nalazi oko 85 tisuća gostiju, što je upola manje nego lani u ovo vrijeme, ali i 10-15 tisuća manje nego prošlog tjedna, što znači da nije bilo velikih odlazaka. U posljednjem tjednu kolovoza bi i inače počeo lagani pad dolazaka, tako da sada imamo oko polovice lanjskih ostvarenja. Više od 60 posto prometa nam čine gosti iz Poljske, Češke, Slovačke i Njemačke i za sada vjerujemo da će se njihov dolazak prema najavama nastaviti i u rujnu – kaže Joško Stella, direktor TZ-a županije Splitsko-dalmatinske, koja se obvezala financirati dodatno osoblje u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo kako bi se što više turista testiralo.
Inače, tijekom posljednjeg vikenda (od 21. do 23. kolovoza) u Hrvatskoj je ostvareno više od 200 tisuća dolazaka gostiju i 1,8 milijuna noćenja.
Prema prvim preliminarnim podacima sustava eVisitor u dosadašnjem dijelu kolovoza (od 1. do 23. kolovoza) ostvareno je oko 2,3 milijuna dolazaka i 17,6 milijuna noćenja, što je 67 posto lanjskog rezultata. Pritom je najviše noćenja bilo u Istri (4,3 milijuna noćenja), na Kvarneru (3,5 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj (3,4 milijuna noćenja), Zadarskoj (3,2 milijuna noćenja), Šibensko-kninskoj (1,4 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanskoj (999 tisuća noćenja) i Ličko-senjskoj županiji (636 tisuća noćenja).
Plaćanje testiranja
Da će kraj kolovoza, rujan i ukupno sezonu odrediti epidemiološko stanje u zemlji te pojedinim županijama, sigurni su u Hrvatskoj udruzi turizma, gdje vjeruju da sezona nije gotova te da se za svakog novog gosta treba izboriti. Isto misle i u Hrvatskoj turističkoj zajednici.
- Realizacija daljnjeg turističkih prometa ovisit će o epidemiološkoj slici unutar zemlje, a na nama je da se ponašamo odgovorno i pridržavamo propisanih mjera te smanjimo broj zaraženih osoba kako bismo vratili povjerenje određenih zemlja s obzirom da se liste revidiraju svaka dva tjedna. Ovaj vikend bilježimo trend većeg odljeva turista iz Austrije i Slovenije, dok gosti iz Njemačke u velikom broju nastavljaju svoj boravak u hrvatskim destinacijama. Iako smo na tržištu Velike Britanije stavljeni na popis rizičnih zemalja, u dubrovačku i splitsku zračnu luku svakodnevno pristižu letovi s novim britanskim turistima. Apeliramo na turističke zajednice da zajedno s turističkim subjektima na svom području osiguraju testiranje na koronavirus svim zainteresiranim turistima kako bi im se omogućio što duži i nesmetani boravak u našoj zemlji - poručuje Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Podjelu troškova plaćanja testova za strane goste između domaćina u obiteljskom smještaju i države predlaže i Nedo Pinezić, kako bi se postojeći interes gostiju za dolazak u rujnu održao.
- Moramo se boriti za svakog gosta u posezoni i ostati aktivni na tržištu. Doslovno svakog dana moramo nešto napraviti da bi situacija bila bolja i to naša diplomacija mora dogovoriti s našim najvažnijim tržištima. Sve je to ulog da bi se bolje pripremili za 2021. godinu, koja isto neće biti normalna u turističkom prometu - ocjenjuje Pinezić.