Možda ipak možemo odahnuti. Prvi signali sa naftnih tržišta pokazuju da cijena nafte ipak nije otišla u nebo. Što, posljedično, znači da gorivo neće – zbog napada na rafineriju nafte u Saudijskoj Arabiji – bar za sada drastično poskupjeti.
No perspektive, upozorava energetski stručnjak Davor Štern, nisu sjajne. Pogotovo ne za Hrvatsku, koja je skresala preradu vlastite nafte.
– Nije dobro kada rafinerije gore. Svaki poremećaj na svjetskom tržištu odrazit će se i na nas. Nažalost, Hrvatska je ranjivija nego prije 30 godina jer se smanjila proizvodnja nafte. Nije se ulagalo u nova istraživanja, u međuvremenu se zatvorila i jedna rafinerija koja je mogla prerađivati domaću naftu. Tu strateški loše stojimo. Generacije političara to znaju i nisu ništa poduzeli – kaže nam Štern.
Hoće li cijene eksplodirati, ovisi o tome hoće li američki predsjednik doista aktivirati vlastite rezerve i povećati proizvodnju i tako neutralizirati gubitak saudijske nafte na svjetskom tržištu.
– Trump bi mogao imati i dodatne motive u odnosu na Kinu i Rusiju da to učini. Drugi scenarij je da SAD ne reagira, te da se napadi nastave. Onda bi stvarno nafta i njezini derivati mogli drastično poskupjeti. A slijedom toga i sve ostalo – upozorava Štern.
Pri čemu, naglašava sugovornik, treba znati da su naftna postrojenja sama po sebi ranjiva: ona se nalaze na otvorenom i praktički su neobranjiva. Iračani su, podsjeća Štern, u povlačenju zapalili kuvajtska naftna polja.
– Cijeli svijet tada je osjetio posljedice energetske katastrofe. Napad na rafineriju puno je opasnija stvar. Bušotina koja gori se ugasi, promijeni se dio opreme na površini i ponovno stavi u pogon. To nije tako komplicirano. U slučaju rafinerije, to je neusporedivo složenija stvar. Kao kad se zapali jedan auto, pa izgori još pet susjednih. Zato je Staljin u SSSR-u gradio rafinerije na ogromnom području kako bi bile manje ranjive. Rafinerija koja može stati u jedan četvorni kilometar građena je na površini od 5x15 km četvornih. A nitko ne jamči da neće biti novih napada – zaključuje Štern.
Naftni konzultant Jadranko Umičević uvjeren je da se idućih nekoliko dana neće znati prava istina hoće li nafta zbog napada drastično poskupjeti.
– Cijene su porasle, ali vidimo da su već počele i padati. Ako dođe do pravog ratnog sukoba, cijene bi mogle snažno rasti. No, čini mi se da rat velikih razmjera ipak nije nikome u interesu – kaže Umičević.
– Da se ovaj napad dogodio 2006. ili 2007. godine, barel nafte bi koštao 300 dolara. Danas je svjetska industrija ipak nešto manje orijentirana na naftu. Sadašnje povećanje od 12,5 dolara čak je i u granici normalnog rasta. Ta cijena je uostalom i bila prije nekoliko mjeseci. S tim da je cijena tijekom ponedjeljka pala i na devet dolara – ističe Umičević.
Jedan napad, ističe ovaj stručnjak, možda neće izazvati veliki potres. No pravi rat mogao bi ugroziti trgovinu naftom i derivatima. A to je vrijeme kada će cijene odletjeti u nebo.
– Dronovi nisu u Saudijskoj Arabiji gađali otpremne kapacitete. Nisu gađali cjevovode, nego rafineriju, odnosno rezerve u tankovima u rafineriji. Taj udar najviše će se osjetiti u petrokemijskoj industriji. Ako bi, kao znak odmazde, uslijedio napad na Iran, pa ako iranska vojska napadne tankere koji prolaze Hormuškim tjesnacem, onda nema prolaza za naftu bar šest mjeseci. Ako se zbog toga zatvori Ras Tanura, najveći terminal u Saudijskoj Arabiji, onda to donosi značajnu promjenu u cijenama nafte – zaključuje Umičević.
Zbog poremećaja na svjetskom tržištu, u utorak je došlo do poskupljenja svih naftnih derivata u Hrvatskoj, javlja RTL.
Najviše je poskupio dizel - prosječna cijena litre prije tjedan dana bila je 9,77 kune dok je od danas 9,87 kuna za litru.
Kod benzina se dogodila nešto manja korekcija - s prosječnih 9,92 kune za litru na 10,02 kune.
Autoplin je također skuplji - 4,35 kuna.