StoryEditor
Hrvatska i svijetstrah od jeseni

Teški dani na burzi rada, a dolaze još teži, posla će biti samo na baušteli i bolnicama: ‘Podbaci li sezona, potražnja za radom može pasti i 50 posto‘

Piše Sanja Stapić
15. srpnja 2020. - 07:35
ilustracijaGoran Mehkek/HANZA MEDIA

Godišnje stope rasta nezaposlenosti i dalje su goleme, ali se tračak poboljšanja nazire na mjesečnoj razini i bilježi blago usporavanje rasta broja ljudi bez posla, sudeći prema podacima Zavoda za zapošljavanje i Mirovinskog te portala MojPosao iz kojeg kažu da su i u prvoj polovici ove godine najtraženiji radnici bili konobari i trgovci.

S tog portala bilježe pad potražnje za radom u svim djelatnostima, osim u zdravstvu i graditeljstvu, u prvoj polovici ove godine i dodaju da su analizirali ukupan broj objavljenih oglasa za posao i zaključili da ih je najviše, kao i lani, bilo iz dvaju sektora koje je korona-kriza na početku najviše pogodila: turizma i ugostiteljstva s 18 posto udjela i trgovine sa 17 posto.

S popuštanjem mjera zaštite od koronavirusa u svibnju i lipnju dolazi do povećanog zapošljavanja u tim djelatnostima te su u prvoj polovici ove godine, kao i lani, najtraženiji radnici u Hrvatskoj bili konobari i prodavači, a potom vozači, kuhari, skladištari, programeri i radnici u proizvodnji.

S portala MojPosao kažu da su u prvoj polovici godine poslodavci objavili gotovo 30.000 oglasa, što je 28 posto ili 11.000 oglasa manje u odnosu na isto polugodište prošle godine. U odnosu na lani, prepolovio se broj oglasa u ljudskim resursima gdje bilježe najveći pad od 50 posto, u arhitekturi pad iznosi 46 posto, minus od 44 posto imale su djelatnosti koje se bave brigom o ljepoti te promet i transport.

Turistička nadanja

Neke djelatnosti su u prvom polugodištu zapošljavale više radnika nego lani pa je taj rast iznosio 25 posto u zdravstvu i socijalnoj skrbi te 12 posto u graditeljstvu, što nije neobično s obzirom na situaciju s epidemijom koronavirusa i potresom koji je u ožujku pogodio Zagreb i okolicu. Ipak, trenutačni prosječni tjedni broj objavljenih oglasa na ovom portalu i njegovim platformama te mobilnim aplikacijama, i dalje je nešto niži u odnosu na pretkrizne brojke.

– Očekujemo da će tržište rada zadržati razinu iz prve polovice godine i da će do konca godine potražnja za radom doživjeti pad od 37 posto u odnosu na 2019. godinu. Međutim, ako turistička sezona značajno podbaci i ne ispuni niti ona minimalna očekivanja, cjelogodišnji pad može biti viši od 50 posto. Ako pravovremenim i hrabrim odlukama pomognemo poduzetnicima u transformaciji društva i intenziviranju gospodarskih aktivnosti, očekivani pad potražnje može biti manji od predviđenih 37 posto – smatra Igor Žonja, direktor portala MojPosao.

Ukazuje da je na samom početku krize Vlada isplaćivanjem novčane pomoći poslodavcima značajno pridonijela opstanku gospodarstva i očuvanju radnih mjesta te dodaje da je sada iznimno važno fokusirati se na hitno odobravanje 5000 zahtjeva za kreditiranjem, koje su poduzetnici uputili u Hamag Bicro.

Žonja vjeruje da je to najvrjednije što se sada može napraviti.

Trenutačno je 149.718 nezaposlenih ljudi u Hrvatskoj i 9865 objavljenih slobodnih radnih mjesta u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nezaposlenih je krajem lipnja bilo 150.651, čak 34 posto ili 38.482 osobe više nego u isto vrijeme prošle godine. Na mjesečnoj se razini stanje malo poboljšalo jer je u odnosu na kraj svibnja nezaposlenih bilo manje za 4,6 posto ili 7188 osoba.

Strah od jeseni

Poboljšanje na mjesečnoj razini bilježi se i u broju osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kojem je u lipnju, drugi mjesec zaredom, porastao broj osiguranika na mjesečnoj razini za 17.960 osiguranika ili 1,2 posto na ukupno 1,54 milijuna osiguranika.

Tako je u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane broj osiguranika porastao na mjesečnoj razini za 13,6 posto što je bio najveći lipanjski rast broja osiguranika. Inače, broj osiguranika je veći od broja zaposlenih jer mirovinski zavod kao osiguranike vodi i osiguranike s otvorenom prijavom na osiguranje, poput volontera, osoba na stručnom osposobljavanju, osoba s produženim osiguranjem i drugo.

Na godišnjoj razini nastavljen je negativan trend koji traje od travnja te je u lipnju bilo 51.970 osoba ili 3,3 posto manje osiguranika nego u lanjskom lipnju. I na godišnjoj je razini pružanje smještaja, pripreme i usluživanja hrane, vodeća djelatnost, ovog puta po najvećoj negativnoj godišnjoj stopi od 22,9 posto.

– Broj osiguranika pri HZMO-u prvi put od 2014. godine ima tendenciju godišnjeg pada, s očekivano najvećim negativnim doprinosom u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Do kraja godine, a osobito od rujna pa nadalje, kada isteknu Vladine mjere i dio sezonskih radnika se vrati na Zavod za zapošljavanje, moguće je očekivati snažan rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti. S druge strane, blagi oporavak broja osiguranika na mjesečnoj razini ukazuje na ubrzanje određenih poslovnih aktivnosti kojima središnja turistička sezona u nadolazećim mjesecima može ići dodatno u prilog – kažu analitičari Raiffeisen banke.

Izdvojeno

20. rujan 2020 21:59