Kad je prije točno 77 godina, tog 17. lipnja sada već davne 1943. izašao prvi broj Slobodne Dalmacije tiskan u mosorskoj pojati teško je bilo i zamisliti da će novina koju upravo držite u rukama jednog dana doživjeti svoje zlatne godine.
Ali evo nas, tu smo, puni elana, entuzijazma i novinarskog nerva, baš kao što je to bilo i na samim počecima, spremni da još puno godina koje su pred nama budemo vaš vjerni suputnik kroz život donoseći vam priče malog čovjeka i zavirujući u svaki kutak čarobne nam Dalmacije.
Upravo onako kako to reporteri vaše omiljene novine, s kojom mnogi od vas počinju dan uz prvu jutarnju kavicu, čine sve ove godine, u dobrim trenucima, pa i u onim manje lijepim. Uvijek smo tu za vas, naše drage čitatelje, jer da nema vas, teško da bi bilo i Slobodne. Mala, ali slatka rođendanska proslava dame u najboljim godinama i ove je godine održana u bajkovitom okruženju splitske Galerije umjetnina uz nastup zvijezde showa "The Voice" Ane Opačak i grupe Lite Motive.
Uz nazočnost ministra zdravstva Vilija Beroša, splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare i župana Blaženka Bobana te mnogih koji su sudjelovali ili još uvijek rade na stvaranju novine, dodijeljene su i tradicionalne nagrade Slobodne Dalmacije, a program je otvorila radijska voditeljica Edita Lučić Jelić zahvalivši svima što su svojim dolaskom uveličali naš 77. rođendan.
- Novine su to koje su živjele s Dalmacijom postavši njezin sinonim. Rasle s generacijama čitatelja kroz sva povijesna razdoblja bile su i ostale medij kojem se vjeruje. Slobodna Dalmacija je i danas društveni faktor koji se mora uzeti u obzir, generator ne samo najvećih novinara i društvenih kroničara, nego i pokretač pozitivnih društvenih promjena, na što je ova kuća iznimno ponosna. Osim toga, naša i vaša Slobodna iznjedrila je generacije najvećih majstora pera, prepoznala je i poticala razvoj i uspjeh stotine najvećih sportaša, umjetnika i svih drugih velikih ljudi koje je Dalmacija ponudila svijetu. Kroz svih tih 77 godina Slobodna je bilježila i čuvala uspomenu na sve one koji su ostavili neizbrisiv trag u povijesti i Dalmacije i Hrvatske, rekla je Lučić Jelić, a potom je riječ preuzeo direktor Slobodne Dalmacije, Miroslav Ivić.
{embed_photo}1414498{/embed_photo}
- Iskreni pozdrav fotoreporterima, novinarima, grafičarima, svim bivšim i sadašnjim zaposlenicima Slobodne. Oni su najzaslužniji što je naša Slobodna doživjela ovu duboku zrelost. Prilika je ovo da se prisjetimo i onih koji su od prošlog rođendana otišli i više nisu s nama. Sjećamo se našeg nezaboravnog Bogoljuba Boge Jadonića, drage nam Snježe Gazde, nezaboravnog urednika gradske rubrike Tončija Bonačija, dragog gospodina urednika Joška Jelića. Od samih svojih početaka Slobodna Dalmacija nije zamišljena da bi bila samo informativni servis i sastav prvog uredništva govorio je o tome.
U njemu su bili književnik Jure Kaštelan i slikar Joko Knežević. Slobodna je bila više od novine. Ona je imala svoje kulturalne, umjetničke i kreativne ambicije. Otada pa nadalje Slobodna je informativna institucija, ali i intelektualni, duhovni, kulturni i sportski orijentir za cijelu Dalmaciju. U njoj su radili i pisali brojni akademici, znanstvenici, vrhunski sportaši i umjetnici. Slobodna je bez lažne skromnosti, to možemo reći, najvažniji dokument u zadnjih 77 godina Dalmacije. Čitatelji cijene činjenicu da su njeni autori imali i imaju osjećaj za kamenu zemlju, ribarsku mrežu i balote, za sve ono što karakterizira ovdašnjeg čovjeka, rekao je Ivić.
Nakon njega nazočnima se obratio Jadran Kapor, glavni urednik Slobodne Dalmacije.
{embed_photo}1414486{/embed_photo}
- 77 godina ljubavi, 77 godina dišpeta onda kad dušom i srcem vjerujemo da smo u pravu. Ako vas to podsjeća na nešto iz vašeg vlastitog života, onda je to zato što je Slobodna Dalmacija, u dobru i u zlu, bila i ostala uz svaku dalmatinsku obitelji, u neraskidivoj vezi sa svojim čitateljima. Bila je tu od Drugog svjetskog pa kroz čitav Domovinski rat, bila je tu kad se plakalo i slavilo, a tu je i danas kad povijest pišemo - online. Čast mi je što se u ime današnje redakcije smijem zahvaliti svim prijašnjim generacijama novinara i urednika, fotoreportera, grafičara i štampadura, djelatnika u marketingu, računovođama, pravnicima, tajnicama, čistama... ma, svima koji su doveli do toga da se pod pojmom Novine, misli na Slobodnu Dalmaciju. Hvala svima koji nas čitaju i podupiru na svim platformama, istaknuo je Kapor.
