Hrvatska je jedina članica Europske unije čijim građanima još nije dopušten slobodan ulazak na tržište rada u Švicarskoj. U nastojanju da ukine diskriminaciju za naše radnike, Europski parlament pozvao je ovih dana Švicarsku da razmotri svoju odluku o otežanom pristupu radnika iz Hrvatske tržištu rada u toj zemlji do 2021. godine.
– Izražavamo žaljenje zbog neproporcionalnih, jednostranih popratnih mjera Švicarske koje su na snazi od 2004. Pozivamo je da pokuša naći rješenje koje je u potpunosti u skladu s relevantnim instrumentima Europske unije te da razmotri skraćivanje razdoblja primjene prijelaznih mjera u pogledu radnika iz Hrvatske, uzevši u obzir prednosti slobodnog kretanja osoba između EU-a i Švicarske – navodi se u rezoluciji EP-a.
Drugim riječima, europarlamentarci nemaju iluzija da će Švicarska odmah otvoriti svoje granice našim radnicima, nego predlažu da to bude prije spomenutog roka. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava skrenuli su nam pozornost na mogućnost da Švicarska produlji ograničenje za slobodan ulazak naših ljudi na tamošnje tržište rada sve do 2026. godine.
– Unatoč tome što je Republika Hrvatska članica EU-a, Švicarska Konfederacija primjenjuje prijelazna razdoblja za hrvatske državljane te je određen kvotni sustav za pristup švicarskom tržištu rada. Prijelazna razdoblja za hrvatske državljane određena su posebnim protokolom između EU-a i Švicarske Konfederacije koji je stupio na snagu u siječnju 2017. godine. Prema navedenom protokolu, Švicarska Konfederacija može primjenjivati prijelazna razdoblja do kraja sedme godine od stupanja na snagu navedenoga protokola, odnosno do 31. prosinca 2023. Nakon tog razdoblja, Švicarska ima mogućnost uvođenja dodatnih zaštitnih mjera do zaključno 31. prosinca 2026. – navode u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
Istu mogućnost koju koristi u slučaju hrvatskih radnika Švicarska je, među ostalim, koristila i u slučaju Bugarske i Rumunjske, čijim je radnicima nesmetano zapošljavanje u švicarskim tvrtkama dopustila tek 2016., nakon što se nekoliko puta koristila "prijelaznim mjerama". Uoči stupanja na snagu protokola između Švicarske i EU-a koji spominje Ministarstvo rada, Švicarska narodna stranka (SNP) pokrenula je inicijativu za odgodu stupanja na snagu slobodnog ulaska radnika iz Hrvatske, a Federalno vijeće Švicarske im je udovoljilo. Takav, prijelazni režim podrazumijeva da tamošnji poslodavac koji želi zaposliti radnika iz Hrvatske treba dobiti dozvolu države, koja prethodno razmatra ima li nezaposlenih Švicaraca za taj posao, kao i nezaposlenih stranaca koji se već tamo nalaze i mogu primiti posao.
Dok se ne ukinu barijere, hrvatski radnici u Švicarskoj rade na temelju privremenih radnih dozvola čiji je broj ograničen. Do 2021. predviđeno je oko 2500 novih radnih dozvola za naše građane. Prema podacima švicarskog Ureda za imigracije, u veljači su radnu dozvolu koristila 5832 naša državljana, a ukupno je s boravkom u Švicarskoj bilo 28.853 hrvatskih građana.
Više naših parlamentaraca tražilo je odgovor na pitanje zašto se Švicarskoj tolerira odgađanje otvaranja tržišta rada za naše radnike, a Željana Zovko (HDZ) bila je uključena u pripremu spomenute rezolucije kao predstavnica grupacije pučana u parlamentu. Inicijativu za ukidanje diskriminacije za naše radnike u Švicarskoj trebaju preuzeti Europsko vijeće i Europska komisija.
Da slobodan protok radnika ni unutar Unije ne ide besprijekorno, svjedoči i primjer Austrije, koja i dalje ima ograničenje zapošljavanja naših radnika u branšama u kojima ne postoji potreba za uvozom radne snage. Ova mjera na snazi je do 2020., ali budući da Austriji samo u ugostiteljstvu godišnje nedostaje na desetke tisuća radnika, dolazak naših radnika na tamošnje tržište rada tek je neznatno otežan.
U spomenutoj rezoluciji europarlamentaraca navodi se da u Švicarskoj radi milijun i 400 tisuća državljana neke od članica EU-a, a dodatnih 320 tisuća svakodnevno iz Unije dolazi na posao u tu zemlju. S druge strane, 460 tisuća Švicaraca radi u EU-u, pa ne čudi da su dvije strane sklopile sporazum o slobodnom protoku radnika. Jasno, uz neke iznimke.
Na birou 4800 naših
Prema nedavnom istupu Johannesa Kopfa, čelnika Austrijskog zavoda za zapošljavanje, u toj zemlji radi 28 tisuća naših državljana, a na birou ih je još 4800. Pokušali smo istovrsne podatke dobiti za Švicarsku od Ministarstva rada i mirovinskog sustava, kao i njihov komentar na rezoluciju Europskog parlamenta, no do zaključenja teksta nismo dobili tražene odgovore.