Ana Hanžeković, članica Uprave i vlasnica Hanza Medije kazala je kako je Slobodna Dalmacija, najjača regionalna novina u zemlji, danas prepoznata i po jednom od najuspješnijih nacionalnih internetskih portala na koji je cijela kuća izrazito ponosna.
{embed_photo}1414500{/embed_photo}
- Najbrže je rastući medij u Hrvatskoj s više od milijun čitatelja mjesečno, a po vremenu čitanja jedan je od vodeća tri medija u zemlji. Na tim rezultatima čestitam cijelom timu Slobodne koje predvode glavni urednik Kapor i direktor Ivić. Uz tradiciju profesionalnog sadržaja, prepoznajemo vas, naše klijente, i vaše potrebe te kreiramo najbolja rješenja za vaše proizvode i usluge koja učinkovito pronalaze svoj put do naših milijunskih publika. U Hanza mediji želimo biti dinamični i inventivniji od drugih. Kako bismo to postigli ulažemo, mijenjamo se, odgovaramo na promjene na tržištu i pažljivo brinemo za održivost poslovanja. Hvala vam svima na suradnji, što nas pratite i čitate. Draga Slobodna, sretan ti 77. rođendan i neka ostane – nikad dosadna, uvijek slobodna!, zaključila je Ana Hanžeković.
Slobodna je doživjela četvrt stoljeća kada je odlučila nagraditi sve vrijedne pojedince i kolektive našeg društva. Od 1969., jubilarna 25. godišnjica poslužila je kao idealna prigoda za to. Od tada se dodjeljuje godišnja nagrada onim umjetnicima koji žive i djeluju u Dalmaciji, a ostvarili su umjetničko djelo izuzetne vrijednosti koje svojim značenjem prelazi regionalne okvire. Nije trebalo dugo da priznanja Slobodne Dalmacije steknu veliki ugled. Stoga, uvode se nagrade za životna i godišnja ostvarenja u području znanosti, umjetnosti i novinarstva.
Danas nagrade nose imena istaknutih umjetnika, znanstvenika i novinara, a o njima odlučuje autonomni žiri iz područja znanosti, umjetnosti i novinarstva. Godišnju nagradu za znanost Kruno Prijatelj dobio je prof. dr. sc. Dragan Ljutić, dok je nagrada za životno djelo u području znanosti Frane Bulić otišla u ruke prof. Matea Milkovića koji je bio spriječen doći pa je priznanje preuzeo njegov sin Marko Milković. Godišnju nagradu Jure Kaštelan za 2020. osvojili su dr. sc. Anđelka Galić i autorski tim projekta Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj stini. Nagrada za životno djelo Emanuel Vidović pripala je Branku Efendiću Efiju.
{youtube}{/youtube}
Posljednja nagrada, ona u području novinarstva, pripala je dvojici mušketira. Godišnju nagradu za novinarstvo Miljenko Smoje osvojio je novinar Slobodne Dalmacije Damir Šarac koji već godinama piše reportaže iz Dalmacije svrstavajući se svojim specifičnim stilom pisanja i poznavanjem prilika među ponajbolje autore u povijesti naše novine, jedan od onih koji su upravo takvom novinarskom formom izgradili njezinu prepoznatljivost među čitateljima. Jednom je rekao kako ne zna gdje bi kao novinar uopće mogao raditi kad ne bi bilo Slobodne. Time je rekao sve, ne samo o sebi nego i o našoj novini koja bi mogla biti ponosna i sretna zbog tog izvanredno pogođenog spoja dvaju senzibiliteta.
Nagradu Joško Kulušić za životno djelo u području novinarstva pripala je Abdulahu Seferoviću, maestralanom novinaru i fotoreporteru. Kao rijetko tko prije njega, u Slobodnoj Dalmaciji uspijevao je od dva temeljna novinarska elementa – riječi i slike – stvoriti nenadmašnu reportersku priču, vijest ili komentar.
Galerija umjetnina povodom rođendana Slobodne Dalmacije ujedno je otvorila svoja vrata pa se trenutno može razgledati izložba Umjetnost i društvo koja je dio stalnog postava, a predstavlja raznovrsne umjetničke prakse društvenog konteksta od 60-tih godina naovamo. Dio stalnog izložbenog postava su i radovi Matka Biljka, urednika fotografije Slobodne Dalmacije kao i Bože Vukičevića te Toma Dubravca, fotografa Cropixa.
Ovogodišnji laureati
Ovogodišnji laureati su Branko Efendić Efi koji je dobio nagradu "Emanuel Vidović" za životno djelo na području umjetnosti, zatim dr.sc. Anđelka Galić koja je dobila godišnju nagradu "Jure Kaštelan" za umjetnost, prof.dr.sc. Mateo Milković - nagradu "Frane Bulić" za životno djelo u području znanosti, prof.dr.sc. Dragan Ljutić - godišnju nagradu "Kruno Prijatelj" za znanost, Abdulah Seferović Sefi - nagradu "Joško Kulušić" za životno djelo u području novinarstva te Damir Šarac koji je ponio godišnju nagradu "Miljenko Smoje" za novinarstvo